Utorak, 7. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

22 C°

TRAŽENA PONUDA

Produženi boravak za djecu ove godine moguć u svih deset gradskih škola

Autor: Iva Bucić

07.09.2023. 08:56
Produženi boravak za djecu ove godine moguć u svih deset gradskih škola

Foto: Arhiva ZL



Produženi boravak djeci zaposlenih roditelja omogućuje učenicima boravak u školi prije i nakon redovne nastave, a u to vrijeme učenicima je organizirano učenje i pisanje zadaće, obrok i užina te slobodne i sportske aktivnosti. Produženi boravak besplatan je za sve učenike, no roditelji moraju pokriti dio troškova prehrane, koji se na mjesečnoj bazi, ovisno o školi, u Zadru kreću u rasponu od 50 do 100 eura.


Produženi boravak u Hrvatskim školama postoji već godinama. Program je u Zadru prvi put realiziran u školskoj 2005./2006. godini, a provodio se u OŠ Krune Krstića i u OŠ Petra Preradovića. U ovoj školskoj godini mogućnost produženog boravka za djecu zaposlenih roditelja postoji u deset škola na području Zadra.


Šest skupina u »Kašiću«


Najviše odgojno obrazovnih skupina s produženim boravkom ima u OŠ Bartula Kašića, gdje ih ima šest, a s pet skupina slijedi OŠ Smiljevac.




Po četiri odgojne skupine s produženim boravkom nude se u OŠ Šime Budinića, OŠ Stanovi, OŠ Zadarski otoci, OŠ Petra Preradovića i OŠ Krune Krstića, po dvije skupine u OŠ Šimuna Kožičića Benje i Katoličkoj osnovnoj školi Ive Mašine, a u Privatnoj osnovnoj školi produženi boravak omogućen je u jednoj odgojno obrazovnoj skupini.


Iako se iz državnog proračuna od ove godine za svakog đaka osigurava jedan besplatan školski obrok po cijeni od 10 kuna (1.33 eura), roditelji školaraca koji su uključeni u program produženog boravka trebaju podmiriti ostatak troškova prehrane, a iznos participacije u zadarskim osnovnim školama kreće se u rasponu od 2,7 – 5,4 eura (20 do 40 kuna) dnevno.


Program produženog boravka u pravilu traje od sedam do 17 sati, a u tom periodu osnovnoškolci imaju tri obroka, doručak, ručak i užinu. Država s 10 kuna (1,33 eura) financira prvi obrok, a roditelji pokrivaju troškove toploga obroka i popodnevne užine.


– Najprije u devet ujutro dobivaju užinu, oko 13 sati imaju topli obrok, a potom oko 14 sati ponovno dobivaju užinu. Deset kuna dobijemo po djetetu od države, pa se pokrivamo kako znamo, kazuje Bernardo Kotlar, ravnatelj OŠ Smiljevac.



Cijena obroka od 2,66 – 4,97 eura


Cijena obroka koji roditelji plaćaju za svoje školarce u produženom boravku u OŠ Smiljevac iznosi 2,66 eura (20 kuna), u OŠ Petra Preradovića obrok se plaća 3,35 eura (25 kuna) dnevno, a u OŠ Bartula Kašića 3,60 eura (27 kuna) po danu.


U OŠ Krune Krstića obrok roditelje košta 3,85 eura (29 kuna), a najviše plaćaju roditelji školaraca iz OŠ Zadarski otoci, u kojoj prehrana u produženom boravku stoji 4,97 eura dnevno (37 kuna).


– Taj se obrok u pravili sastoji od tri slijeda jela, od juha, salate, priloga, glavnog jela i deserta, a tu je uključena i užina, kazuje Katica Skukan, ravnateljica OŠ Bartula Kašića.


Skukan ističe da je interes roditelja za produženi boravak jako velik.


– Sada smo u omjeru tri prva razreda produženoga boravka i dva razreda bez produženoga boravka, u drugom razredu imamo dva odjela redovna i tri u produženom boravku, iz čega je vidljivo koliko su roditelji zainteresirani za ovakav oblik obrazovanja svoje djece.


Svake godine imamo veliki interes roditelja za produženim boravkom pa smo iz toga razloga i ove godine poslali zahtjev našem osnivaču, Gradu Zadru koji je osigurao sredstva za to, tumači ravnateljica OŠ Bartula Kašića.


Grad Zadar, dakle, osigurava sredstva za plaće i druga materijalna prava učitelja, a proračunom Grada Zadra za 2023. godinu je osigurano 751.000 eura za financiranje programa produženog boravka u svim osnovnim školama na području grada.


– Cijena prehrane koju financiraju roditelji (doručak, ručak, užina) u sklopu produženog boravka kreće se oko 80 eura mjesečno. Pritom sve osnovne škole mogu pripremati obroke zahvaljujući višegodišnjim ulaganjima Grada u školske kuhinje, što je ujedno i pretpostavka osnivanja produženog boravka, kazuje Joso Nekić, pročelnik Upravnog odjela za odgoj i školstvo.


Antonela Režan, nutricionistica u Općoj bolnici Zadar, ističe da je za djecu školske dobi preporučeno imati pet obroka na dan, zajutrak, doručak, ručak, popodnevni međuobrok i večeru.


Preporučeno pet dnevnih obroka


– Svaki dan školarca trebao bi započeti obrokom prije nego što dijete krene u školu. Zajutrak osigurava djetetu energiju nakon spavanja, a osim toga znanstveno je dokazano da djeca koja redovito doručkuju imaju bolje rezultate u školi te bolje prate nastavu, tumači Režan.



Školski obrok treba biti nutritivno i energetski izbalansiran, što znači da mora imati određeni udio ugljikohidrata, proteina i masti te vitamina i minerala.


– Hrana bogata ugljikohidratima, poput kruha, tjestenine, riže i krumpira, školarcima osigurava dovoljno energije za sve nastavne i izvannastavne aktivnosti, a takva hrana trebala bi činiti trećinu njihovog ukupnog energetskog unosa.


Kod izbora takvih namirnica dobro je birati proizvode cjelovitog zrna, integralne žitarice jer imaju veći udio prehrambenih vlakana koja su važna za probavu djece školske dobi, kao i malo veći udio vitamina B skupine i nekih minerala koji su važni za normalan rast i razvoj djeteta školske dobi, objašnjava Režan.


Za rast i normalno funkcioniranje organizma važan je i svakodnevan unos proteina iz mesa, ribe, jaja, šunka, sireva, mliječnih namaza i biljnih izvora poput mahunarki.


– Važno je da djeca svakodnevno unose mlijeko i mliječne proizvode jer je to važan izvor kalcija, što je iznimno važno u ovoj dobi. Djeca bi također trebala ribu konzumirati jednom do dva puta tjedno. Ribe poput lososa i srdele bogate su omega tri masnim kiselinama, koje su također jako važne za razvoj djeteta te za njihov imunološki sustav, kaže Režan.


Što se tiče masti u prehrani, treba dati prednost maslinovom ulju i izbjegavati pohanu, prženu i masnu hranu, te dati prednost hrani koja je pripremljena pirjanjem, kuhanjem i pečenjem na maloj količini masti.


Osim toga, djetetu bi trebalo osigurati pet porcija voća i povrća na dan, pri čemu Režan ističe da treba dati prednost lokalnom sezonskom voću i povrću. Važno je, kaže, da obrok bude što šareniji.


Djeca što više trebaju izbjegavati slatkiše, pekarske proizvode i zaslađene sokove jer su bogati šećerima, a pekarski proizvodi šećerima i mastima. Tomu, kaže Režan, nema mjesta u školskim jelovnicima.


– Za desert bi najbolje bilo uzeti voćni kolač pripremljen u školskoj kuhinji, kako bi se mogla kontrolirati količina šećera i masti. Primjerice, to može biti kolač pripremljen s integralnim brašnom, uz dodatak voća povrća, kiselog vrhnja ili svježeg sira, govori Režan.