ŠKOLSKI JELOVNICI Kako jedu zadarski učenici? 'Danas su djeca izbirljiva, ali bitno nam je da ni jedno nije gladno'

Prehrana učenika u osnovnim školama Zadarske županije posljednjih je godina sve dostupnija zahvaljujući državnom financiranju, ali i ulaganjima Zadarske županije i Grada Zadra u školske kuhinje i blagovaonice. Država i ove godine učenicima osnovnih škola osigurava besplatne školske obroke, po cijeni od 1,33 eura po učeniku, odnosno dva eura po učeniku za eksperimentalni program cjelodnevne škole, dok obrok u sklopu produženog boravka financiraju roditelji.

Jelovnici

Što se tiče jelovnika, oni ovise o školama jer ne raspolažu svi s istim kuhinjskim kapacitetima, a u obzir se moraju uzeti i alergije, intolerancije i druge posebne prehrambene potrebe učenika.

Primjerice, OŠ Krune Krstića na mrežnim stranicama navodi da njihova školska kuhinja priprema svježe i nutritivno uravnotežene obroke te omogućuje prilagodbu učenicima s alergijama i posebnim prehrambenim potrebama. OŠ Šimuna Kožičića Benje u Zadru za rujan 2026. objavljuje jelovnik s kuhanim obrocima poput dinstanog junećeg vrata s njokima, pečenih lignji s blitvom, pilećeg odreska, ili recimo špageta carbonara, dok su za doručak, uz mlijeko, jogurt, sok i čaj, navedeni griz, kajgana, palenta sa sirom, jogurt, mlijeko, sirni namaz, maslac i marmelada, pašteta, salama, čokoladne pahuljice, keksi, voće, povrće i orašasti plodovi i ostalo.

Slični jelovnici mogu se pronaći i na mrežnim stranicama ostalih škola, a mi smo razgovarali s ravnateljem Osnovne škole Stanovi, Markicom Perićem i ravnateljicom OŠ Bartula Kašića Katicom Skukan, koji su istaknuli kako je riječ o velikom broju učenika koji imaju različite prehrambene navike, ali najvažnije je da nijedno dijete u školi nije gladno.

Skukan je istaknula kako su zadovoljni s trenutačnom organizacijom i kvalitetom prehrane u školi, međutim, naglašava, uvijek može biti bolje.

Prehrambene navike

– Nastojimo svakom djetetu izaći u susret, te komuniciramo s roditeljima da nam jave ako dijete ima neke posebne prehrambene navike. Isto tako, komuniciramo sa Zavodom za javno zdravstvo Zadarske županije kojem šaljemo jelovnik nakon čega nam se sugerira što bismo mogli poboljšati. Jelovnici se temelje na nutritivnim potrebama djece, ali mi smo velika škola i nastojimo se maksimalno prilagoditi potrebama djece. Isto tako, mi ne možemo kuhati za sve, nego za dio jer nemamo toliko prostora za sve. Učenici u produženom boravku, osim marende, imaju i ručak, dok oni koji nisu u produženom boravku imaju marende. Svakako, barem dva puta tjedno sva djeca u jutarnjoj smjeni imaju kuhani obrok, dok ostale dane imaju jednostavnije marende, kazala je Skukan koja je istaknula kako su za prehranu u produženom boravku ove godine bili primorani podignuti cijenu obroka radi rasta cijene namirnica u produženom boravku s 3,60 na 3,90 eura.

U školi planiraju i dodatna ulaganja u kuhinju, točnije blagovaonicu za koju je već napravljeno i idejno rješenje. A kada je riječ o prehrambenim navikama učenika, među najpopularnijim obrocima i dalje su oni koji djecu najviše podsjećaju na brzu hranu. Ipak, Skukan naglašava, posljednjih je godina sve manje ostataka hrane nakon obroka u školi.

– Primjećujemo kako su počeli jesti i povrće i variva tako da moramo istaknuti da sad stvarno imamo manje ostataka, djeca sve bolje jedu, sve bolje reagiraju. Tu je važna uloga roditelja koji se danas više bave nutricionističkim vrijednostima, ali imamo i situacije kada dijete nije usvojilo neke navike kod kuće. Ima roditelja koji su vrlo brižni i paze na prehranu svoje djece, ali ima i onih kojima to nije toliko važno, kazala nam je Skukan te dodala kako stručne službe i učitelji rade preventivno s djecom, održavaju edukacije i razgovaraju o važnosti zdrave prehrane.

– U interesu nam je da svako dijete nešto pojede! Moraju pojesti topli obrok, naročito djeca u produženom boravku koja ostaju duže. No, važno je i da znaju da u bilo koje doba, kad su u školi, mogu doći u kuhinju i upitati za obrok, istaknula je Skukan.

Za dobrobit djece

U OŠ Stanovi, cijene obroka u produženom boravku su ostale iste kao i prošle godine, ali je novost vrhunski opremljena kuhinja koja priprema marende i tople obroke za 600 učenika, za područnu školu u Crnom te stotinjak učenika produženog boravka koji imaju organiziran ručak.

– Nama je bitno da nemamo ni jedno gladno dijete u školi. Danas su djeca izbirljiva, a mi osluškujemo njihove potrebe u suradnji s nutricionistima koji daju savjete što se smije, a što ne smije servirati djeci. Uskladili smo sve stavke i radimo sve za dobrobit djece. U konačnici, imamo i novu kuhinju sa svim najmodernijim uređajima tako da je čuvanje hrane zagarantirano, kao što su pouzdani i dobavljači koji isporučuju urednu robu, kazao je ravnatelj Perić te podsjetio kako je važno i doma raditi na odnosu prema zdravoj prehrani.

– Mi se trudimo prilagoditi većini tako da je nama bitno da djeca jedu, da nisu gladna. Iako se događa da ponekad pronađemo ostavljene kroasane nepojedene, polupojedene jabuke ili banane u dvorištu. Ipak, zadovoljni smo s školskom prehranom, a čini se i roditelji jer bi oni odmah reagirali po tom pitanju. Zasad, osim tih spomenutih iznimki, djeca jedu i zadovoljni smo, kazao je ravnatelj Perić.

Riječ nutricionistice

Na važnost uravnotežene prehrane i edukacije upozorila je i nutricionistica Nita Šarić naglasivši kako bi ponuda trebala biti raznolikija, iako je ostvaren napredak jer se u osnovnim školama nude topli obroci i marenda.

– Svjesna sam da su neka djeca izbirljiva, i da se vjerojatno najčešće nudi ono što ona češće jedu. Međutim, kada bi se više poticalo unošenje voća ili povrća, to bi bio veliki plus. Bilo bi dobro da su ti obroci konkretni, odnosno da sadrže izvore ugljikohidrata, proteina i masti, koji će im pomoći da se ono što pojedu sporije probavlja i da tako imaju energiju kroz duže vrijeme, koja im je potrebna za slušanje nastave i rad. Iako oni možda ne trče toliko vani, osim na tjelesnom, i sjede u klupama, oni isto rade i za to im je potrebna energija. Mozak, zapravo, troši puno energije, iako nam se možda tako ne čini. Kada unosimo vlakna kroz povrće, voće i cjelovite žitarice, a uz to unosimo i dovoljno proteina, duže smo siti i ne događa nam se onaj visoki skok šećera u krvi pa njegov nagli pad, nego se sve odvija postupno, kazala je Šarić dodajući kako je jasno da su neke škole ograničene resursima i prostornim kapacitetima, ali dodatna edukacija učenika bi bila od pomoći.

– Prehrambene navike koje su djeca stekla u svom domu, sigurno utječu i na odabir hrane kada dođu u kantinu. Vjerujem da djeca uče kroz prirodu i društvo, biologiju i ostale predmete o prehrani, međutim, kada bi se možda organizirale nekakve dodatne edukacije ili radionice gdje bi se djecu uključilo u kuhanje i pripremanje hrane, vjerujem da bi to imalo koristi i da bi oni možda prehranu, odnosno hranu, na neki način drugačije doživljavali, naglasila je Šarić.