Srijeda, 21. veljače 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

bogat program

Predsjednik Milanović i albanski predsjednik Bajram Begaj posjetili Arbanase

Autor: Nikolina Lucić

28.04.2023. 11:57
Predsjednik Milanović i albanski predsjednik Bajram Begaj posjetili Arbanase

Foto: Luka Jeličić



Dvojica predsjednika, hrvatski Zoran Milanović i albanski Bajram Begaj s prvom damom Armandom Begaj, u sklopu službene posjete albanskog predsjednika Hrvatskoj posjetili su zadarsko naselje Arbanasi, dom mnogim članovima zadarske albanske zajednice i Arbanasima, autohtonoj nacionalnoj zajednici s područja Albanije, koji su se još u 18. stoljeću naselili u Zadru.


Dvojicu predsjednika na glavnom arbanaškom trgu dočekali su Melita Mulić, savjetnica Predsjednika Republike za ljudska prava i civilno društvo, Ermina Lekaj Prljaskaj, zastupnica u Hrvatskom saboru za albansku nacionalnu manjinu i voditeljica Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Albanija, Marko Vučetić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Zadra, Zvonimir Rogić, predsjednik Mjesnog odbora Arbanasi, Anton Dedaj, počasni konzul Republike Albanije u Zadru i županiji Maximiljana Barančić, predsjednica Kulturno – umjetničke udruge „Vicko Zmajević“ Arbanasi, Leo Mišura, zamjenik predsjednika Mjesnog odbora Arbanasi i don Mate Kujundžić, župnik crkve Gospe Loretske.


Kulturno – umjetnički program


Zbor „Vicko Zmajević“ i gđa Suzana Petani, voditeljica zbora, izveli su tradicionalne napjeve na hrvatskom i arbanaškom, a don Kujundžić predsjednike je upoznao sa poviješću crkve i podsjetio kako je nadbiskup Vicko Zmajević Arbanase pozvao da se nasele u Zadru.




– 1734. godine gradi se ove crkva, koja je i danas stup arbanaške zajednice. 1907. godine je proširena. Samu crkvu, koju su starosjedioci Zadra izgradili čak i prikazuje njihov dolazak u grad, kazao je Kujundžić.
Nakon crkve Gospe Loretske druženje se preselilo u Samostan Školskih sestara Franjevki.


Okupljenima se prvo obratila Maximilijana Barančić, predsjednica KUU “Vicko Zmajević” pozdravivši visoke uzvanike i naglasila kako je Arbanasima srce puno kada vide albanske i hrvatske političare u zajedničkom susret.


– U Zadar smo stigli prije više od 300 godina. Ponosni smo na naše porijeklo i čuvamo našu povijest i običaje, dodala je Barančić, kazavši kako Arbanasi i danas čuvaju svoj arbanaški govor.


– Većina ih se iz triju sela između Skadarskog jezera i Barskog primorja doselila sredinom 18. stoljeća bježeći iz turske Albanije. Osoba koja je Arbanaškim katolicima omogućila doseljenje na područje mletačke Dalmacije nadbiskup je Vicko Zmajević, kojeg i danas slavimo. Međusobna povezanost i jezična povezanost kao živa ih je tradicija vezivala za njihovu domovinu, kazala je Barančić i dodala kako su Arbanasi još uvijek prepoznatljivi po svojim osobitostima.



– Naši su se preci uključili u proces buđenja hrvatske nacionalne svijesti u Dalmaciji. Suvremeni način života uništio je njihovu kohezivnu moć, a tomu su pomogli i sve brojniji miješani brakovi, naglasila je Barančić, podsjetivši kako se Arbanasi specifičnim govorom ponosno razlikuju od ostatka gradskog stanovništva.


– U cilju očuvanja našeg govora osobnu sam i profesionalnu karijeru posvetila njegovu proučavanju i predavanju. S djecom radim na tečaju arbanaškog. Stvarajući edukativne slikovnice čuvamo našu jezičnu baštinu, kako bi nastavili arbanašku povijest i kulturu prožetu obrazovanjem i znanošću, pojasnila je Barančić, naglasivši kako 46 učenika OŠ Krune Krstića pohađaju nastavu albanskog jezika po modelu C, koji su s polaznicima tečaja arbanaškog govora za dvojicu predsjednika i njihove suradnike izveli prigodan program.


Duboko prijateljstvo dviju zemalja


Zvonimir Rogić, predsjednik MO – a Arbanasi je pak naglasio kako s radošću po drugi put pozdravljaju predsjednike Albanije i Hrvatske.


– Povremena prijateljstva ne postoje, već samo ona čvrsta i iskrena, kao ovo između naših dviju zemalja, poručio je Rogić i kazao kako grad povezuju stoljetne neraskidive veze Arbanasa, Albanaca i Zadrana.


Profesorica Arta Dodaj u svom je obraćanju naglasila kako ova posjeta nije samo prilika za jačanje prijateljstva i suradnje dviju zemalja, već i prilika da se istakne doprinos i značenje nacionalnih manjina za naš grad. Iako mala, albanska nacionalna zajednica s ponosom njeguje svoju kulturu, povijest i običaje.


Filigrani i zlatarstvo samo su neke od naših tradicija koju smo nastavili i po dolasku u našu drugu domovinu i koja je i danas primjerom naše posebnosti u zadarskoj urbanoj zajednici, poručila je Dodaj i kazala kako albanska zajednica godinama doprinosi boljitku grada.


Predsjednik Gradskog vijeća Grada Zadra Marko Vučetić kazao je kako ljudi riječima jednako uništavaju i grade svoje društvo.


– Borba za nacionalni identitet danas je nepotrebna borba. Laž o sebi izriču svi oni koji se danas ponose svojom političkom dresiranošću, jer čovjek je inteligentno i slobodno biće koje uređuje svijet slobode. Ne srami se vlastite povijesti i ne bori se protiv nje. Čovjek razvija svijet, sugovornik je i ponosi se svijetom koji je različit, poručio je Vučetić.


Stoljetne veze dviju zemalja


Predsjednik RH Zoran Milanović rekao je kako je zajednički nacionalni status uz pitanje genetike i porijekla često konfuzno pitanje koje može izazvati mnoge prijepore.



– Ako ćemo se oslanjati na znanost, svi smo ljudi, braća i sestre. Moderna evolucijska arheologija kaže da smo potomci jednog para od prije 100 tisuća godina. Albanski identitet, star dvije tisuće godina, dugačak je i proteže se preko ilirskih korijena Balkanom.


Rodonačelnici hrvatskog nacionalnog prosvjetiteljskog pokreta u početku su nas probali definirati kao ilirski pokret, jer najčešće nisu bili slavenskog porijekla. Vrlo su brzo iz praktičkih razloga od toga odustali, ali su iz spoznajnih razlika u tomu trebali ustrajati, jer današnja je Hrvatska navija raznorodna, poručio je Milanović, rekavši kako Arbanasi i Albanci s Dalmatincima dijele mnoge povijesne i identitetske odrednice.


– Govorimo različitim jezicima. Oba naša identiteta, povijesni, kulturni i politički još su uvijek mladi. Kada je Alberto Fortis pisao svoja “Putovanja po Dalmaciji” putovao je obalom i zaleđem, upoznavao ljude i običaje. O Arbanasima nije pisao jer se fokusirao na slavensko stanovništvo.


Jezik Slavena s kraja 18. stoljeća naziva ilirskim. To govori o stanju njegove svijesti, poručio je predsjednik Milanović, rekavši kako je hrvatski jezik star samo 250 godina, što znači da je očito kako dijelimo zajedničko porijeklo.


– Narodi koji žive u južnoj Hrvatskoj i na Balkanu imaju puno više sličnosti nego razlika, zaključio je Milanović.
Druženje je svojim obraćanjem završio predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj naglasivši kako mu je čast ovu važnu posjetu ostvariti uz hrvatskog kolege.


– Arbanasi su vrijedan dio našeg identiteta i povijesti. Hrvatska je naša partnerska zemlja i prijatelj. Zato je važno vidjeti vas i razgovarati s vama Arbanasima i Albancima u Zadru, koji čuvate svoje jezike, kulturu i identitet, istaknuo je predsjednik Begaj, dodavši kako je tristoljetna prisutnost Arbanasa pomogla približavanju dviju zemalja i kontinuiranom gospodarskom i političkom prijateljstvu.


– U vremenima kada su Arbanasi zbog represije iselili iz svoje otadžbine sretno su tlo našli u Zadru i ovdje stvorili svoju novu povijest. Nadbiskup Zmajević duhovno vas je nahranio, zbrinuo i posljedično očuvao vašu povijest i običaje. Mi smo Albanci uvijek zahvalni onima koji su nam pomogli u najtežim vremenima, kazao je predsjednik Begaj, nadodavši kako su njegovanje jezika, kulture i sjećanja dokaz ponosa na albanske korijene.



– Arbanasi su bili prisutni u svim najvažnijim albanskim političkim i kulturnom procesima kroz povijest. Dragi moji sunarodnjaci, hrvatska je albanska zajednica svakim danom sve bogatija novim doseljenicima, koje primate s jednakom toplinom i srdačnošću, naglasio je Begaj, te kazao kako zbog njegovanja manjinskih identiteta i njihove zakonske zaštite ti mnogobrojni nacionalni identiteti danas u Hrvatskoj stoje ravnopravno uz onaj većinski.


– Naša je obveza u jednakoj mjeri čuvati vaše identitete i nakon što napustite domovinu. I nakon sljedećih 300 godina Arbanasi će ponosno stajati kao stup povijesti Zadra, zaključio je Begaj.