Studenti Sveučilišta u Zadru o gorućim pitanjima: 'Cijene stanova su bile jako velike, dostupnost mala...'

Kraj je semestra, ispitni rokovi su u tijeku – vjerojatno najstresniji period u životu svakog studenta. Ipak, u pauzama od učenja, uspjeli smo uhvatiti nekoliko zadarskih studentica koje su podijelile svoje osvrte na semestar koji je iza njih, ali i ponudile mišljenja na goruća pitanja poput preskupog smještaja ili nedostatka zabavnog sadržaja.

Brucošica Ana, prije nego što je počela studirati na Sveučilištu u Zadru, studirala je u Zagrebu pa zna koje su prednosti i nedostaci jednog i drugog grada.

Pohvala menzi

– S obzirom da sam prije Zadra bila na faksu i u Zagrebu, mogu usporediti ta dva sveučilišta i mogu reći da mi se Zadar puno više sviđa po pitanju različitih infrastruktura za studente. Primjerice, Studentski klub Božo Lerotić, gdje možeš na party. Menze su mi bolje. Sredina je manja pa su, samim time, ljudi više voljni jedni drugima pomoći. Što se tiče standarda, po nekim stvarima Zadar premašuje druge gradove, a po nekim drugim pitanjima kaska. Kao pozitivan primjer, istaknula bih menzu gdje uvijek ima raznolika ponuda i tete su strašno drage. Nikad nisam imala neugodnu situaciju u menzi. S druge strane, fali studentskih događanja. Trebalo bi biti više sadržaja, možda radionica. Moj smjer nije imao nikakvu brucošijadu. Možda bi bilo dobro uvesti i program studenata mentora da stariji studenti upute mlađe. Ima dosta toga na čemu se može poraditi, ali što se tiče studiranja, mislim da je Zadar odličan grad. Predivno je vrijeme, Zadar je predivan grad sam po sebi, nije prevelik i lako je snalaziti se u njemu, kazala nam je Ana koja, premda je tek započela sa studijem, kaže kako se jako dobro snašla i pronašla okruženje koje joj odgovara.

– Ekipa na fakultetu mi je puno bolja nego što mi je bila na prošlom fakultetu. S obzirom da sam u nekim studentskim udrugama, nekad je malo teško uskladiti obaveze, ali ne bih to mijenjala. Volim u tome sudjelovati. Društveni život mi je dosta vezan uz te udruge u kojima sudjelujem jer sam preko njih upoznala puno novih ljudi i razvila prijateljstva, rekla je Ana, ali i priznala kako je, zbog količine obaveza, pod konstantnim stresom.

Godina je bila poprilično naporna, s obzirom na to da fakultet nije baš lagan. Bilo je dosta pisanja seminara i nekih zahtjevnijih predmeta. Što se tiče stresa, ja sam uvijek pod stresom, ali imam neke svoje metode i načine na koje se nosim s tim. Super mi je što u Zadru ima Studentsko savjetovalište kojem se možeš javiti ako se ne znaš nositi s pritiskom, kazala je Ana.

Teško do stana

Nešto starijoj studentici Đani nisu studentske obveze izvor stresa, već potraga za smještajem u Zadru.

– Ova godina mi je bila lakša nego sve dosad jer sam druga godina diplomskog. Dosta ECTS-a je išlo na diplomski pa nismo trebali imati toliko izbornih predmeta. Imali smo i manje obveznih kolegija, više prakse. Manje je opterećenje i manje ispita. Najbolja godina dosad što se tiče i prakse i obaveza. Uspjela sam raditi cijelu godinu tijekom faksa i često izlaziti, družiti se s momkom i prijateljima. Studentskih obveza nije bilo u tolikoj mjeri, ali smještaj mi je bio uzrok stresa. Na početku godine sam ostala u stanu u kojem sam bila prošle godine, međutim, počela je renovacija zgrade i nisam mogla tamo više ostati. Naći drugi stan usred godine bilo je nemoguće, ali, srećom, uspjela sam upasti u dom jer je bilo slobodnog mjesta. S domom sam zadovoljna. U Splitu i Zagrebu je još gora situacija. Ovdje se, za razliku od Splita, nudi smještaj za studente u Đačkom domu preko ljeta pa sam tako rješila i tu situaciju, kazala je Đana.

Kroz slične muke prolazila je i njena vršnjakinja Rahela koja je pukom srećom pronašla odgovarajući smještaj.

– Što se tiče traženja smještaja, bio mi je to velik uzrok stresa prošle godine u devetom mjesecu. Cijene stanova su bile jako velike, a dostupnost stanova je bila jako mala, tako da nije bilo puno izbora. Ja sam imala sreće što sam preko kolegica upala u jedan stan s kojim sam jako zadovoljna. Stanodavci su bili korektni pa sam po tom pitanju imala dosta sreće. Smatram da općenito traženje smještaja studentima predstavlja jako velik stres, ukoliko ne mogu ili ne žele biti u Studentskom domu, rekla je Rahela te otkrila kako uz studij radi čak dva posla.

– Uspjevam uskladiti studentske obveze, dva posla, hobije i društveni život. Jako je zahtjevno i treba se dobro organizirati. Treba se organizirati tjedan dana unaprijed da bi se uspjelo sve uklopiti i da bih sve uspjela odraditi. Ključ je organizacija cijelog dana, ali i tjedna, izjavila je Rahela pa dodala kako, unatoč različitim stresorima, ipak smatra Zadar gradom po mjeri studenta.

– Mislim da Zadar je studentski grad i van ljetnih mjeseci. Mislim da je grad za mlade jer se za svakog može naći ponešto, tako da sam poprilično zadovoljna dolaskom u Zadar i aktivnostima i prilikama koje su me ovdje dočekale, otkrila je Rahela.

S njom se ne slaže Leona, studentica prve godine diplomskog studija.

Studiraju i rade

– Zadar nije studentski grad. U Zadru nedostaje događanja, grad je manji. Generalno, ljeti se događaju stvari, ali to nije studentski grad. To je manji grad koji živi samo ljeti. Nedostaje događanja, premda neki odjeli organiziraju nešto i u Studentskom klubu se organiziraju događaji i kvizovi. Ipak, Zadar nikad nije bio studentski grad, izjavila je Leona koja je, usprkos nedostatku sadržaja, u Zadru odlučila ostati i po završetku predavanja.

– Trenutno imam studentski posao, prodajem slike na štandu. Radim šest sati dnevno, poslije će se to produžiti na osam sati. S obzirom na to da posao uopće nije težak, uz posao i učim. Takav posao je najbolji za studenta, kada na poslu može i učiti. Kada prođu rokovi, nastavljam raditi preko ljeta u Zadru, rekla je Leona.

Koliko je studentski rad bitan za financijsku samoodrživost svjesna je i aspsolvenitca Marija koja se, po završetku studentske razmjene, vratila u Zadar kako bi, uz izvršavanje studentskih obveza, mogla i zaraditi.

– Trenutno sam apsolventica diplomskog studija. Upisala sam apsolventsku godinu jer sam htjela ići na Erasmus. Smatram da je izbor apsolventske godine izvrsna ideja jer se student stigne odmoriti od ispita i rokova te iskusiti boravak u drugoj državi. Na Erasmusu sam radila istraživanje za diplomski rad. Svakome bih preporučila apsolventsku godinu u slučaju da se dvoumi ili još nije razmišljao o tome. Sada, uz pisanje dvaji diplomskih radova, istovremeno i radim kako bih se mogla uzdržavati. S obzirom da su porasle cijene u cijeloj Hrvatskoj pa tako i u Zadru, posebice stanarine, u današnje vrijeme student ne može živjeti, a da ne radi. Ne može živjeti bez stipendije, nekih drugih prihoda ili posla. Kad se upiše apsolventska, uz to često dolazi i posao, ali se sve uspije iskombinirati ako osoba to stvarno želi. Kako živimo u turističkom gradu, to je i odlična prilika da se zaradi. Apsolventska predstavlja svoje izazove, no ako se dobro organiziraš, sve je moguće, podijelila je Marija svoja iskustva s produljenjem studija.

Studentsko iskustvo dolazi sa svojim izazovima: nerijetko je ispunjeno stresom, neprospavanim noćima i očajničkim pokušajima balansiranja akademskog i privatnog života. Unatoč svim poteškoćama, zadarske studentice slažu se da je studiranje vrijedno iskustvo koje prebrzo prođe, a možemo tu ubaciti i onu (modificiranu) staru izreku: »Od punoljetnosti pa do groba, najljepše je studentsko doba.«