Puž: "Zadarska obilaznica i otočne ceste ključni su projekti"

Predstojnik Ureda Uprave Hrvatskih cesta Goran Puž istaknuo je kako su pred njima brojni veliki projekti u Zadarskoj županiji, među kojima posebno mjesto zauzima tzv. „posljednji kilometar“ – završna poveznica između postojećih i planiranih prometnih koridora.

– Od velikih projekata, naš je prioritet upravo taj posljednji kilometar. S rokovima se ne volimo zalijetati dok nemamo sve potrebne dozvole, osobito kod zahtjevnih projekata. Kada jednom dobijemo rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš i lokacijsku dozvolu, možemo planirati preciznije i sigurnije, pojasnio je Puž.

Dodao je kako Hrvatske ceste trenutačno provode opsežan program rekonstrukcija otočnih i priobalnih prometnica u Zadarskoj županiji, uz izradu prostornih, prometnih i građevinskih studija koje istražuju mogućnosti izgradnje cesta budućnosti.

– Želimo da te ceste dugoročno servisiraju sve dodatne prometne i gospodarske kapacitete, kazao je.

Posebnu je pozornost usmjerio na planiranje obilaznice Zadra, koja bi trebala povezivati Nin i Babindub.

– To je vrlo osjetljivo pitanje – kako cestu isplanirati tako da maksimalno služi budućim poslovnim zonama, a da pritom minimalno optereti prostor. Riječ je o prometnici velikih brzina i teretnog tranzita, koja presijeca prostor, pa se o njoj neće razgovarati bez uključivanja lokalne zajednice, naglasio je Puž.

U fokusu Hrvatskih cesta nalazi se i četverotračna prometnica do čvora Zadar 1, no i taj je projekt, kaže, prostorno zahtjevan.

– Na tom području nalaze se naselja, a svako proširenje i ubrzanje prometa ne mora uvijek biti u interesu lokalne zajednice. Naš je cilj krenuti postupno, rekonstrukcijom postojeće ceste od Crnog do Murvice, što će biti prvi korak prema realizaciji većeg projekta, dodao je.

Paralelno se priprema i dokumentacija za obilaznicu Bilog briga, koja je u fazi izrade projekta za lokacijsku dozvolu. „Imamo niz rekonstrukcija, no trenutačno smo posebno fokusirani na otoke, istaknuo je Puž, dodajući da su Hrvatske ceste u stalnom kontaktu s lokalnom zajednicom.

– Naš je cilj izmjestiti tranzitni promet i omogućiti razvoj gospodarskih zona, koje ne mogu funkcionirati bez izravne povezanosti s autocestom. No, pritom treba biti svjestan da takve ceste značajno utječu na prostor – one ga presijecaju i mijenjaju, pa su to projekti vrlo osjetljive prirode, upozorio je.

Govoreći o otočnim cestama, Puž je istaknuo da su državne prometnice okosnica prometa na otocima Pagu, Viru, Ugljanu, Pašmanu i Dugom otoku.

– Na tim otocima u sljedeće tri godine planiramo rekonstruirati oko 18 kilometara cesta, uz ulaganje od 16,5 milijuna eura. To podrazumijeva i značajna proširenja, kao i izgradnju pješačkih i biciklističkih staza, rekao je.

Hrvatske ceste, po zakonu, obvezne su graditi biciklističke staze gdje za to postoji potreba ili gdje to zahtijeva prostorni plan.

– Primjerice, uz rekonstrukciju D8 predviđeno je da biciklistička staza vodi od Nina prema Biogradu. Takvi zahvati našim destinacijama daju dodatnu kvalitetu, ali i podižu troškove, danas rekonstrukcija jednog kilometra ceste prosječno stoji oko milijun eura, pojasnio je Puž.

Dodao je da se kod otočnih projekata suočavaju s posebnim izazovima: visokim troškovima logistike, ograničenim prostorom i čestim negodovanjima lokalnog stanovništva.

– Sve što radimo usklađeno je s europskim regulativama. Jedna od njih odnosi se na međunarodnu mrežu biciklističkih ruta, u koju je ucrtana i Jadranska magistrala. Naša je prva briga sigurnost, i vozača i biciklista, zaključio je predstojnik Ureda Uprave Hrvatskih cesta.