U Zadru održana Konferencija o bioraznolikosti: 'Naša je priroda neupitno bogata po broju vrsta...'

Foto: LUKA JELIČIĆ

U vremenu sve veće eksploatacije morskih resursa u ribarstvu, marikulturi i turizmu, te sve bržem gubitku bioraznolikog fonda i nestanku vrsta, u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivoga razvoja te platforme EU strategije za jadransku i jonsku regiju održana je Konferencija o implementaciji Strategije o bioraznolikosti kroz zajednička rješenja za okoliš i ribarstvo u sklopu hrvatskog predsjedanja EUSAIR – om.

Na konferenciji i okruglom stolu o zajedničkim rješenjima za integraciju zaštite okoliša i upravljanja ribarenjem sudjelovali su brojni znanstvenici, dionici iz javnoga sektora i predstavnici ribara. Na konferenciji su osim Damira Habijana, ministra gospodarstva i održivog razvoja tako sudjelovali i državni tajnik Mladen Pavić i ravnatelj Uprave ribarstva Ministarstva poljoprivrede Ante Mišura, ali i brojni ravnatelji nacionalnih i parkova prirode.

Na panel raspravi o tekućim su izazovima i akcijama zaštite okoliša govorili Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede; Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja; Nedo Vrgoč, voditelj Laboratorija za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljima pri Institutu za oceanografiju i ribarstvo; Leonardo Tunesi, voditelj razvoja i istraživanja Talijanskog instituta za zaštitu i istraživanja okoliša; Dunja Mazzocco Drvar, direktorica programa zaštite prirode u WWF Adriji i Ivan Birkić, Udruženja ribarstva pri HGK.

Pomirenje potreba okoliša i ribara

Dok nam je prije otvorenja konferencije ravnatelj Uprave za ribarstvo Ante Mišura kazao koji su to najveći izazovi i problemi s kojima se ribari i ribarska industrija susreću danas, kada je održivost poslovanja i suživot s ekosustavima od najveće važnosti za marikulturu, ministar Habijan je naglasio kako s obzirom na sam resor gospodarstva, energetiku i zaštitu okoliša balans između zahtjeva i potreba gospodarstvenika i znanstvenika koji se bave zaštitom i očuvanjem prirode od najveće važnosti.

– Potreba balansa između gospodarski opravdane eksploatacije resursa mora ići ruku pod ruku za zaštitom krhkih ekosustava kao što su oni morski. Zato ova konferencija i ide u tom smjeru da se govori o balansu i načinima kvalitetnijeg suživota gospodarstva i prirode. Izazov održivog razvoja pitanje je koje ne obuhvaća samo resor gospodarstva, već i poljoprivrede i turizma, kako u nas, tako i globalno. Drago nam je vidjeti kako su edukacija i osvješćivanje ribara doprinijeli tome da oni znaju kao je njihov način izjalovljivanja i kontrola ribljeg fonda važna karika u lancu održivosti i zaštite morskih resursa, poručio je na otvorenju ministar Habijan, naglasivši kako je slučaj Jabučke kotline jedan od svjetlih primjera održivog upravljanja morskim resursima.

– Obvezali smo se zaštiti 30 posto Jadranskog mora i barem jednu trećinu prostora staviti pod strogu zaštitu. Ribarstvo je gospodarski sektor koji počiva na prirodnim resursima, čiju održivost i zdravlje moramo osigurati. Ako želimo predvidjeti tokove gospodarskog i industrijskog razvoja, tada prvenstveno moramo osigurati predvidljivu klimatsku budućnost. Do 2050. godine je zato prioritet da Europa postane prvi neutralni klimatski kontinent, dodao je ministar, rekavši kako su nedavno na konferenciji u Ateni preuzeli određene obveze i ciljeve.

– Platforma je to bila da se iznađu rješenja za ciljeve koje smo stavili pred sebe, a to je prvenstveno da do 20203. godine zaštitimo do 30 posto našeg mora. U ovom trenutku na razini U, zaštita morskih područja obuhvaća svega jedan posto stroge zaštite. U nas je to svega 0,39 posto stroge zaštite, pojasnio je ministar, kazavši kako je održivi razvoj pitanje i održivog turizma, koji, iako ima mnogostruke pozitivne gospodarske efekte, jako negativno utječe na prirodu i zaštićena područja.

Konferencija o implementaciji Strategije o bioraznolikosti

Snimio: Luka Jeličić

23.04.2024. 13:20

Galerija

Foto: Luka Jeličić

Povjerenje i razumijevanje

Državni tajnik ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić poručio je pak kako tema bioraznolikosti jednako mori ribare i stručnjake za zaštitu okoliša.

– Pametnim se pristupom, uvažavanjem i međusobnim razumijevanjem struke mogu postići izvrsni rezultati. Naše ribarstvo proteklih godina bilježi značajne pomake prema naprijed, što sa sobom povlači i potrebu za boljim upravljanjem morskim resursima. U novom periodu pak Program za ribarstvo i akvakulturu nosi brojne investicije. Specifičnost našeg ribarstva može se iskazati kroz brojne restrikcije koje su proteklih godina uvedene s ciljem očuvanja ribljeg fonda. Nije bilo značajnog pada ulova ribe, ali rastao je sektor akvakulture. Posebno zato treba istaknuti bioraznolikost i morskih stokova Jabučke kotline od 2017. godine, poručio je Pavić.

Župan Božidar Longin na otvorenju je konferencije naglasio kako je Županiji u interesu provoditi projekte koji će pomoći uspostavljanju ravnoteže između gospodarskog korištenja tog vrijednog prirodnog resursa i njegove zaštite.

– Ciljano i promišljeno koristimo sredstva iz EU fondova te smo kroz proteklih desetak godina kao nositelj ili partner proveli veliki broj projekata upravo na tom području. Jedan od možda najzanimljivijih projekata bio je Adri.SmArtFish, kroz koji je postavljen u more prvi umjetni riblji greben u Hrvatskoj, jugoistočno od otočića Ošljaka u Zadarskom kanalu. Kroz projekt ARGOS nabavili smo 150 tisuća eura vrijednu opremu za eksperimentalni uzgoj školjkaša u recirkulaciji i bioreaktor za uzgoj jednostaničnih algi. Kroz projekt SAFE, pak, pokušat ćemo pronaći najekonomičniji način zbrinjavanja nusproizvoda iz sektora ribarstva i akvakulture; i to tako da se kao krajnji proizvod dobiju riblje brašno ili riblje ulje, a sve u svrhu razvoja konkurentnog, održivog i otpornog ribarstva i akvakulture, napomenuo je longin, dodavši kako Zadarska županija, kroz niz aktivnosti posebnu pozornost posvećuje zaštiti mora i morskog okoliša.

Igor Kreitmeyer, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, govoreći o važnosti zaštite Jadransko mora i stadiju fonda zaštićenih područja prirode u Hrvatskoj i EU, naglasio je kako Hrvatska ima dugu tradiciju zaštite prirode, koji je od romantičarskog sada strateška odrednica daljnjeg razvoja.

– Ulaskom u EU naša su zaštićena područja postala dijelom najveće mreže zaštićenih područja EU – europske ekološke mjere Natura 2000. Tek 9,4 posto našeg mora, ne uključujući Jabučku kotlinu je pod zaštitom. Naša je priroda neupitno bogata po broju vrsta i raznolikosti staništa, ali podaci nam ipak ne idu na ruku i razlog su za zabrinutost, jer broj se vrsta nikad brže nije smanjivao, poručio je Kreitmeyer.