U Zadru održana sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća: 'Europski novac više vjerojatno nećemo imati kao što je danas'

Nakon održane konferencije “Promocija socijalnog partnerstva i jačanje socijalnog dijaloga” te dodjele 27 ugovora u sklopu javnog poziva “Jačanje kapaciteta socijalnih partnera – faza I” u Zadru je održana i sjednica Gospodarsko-socijalnog vijeća kojom je predsjedala Sanja Šprem. Nakon sastanka Špram je istaknula kako se sindikalna scena i brojni pregovori koji traju razlikuju po viziji, ali i krajnjem cilju. Šprem je inače i predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja pa je i s te pozicije istaknula kako je zaposlenima u javnom sektoru nedopustivo godinama čekati na granski kolektivni ugovor, kao što je slučaj bio s u djelatnosti trgovine.

Sindikalno udruživanje

– No, nerazvijanje permanentnog socijalnog dijaloga u mnogočemu šteti zaposlenicima. O materijalnim pravima raspravljamo svake godine, a granske kolektivne sklapamo svake četiri. Zaposlenici u privatnim sektoru teže upravo sindikalnom udruživanju i većoj zaštiti zaposlenika. S postojećih 45, postotak sindikalno uključenih zaposlenika podigao se na 62 posto i to zahvaljujući sindikatima u privatnom sektoru. Kolektivno pregovaranje i štićenje zaposlenika zato su naše osnovne zadaće, kazala je Šprem,

Dopredsjednik u GSV-u Ivan Mišetić iz HUP-a istaknuo je dvije važne teme o kojima su raspravljali – buduću perspektivu europskih fondova jer, kako je pojasnio, poslodavcima je uvijek važno moći se u svom dugoročnom poslovanju osloniti na konkretne planove i pakete državne pomoći te tema platformskoga rada u Hrvatskoj. Brojke se povećavaju iz godine u godinu, ali više raste broj tzv. agregatora ili onih koji zastupaju posreduju za digitalne radne platforme. Prošle godine bilo ih je tisuću i pol, a ove godine duplo više. Mišetić je istaknuo kako danas ima preko osam tisuća osoba iz trećih zemalja koji u Hrvatskoj rade preko digitalnih platformi.

– S jutrošnje je konferencije važno istaknuti kako je još uvijek živ primjer sklapanja granskog kolektivnog u trgovini koji je obuhvatio više od dvjesto tisuća zaposlenika, a postignut je nakon 11 godina pregovaranja, dodao je Mišetić, iskoristivši taj primjer kao objašnjenje važnosti sindikalnog pregovaranja.

Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić poručio je kako je ključna tema sastanka upravo učinkovito korištenje europskog novca s naglaskom na poduzetništvu.

Ravnomjerni napredak

– Tolikom dinamikom europski novac više vjerojatno nećemo imati kao što je danas. Ulaganja iz europskih fondova, naročito u javnu infrastrukturu, omogućila su ravnomjerniji napredak u nerazvijenijim područjima, koja sada mogu parirati bolje razvijem dijelovima Hrvatske. Želimo da ti fondovi budi još primjenjiviji poduzetnicima. Njima su dostupne brojne ulagačke mogućnosti, naročito u modernizaciju i digitalizaciju poslovanja te razvoj i istraživanja kroz različite financijske instrumente. Slabije razvijena regionalna područja podupiremo različitim projektima kojima se dinamizira rast i razvoj kulture poduzetništva kroz poslovne zone i inkubatore. S 200 novih poziva za bespovratna sredstva svi će se u privatnom i javnom sektoru okoristiti europskim fondovima, najavio je ministar Erlić.

Župan Božidar Longin nakon sastanka je kazao kako ga posebno veselila druga točka dnevnog reda, koja se odnosila na povlačenje sredstava iz EU fondova, po čemu je Zadarska županija prepoznata.

– Posebno bih istaknuo kako smo u posljednje četiri godine među najboljima na ljestvici uspješnosti po povlačenju europskog novca u regionalnim jedinicama, a niz je takvih projekata, vrijednosti preko 400 milijuna eura, upravo u tijeku, zaključio je Longin, koji je s ministrom gospodarstva obišao i ključne gospodarske subjekte u našoj regiji.