U Zadru ohrabruje inicijativa za osnivanje Savjetovališta za psihosocijalnu pomoć

Među mladima u dobi od 15 do 19 godina porast je samoozljeđivanja, suicidalnih misli i suicida i to za čak 20 posto, upozorila je na ove šokantne podatke na posljednjem Gradskom vijeću SDP-ova vijećnica Danijela Vukoša te iznijela inicijativu da se osnuje edukativno savjetovalište koje bi okupljalo tim stručnih osoba, psihologa kako bi se pomoglo djeci i tinejdžerima. Prevencija je, kako je istaknula Vukoša, itekako potrebna.

S njenom inicijativom složio se i Joso Nekić, pročelnik UO-a za odgoj i školstvo, napomenuvši kako su zaprimili dopis škola u kojima je istaknut ovaj problem te kako im je namjera pojačati timove psihologa u školama.

Također, inicijativu je prihvatio i Mario Pešut, pročelnik UO-a za zdravstvo i socijalnu skrb kazavši kako će okupiti tim stručnjaka u suradnji s Kabinetom za ranu intervenciju, Centrom za socijalnu skrb, Caritasom kako bi se krenulo u rješavanje ovog ozbiljnog problema.

Porast cyber nasilja

– Samoubojstvo je četvrti najčešći uzrok smrti u dobi od 15 – 19 godina upozoravaju stručnjaci Psihijatrijske bolnice za djecu i mlade u Zagrebu. U porastu su i suicidalna razmišljanja, pokušaji samoubojstva i samoozljeđivanje, izjavila je Vukoša.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova samo u prva tri mjeseca ove godine evidentirana su 4 samoubojstva i 22 pokušaja samoubojstva osoba mlađih od 18 godina.

– Ovakav negativni trend bilježimo već desetak godina, a uslijed dvije godine pandemije se i pogoršava. Zatvaranje škola, ograničavanje kretanja i druženja s prijateljima, nedostatak slobodnih aktivnosti, gubitak rutine za posljedicu je imalo to da mladi još više vremena provode na internetu i društvenim mrežama. Problem je to koji je postojao i prije pandemije, međutim, u trenucima izolacije društvene mreže su bile jedini način povezivanja s drugima, objašnjava Vukoša.

Posljedice su takve da mladi ljudi gube prostor za razvoj socijalnih i životnih vještina, a u takvim okolnostima događa se i porast cyber nasilja (osim verbalnog, mentalnog i fizičkog) koje sa sobom donosi nametnute rodne uloge po kojima dječaci ne smiju plakati, a djevojčice moraju slijediti nametnuti ideal ljepote što na kraju jako skupo plaćaju.

Isto tako mnogi mladi ljudi u svojim obiteljima koje bi im trebale biti podrška trpe zanemarivanje i zlostavljanje što je bilo povećano tijekom pandemije.

– Sve su to razlozi da izađemo iz zone zabrinutosti i krenemo rješavati ove ogromne probleme. Savjetovalište, ne samo da će rješavati posljedice, nego će i prevenirati da nesretne djece i mladih bude što manje. Upravo zato sam na sjednici Gradskog vijeća predložila da Grad Zadar osnuje Savjetovalište za psihosocijalnu pomoć za djecu i mlade u suradnji sa Odjelom za psihologiju Sveučilišta u Zadru, studentima/cama psihologije, Centrom za socijalnu skrb, školama, liječnicima, civilnim sektorom.

Drago mi je da je inicijativa prihvaćena i nadam se kako ćemo u vrlo skoro vrijeme organizirati rad Savjetovališta za psihosocijalnu pomoć za djecu i mlade jer smo dužni mladim ljudima osigurati besplatnu i dostupnu pomoć kako bismo im pomogli u prevladavanju životnih teškoća, navodi Vukoša.

Protupožarne mjere nisu dovoljne

A da je problem ozbiljan i da ga treba sustavno rješavati, slaže se i dr. Polona Bencun Gumzej, psihoterapeutkinja i liječnica.

– Ako smo prije 10 godina imali pet takvih slučajeva godišnje, sada ih imamo primjerice, 25. Verbalno nasilje, samoozljeđivanje, pa i suicidi, slučajevi su koji su kod djece i mladih posljednjih godina u značajnom porastu. Ne znam koliko je za to odgovorna pandemija, lockdown, društvene mreže, razlozi su zajednički nazivnik svijeta u kojem živimo. Ranije, djeca nisu imala dozvolu reći kako su, što ih muči, zašto su nesretna i tužna, a sada djeca imaju više hrabrosti to javno kazati i pokazati, a mi odrasli imamo više sluha to čuti i vidjeti, kazala je dr. Bencun Gumzej.

Zadaća odraslih je biti spreman reagirati kako treba, zbog toga su, po njezinu mišljenju, edukacije odraslih, roditelja, nastavnika, psihologa, odgojitelja, itekako potrebne.

– Protupožarne mjere nisu dovoljne. Ove probleme treba rješavati sustavno. Da, treba pojačati timove psihologa i defektologa u školama. Naime, najveći broj suicida dogodi se u svibnju i rujnu, pred kraj i početkom školske godine. Škola, u kojoj djeca provode puno vremena za njih je jako stresna ustanova, načini na koje škole definiraju svoje zahtjeve su stresni, djeca se ne znaju i ne mogu nositi s tim, ističe dr. Bencun Gumzej.

Problem je i što psihoterapeuta, posebno dječjih nema dovoljno, a oni koji rade, mahom su u privatnom sektoru i jako su opterećeni.