Ova izložba donosi priču o prvoj izletničkoj destinaciji na širem zadarskom području

U Gradskoj knjižnici Zadar do subote se može pogledati izložba fotografija »Strašna peć«, koju je organizirao koncesionar istoimene špilje na Dugom otoku – Vladimir Šarunić, nekadašnji pomorski časnik, danas vlasnik turističkog obrta. Od 2006. godine ima koncesije nad špiljom, a još 2000. godine osobno je financirao i njezino uređenje, čime je ovaj geomorfološki fenomen postao dostupan posjetiteljima od 2007. godine. Izložba je koncipirana u obliku tri tematske skupine – povijest špilje, stanje špilje prije uređenja te njezin izgled nakon uređenja.

Kako ističe Šarunić, riječ je o prvoj izletničkoj destinaciji na području Zadarske županije.

Od 1900. godine

– Strašna peć je otvorena među prvim špiljama u zemlji još davne 1900. godine. S njezinim otvaranjem prije 124 godine zapravo je započeo izletnički turizam na širem zadarskom području. Uz to, značajna je i zbog toga što je u njoj snimljena prva špiljska fotografija u Hrvatskoj. Važno je napomenuti da je njezino otvaranje usko povezano s osnivanjem Planinarskog društva Liburnija 1899. godine, zato što je društvo iduće godine osnovalo i speleološki odsjek, čiji su članovi istražili špilju, obavili fotografsko snimanje i uredili je po prvi put za posjetitelje, započeo je Šarunić.

Kako govori ovaj koncesionar, špilja je vrijedna posjeta iz više razloga, uključujući njezinu geomorfologiju, ekologiju te turistički i edukativni karakter.

– Osim što bilježi prve početke speleološkog turizma i predstavlja prvu organiziranu izletničku destinaciju na širem zadarskom području, kroz izložene fotografije želim poslati poruku svim budućim posjetiteljima, speleolozima i ostalima da posjete špilju i uvjere se u harmoniju koju je priroda stvorila, poručuje Šarunić.

Na izložbi se može razgledati ukupno 24 fotografije koje su raspoređene u tri tematske cjeline. Prva cjelina sastoji se od povijesnih crno-bijelih fotografija, dok druga prikazuje špilju prije njezina uređenja. Treća, pak, prikazuje špilju nakon njezinog uređenja, neposredno prije drugog otvaranja 2007., među kojima su radovi Tihomira Kovačevića i Borisa Krstinića.

– Luka Jelić je bio među prvim istraživačima koji je detaljno opisao Strašnu peć. No, prvi pisani trag o špilji pojavio se u zadarskom listu »Il Dalmata« 1898. godine, iako su za nju lokalni pastiri, ribari i mještani znali puno ranije, objašnjava Šarunić, koji je i sam autor nekih izloženih fotografija.

FOTO: LUKA JELIČIĆ

Tri različite države

Prema nekim izvorima ili usmenoj predaji, ovu su špilju posjetila brojna poznata imena.

– Iste godine kada je otvorena, dakle 1900., posjetio ju je car Franjo Josip I. sa svojom obitelji i svitom. Također, spominje se da ju je 1936. godine posjetio engleski princ Edward VIII., budući kralj koji je abdicirao zbog ljubavne veze s američkom glumicom Wallis Simpson. Navodno ju je posjetila i princeza Zita, koja je kasnije trebala postati supruga Karla I., budućeg cara Austro-Ugarske, otkriva Šarunić, koji je tijekom 2000. godine, točno 100 godina nakon prvog otvaranja Strašne peći, pokrenuo inicijativu za njezino ponovno istraživanje, ali i uređenje i zaštitu.

– U suradnji sa speleološkim odsjekom Liburnija organizirao sam dolazak predstavnika medija i speleologa na lokalitet špilje. Tom prilikom snimljen je i TV prilog koji je preuzela Eurovizija, pa je prikazan u deset europskih zemalja, prisjeća se Šarunić.

Godine 2006. dobiva koncesiju, iste godine u ožujku u suradnji sa speleološkim društvom Dinaridi iz Zagreba na čelu s Tihomirom Kovačevićem napravljen je detaljan pregled špilje, odrađeno fotografsko snimanje, ali i plan uređenja i zaštite. Također, točno 107 godina nakon prvog otvorenja Strašna peć je otvorena po drugi put 5. srpnja 2007. godine, a u cijelom su tom razdoblju nastale čak tri različite države.

– Špilja je bogata špiljskim ukrasima, a s koje god strane gledali, ima polukružni oblik, kaže Šarunić, dodajući kako ju je akademik Mirko Maleš, koji je 1953. godine istraživao špilju, opisao kao gotičku katedralu s obzirom na količinu svjetla.

– Intenzitet svjetlosti ovisi o godišnjem dobu – zimi svjetlost doseže do sredine špilje, dok ljeti obasjava čak i samu zadnju dvoranu, dočarava Šarunić, dodajući kako se špilja može posjetiti i van sezone, uz prethodnu najavu.

Prva špiljska fotografija

– Među fotografijama ističe se prva hrvatska poznata fotografija špilje snimljena oko 1900. godine. Autor te fotografije je nepoznat, a dobio sam je iz privatne arhive Marina Kaleba iz Brbinja. Ta fotografija je čak korištena za izradu razglednice. Na njoj su prikazani tadašnji uglednici, primjerice kotorski poglavar Lavoslav Golf i Luka Jelić, prvi tajnik Planinarskog društva Liburnija, govori Šarunić.