Utorak, 18. veljače 2025

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

IZGUBLJENA SIGURNOST

Učitelji proglašeni tehnološkim viškom traže izmjene Zakona, imaju podršku Sindikata

Autor: Iva Bucić

23.01.2025. 08:15
Učitelji proglašeni tehnološkim viškom traže izmjene Zakona, imaju podršku Sindikata

Foto: Luka Jeličić



U osnovnim školama u Zadarskoj županiji ove su školske godine ukinuta 22 razredna odjela, zbog čega je samo u razrednoj nastavi viškom proglašeno desetero učitelja/ica, pokazuju podaci županijskog Povjerenstva za viškove i manjkove.


Iako Povjerenstvo tijekom školske godine upućuje višak u škole kojima zatreba učitelj, škole nisu zakonski obvezane zaposliti ih pa ravnatelji radije zapošljavaju »svoje kandidate«, koji u pravilu imaju znatno manje iskustva, a time ne samo da se krše prava radnika nego se i nanosi znatna financijska šteta državnom proračunu.


– Od deset tehnoloških viškova u razrednoj nastavi, trenutačno prema nama dostupnim informacijama je zaposleno osam djelatnika. Od osam djelatnika, dva su zaposlena na neodređeno, jedan na određeno, ali na duže vrijeme te pet djelatnika na određeno, kratke zamjene, sažima županijski pročelnik Upravnog odjela za za obrazovanje, kulturu i sport, Ivan Šimunić.


Ni na papiru




Modus operandi je sljedeći – škole mogu na 60 dana bez natječaja zaposliti zamjenu, a nakon toga su dužne razmotriti višak koji im šalje Povjerenstvo.


A kako su za Zadarski list posvjedočili takozvani organizacijski viškovi, učitelj Josip Šušić i još tri učiteljice koje su željele ostati anonimne, pojedini ravnatelji su im odavno počeli bez susprezanja govoriti da za njih nema i neće biti posla, jer oni već imaju svog kandidata.


Potom je dovoljno da se Povjerenstvu očituju o razlozima zbog kojih odbijaju višak i mogu raspisati natječaj i zaposliti koga žele – no višak ovaj put niti na papiru nema prednost pri zapošljavanju.


FOTO: Grgo Jelavic/PIXSELL


Iako sukladno Kolektivnom ugovoru razlozi za odbijanje upućenog viška moraju biti objektivni i nepristrani, kako naglašava voditeljica ureda Split Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Ana Hinić, Povjerenstvo kojem ravnatelj objašnjava razloge odbijanja upućenog viška i u kojem sjede dva predstavnika SHU-a i dva predstavnika Županije te još jedan član bez prava glasa – predstavnik ravnatelja, uopće nema ovlasti niti preispitati odluku niti prisiliti ravnatelje da prime višak.


Tu ovlast nemaju ni Grad Zadar ni Zadarska županija, koji su osnivači školskih ustanova.


Ovlasti ima Prosvjetna inspekcija, ali uzalud. Kršenje kolektivnog ugovora uglavnom ne sankcioniraju, niti poništavaju natječaje raspisane nakon odbijanja viška pa iz toga proizlazi da će problemi nastaviti rasti sve dok ne dođe do ozbiljnih zakonskih promjena.


Kršenje kolektivnog ugovora


Naime, SHU tijekom godina podnio više prijava zbog kršenja kolektivnog ugovora, no sve bez rezultata.


– Praksa naših dugogodišnjih prijava Prosvjetnoj inspekciji pokazala je da Prosvjetna ne postupa temeljem prijava vezanih uz kršenje kolektivnog ugovora, iako su zakonom ovlašteni za to. Dodatan je problem i to što inspekcija ne ulazi u sadržaj očitovanja škola o razlozima zbog kojih nije zaposlen upućeni višak, kako kazuje Hinić.


– To je dodatno apsurdno kada škola dostavi očitovanje koje je u suprotnosti ne samo sa zakonima i ostalim pravnim propisima, nego i s Ustavom Republike Hrvatske!, ističe Hinić.


Kako je za Zadarski list kazalo spomenutih četvero učitelja/ica koji su od početka školske godine odbijenice dobili u 20-ak škola u županiji, ravnatelji najčešće odbijanje upućenog viška pravdaju organizacijskim razlozima – što možda ima smisla u predmetnoj nastavi kada nastavnik predaje na više škola, ali nema nikakvog smisla u slučaju razredne nastave.



Osim toga, odbijanje često pravdaju i pedagoškim razlozima.


– Pedagoškim se razlozima smatra sljedeće – na zamjeni im je 60 dana predavala učiteljica jer škola ima pravo zaposliti na taj period bez raspisivanja natječaja, i onda nas odbiju jer su se djeca navikla na učiteljicu koja je na zamjeni, ilustrirao je učitelj Josip, koji je ljetos organizacijskim viškom proglašen kada je jedna od učiteljica u drugoj, područnoj školi ostala bez razreda.


Pedagoški razlozi


– Ta je učiteljica preuzela moj razred i tu više nije bilo pedagoških razloga, nije bilo važno što su djeca navikla na mene, kao i roditelji. Ja sam inače čvrst, ali imao sam knedlu u grlu kad sam vidio djecu i roditelje kako plaču.


I onda dođem kući i sad svome sinu, koji je uvijek ponosno govorio da mu je tata učitelj, sad mu moram reći – znaš, tata više ne radi u školi.


Osim što Prosvjetna inspekcija u pitanje ne dovodi apsurdne razloge za odbijanje upućenog viška, jednako tako ni ne poništavaju natječaje raspisane nakon toga. Doduše u tom slučaju ima i poneka iznimka.


– Prosvjetna inspekcija je u jednoj županiji konstatirala kako se u školi nisu stekli uvjeti za raspisivanje natječaja, odnosno natječaj je poništen jer Povjerenstvo nije prihvatilo neutemeljeno očitovanje škole na odluku o prednosti pri zapošljavanju organizacijskog viška te je od prosvjetne inspekcije tražilo poništavanje natječaja, kazuje Hinić pa dodaje da je SHU isti takav slučaj prijavio na području Zadarske županije, ali je Prosvjetna inspekcija utvrdila da ne postoje uvjeti za njeno postupanje, odnosno da je natječaj proveden u skladu sa zakonima i ostalim propisima.


O svim ovim nelogičnostima i postupanjima škola, koja su dovela do ovakvog stanja na području Županije SHU je u više navrata ukazivao direktno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih tražeći rješenja.


Upozorili su ih da ne samo da se oštećuju prava radnika nego i da ovakva postupanja predstavljaju nanošenje znatne financijske štete državnom proračunu od strane zakonskih predstavnika ustanova koje se financiraju sredstvima građana Republike Hrvatske.


Organizirali su i sindikalne akcije, pa i za područje Zadarske županije te sudjelovali u radnoj skupini za izradu novog Zakona čije je donošenje – odgođeno.



Potrebna izmjena Zakona


– Obratili smo se i uredu Pučkog pravobranitelja Republike Hrvatske koji u svojim izvješćima izvještava o problematici radnih odnosa u ustanovama za koje je nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te od ministarstva traži rješenja, govori Hinić.


I županijski pročelnik Šimunić potvrđuje da su već nadležnom Ministarstvu upozorili na potrebu izmjene Zakona osobito u dijelu koji propisuje zasnivanje radnog odnosa u školskim ustanovama, a gradska pročelnica Tihana Magaš kazuje da i oni podupiru svaki konstruktivni oblik dijaloga koji će dovesti do rješenja ovog velikog problema s kojim se odgojno obrazovni sustav u Hrvatskoj susreće.


– Naš kolektivni ugovor ništa ne vrijedi, ne štiti nas jer je iznad njega Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji pobija sve. I dok god ondje ne bude pisalo da ravnatelj mora zaposliti upućeni višak – od svega ništa, rezignirano zaključuje otpisana učiteljica, pa dodaje.


– Da je meni netko lani ovo pričao da će mi se dogoditi, ja bih rekla nemoguće!


Tako govori i njezin kolega s liste.


– Dok ja nisam postao tehnološki višak mene za tehnološke viškove nije bilo briga niti sam znao što je to. To je činjenica. Bilo bi dobro da znaju sve kolege koliko je to teško i opasno i da danas-sutra svi oni mogu imati istu sudbinu kao mi, govori učitelj Josip koji je trenutačno zaposlen kao zamjena.


– Netko treba preuzeti odgovornost. Možemo zahvaliti nekolicini ravnatelja koji su nas stavili na zamjenu – oni koji su i to dobili – ali to nije rješenje. To su sve kratkoročne zamjene i bolovanja. Kad netko gleda sa strane reći će – što hoćeš, postao si višak, ti i sada radiš i primaš plaću.


Ali mi nemamo ugovor na neodređeno, ja danas jesam tu, sutra nisam. Nisam ni kreditno sposoban, nemam sigurnost, nemam ništa. Meni treba ono što sam imao i izgubio, ugovor na neodređeno. Mi svi imamo dicu i kredite, ogorčen je Josip.



Manje iskustva


Unatoč tome što su on i tri njegove kolegice u prosjeku posljednjih 15 godina bili zaposleni u školi – najprije godinama kao zamjene, pa kasnije na neodređeno te unatoč činjenici da su na temelju zavidnog iskustva i dugogodišnjeg usavršavanja neki od njih bili ti koji su sjedili u školskim odborima i testirali kandidate – ravnatelji osnovnih škola umjesto njih radije zapošljavaju učitelje s manje iskustva.


– Meni je žao osobe koja pet godina radi na zamjeni i čeka da dobije posao, i onda uletim ja kao višak i dobijem posao. Ja bih volio da ima mjesta i za njih i za nas. Ali ja sam devet godina držao matematiku, fiziku, tjelesni, devet godina po svim školama po županiji.


U Neviđane sam išao držati matematiku, minjao sam svakoga i onda sam konačno dobio na neodređeno – a znate kako kažu, u životu je najgore imati pa nemati. Napokon dobijem ono što sam čitav život čekao, posao za stalno, radim u razrednoj nastavi i onda za pet godina izgubim sve, govori Josip.


– Umjesto mene je posao dobila učiteljica koja je lani diplomirala. Kako se nekoga tko skoro 20 godina radi u školi može uspoređivati s nekim tko je diplomirao jučer, pita se jedna od učiteljica.


– Kolega koji je umjesto mene ostao u školi imao je četiri godine staža manje od mene, kazuje druga.


– Kada zapošljavaju najmanje je bitno kakav si učitelj, sumira Josip.


– Na svim tim testiranjima mene nijedan ravnatelj nikada nije poslao u razred i rekao tema ti je ta i ta, da te vidim. Ma kakvi! Jedan mi je ravnatelj čak rekao kad bi on u školu zapošljavao ljude koje mi pošalje Povjerenstvo, onda bi mu u školi radili pijanci i narkomani.


Molim? Nisam ja postao višak zato što sam bio loš radnik, nego zato što je manjak djece, naglašava učitelj pa zaključuje da je šteta već počinjena i da se teško može ispraviti.



Poziv, ne posao


– Prije početka školske godine, kada smo proglašeni viškom, dovoljno je škola tražilo učitelje na neodređeno da se svi istog trena zaposlimo. Ali umjesto nas zaposleni su novi ljudi, a dogodine će novi ljudi opet biti viškovi. To se nije smjelo dopustiti.


U međuvremenu niz učitelja i nastavnika nakon XY godina odluče otići iz obrazovanja. Kažu dosta mi je ovoga, ovo je toliko potplaćeno, odlazim u privatni sektor.


Reći će netko sa strane radio bih i ja kao učitelj, imaju čitavo lito slobodno i sve školske praznike. Ali nije to tako. Mi imamo 30 dana godišnjeg kao svi ostali, ali ni tih 30 dana ne možemo ih uzeti kad želimo, kaže Josip.


– Ja sam stvarno svoj posao radio kao da su to moja djeca. Jer ne može se ovaj posao raditi za plaću, to je poziv. Svaki učitelj dao bi život za učenike kojima predaje. To ja garantiram.


Ovo što se dogodilo u Prečkom, kada se učiteljica bacila pred nož da zaštiti učenike, svaki bi učitelj to napravio! Posao učitelja toliko je potplaćen, a čak ni takav, potplaćen posao nam ne daju.


S njim se slaže i kolegica učiteljica.


– Ja sam se od trećeg osnove zaljubila u svoju učiteljicu i rekla da ću biti učiteljica. Cili život. Bogu hvala uspjela mi je mater platiti taj faks, od usta je sebi otkidala. I hvala bogu radila sam 14 godina u školi.


Mogu oni nama dati plaću od 50 eura, ali kad ti imaš dite koje ti vrati, kad nešto nauči, kad pokaže koliko te voli i kad dobiješ zagrljaj od njega, to nitko ne može platiti.


Osnivači su nemoćni


Iako organizacijski višak načelno ima prednost pri zapošljavanju, ravnatelji o tome ne mare previše, a odbijenice jednako dijele i u gradskim i županijskim školama. Grad Zadar i Zadarska županija, premda su osnivači osnovnih škola, nemoćni su po pitanju zapošljavanja organizacijskog viška, kako tvrde gradska pročelnica i županijski pročelnik za obrazovanje.


Tihana Magaš, nova gradska pročelnica za obrazovanje – i sama profesorica u srednjoj školi – poručuje, tako, da se već dugo na svim razinama sustava odgoja i obrazovanja upozorava kako bi trebalo preciznije definirati razloge odbijanja tehnološkog viška, no Grad kao osnivač zakonski po tom pitanju ne može napraviti ništa jer niti jedna procedura, zakon ni pravilnik za provedbu istoga nije u nadležnosti Grada.


Županijski pročelnik Ivan Šimunić ističe, pak, da su poslovi vezani uz zapošljavanje u školskim ustanovama dio poslova prenesenih/prepuštenih županijama a dio su poslova državne uprave, a ne dio opisa poslova osnivača ustanove.


No jedna od učiteljica s liste organizacijskog viška podsjeća da je u Slavoniji, nakon što je zbog iseljavanja drastično pao broj učenika njihov pročelnik svim ravnateljima uputio dopis u kojem piše da nema novih zaposlenja dok se ne zbrinu viškovi.


– Unutar dvije godine brdo je viškova zbrinuto – zašto naši pročelnici to nisu napravili?