Obale i lučice protiv pulskog modela parkinga: 'Svaki grad ima svoje specifične potrebe, a za nas to nije dobro rješenje'

Iako plaćaju povlaštenu parkirališnu kartu, stanari Poluotoka nerijetko su po povratku kući, bez obzira na doba dana, prisiljeni na kruženje gradskom jezgrom, pa i okolicom, kako bi pronašli slobodno parkirno mjesto. Poseban je to izazov ljeti, kada slobodno mjesto, uz stanovnike, traže i turisti, dnevni posjetitelji, zaposleni u centru te građani koji na Poluotok dolaze na tržnicu, u trgovinu, gradsku upravu ili ugostiteljske objekte.

Prostor za sve te automobile, jasno, prilično je ograničen, Poluotok se ne može širiti, a svako dodatno parkirališno mjesto zauzima površinu koja bi mogla služiti pješacima, zelenilu ili nekoj drugoj javnoj namjeni. U skladu s tim, ovo se pitanje ne može riješiti (samo) promjenom cjenika, itekako je važno i koliko vozila dolazi u središte, gdje se njihovi vozači mogu parkirati i koliko mjesta ostaje dostupno ljudima koji ondje žive.

Pritužbe građana

A koliko građana koristi povlašteno parkiranje, saznajemo od direktora Obale i lučica, Elvisa Perinčića. Naime, u sustavu »Obale i lučica« trenutno je 2.336 povlaštenih parkirališnih karata (PPK), od čega se 869 odnosi na stanare Poluotoka.

Korisnicima karata za stanare Poluotoka dostupna su ukupno 1.382 parkirališna mjesta. Taj broj, međutim, ne znači da se sva mjesta nalaze na samom Poluotoku niti da su rezervirana za njegove stanovnike. Premda je veći od broja njihovih karata, ne pokazuje koliko ih je slobodno kada ih stanari trebaju. Parkiralište koje mogu koristiti na širem području i slobodno mjesto u blizini doma u svakodnevici im ne znače isto.

– Da, bilježimo pritužbe građana, posebice u sezoni. One se u pravilu odnose na nemogućnost pronalaska parkirnog mjesta na samom Poluotoku, odgovara Perinčić.

Pravo na kupnju karte pritom nije vezano uz broj mjesta u pojedinoj zoni. Ne postoji ograničenje broja povlaštenih parkirališnih karata, objašnjava Perinčić, karta se izdaje korisnicima koji ispune propisane uvjete.

Uz karte za stanare Poluotoka, u evidenciji OiL-a je 158 karata za Ulicu kralja Tvrtka te 169 za drugu zonu bez Poluotoka. Za interventna vozila izdane su 42 karte, u kategoriji invalidskih evidentirano ih je 136, a za roditelje poginulih hrvatskih branitelja 16. U kategoriji ostalih građana nalazi se 946 karata. Bez Poluotoka ukupno je izdano 1.467 povlaštenih karata, pri čemu dostavljena podjela obuhvaća i pojedina područja i različite kategorije korisnika.

Prema podacima Obale i lučica, prva zona ima 378 parkirališnih mjesta, druga 782, treća 292, a četvrta 212, odnosno ukupno 1.664 mjesta u te četiri zone. Sezonska šesta zona u Petrčanima ima 218 mjesta, sedma zona na Autobusnom kolodvoru 75, dok se u nultoj zoni nalazi 151 mjesto.

Međutim, same brojke ne govore gdje mjesta nedostaje, koliko dugo ostaju zauzeta i koliko ih vozača istodobno pokušava koristiti. Za procjenu potreba stanara važna je i razlika između zimskih mjeseci i turističke sezone, ali i između pojedinih dijelova dana.

Primjeri dobre prakse?

A povlaštenim kartama trošak parkiranja svojim stanovnicima olakšavaju i drugi gradovi. U Splitu mjesečna stanarska pretplata na uličnim parkiralištima ovisi o zoni: u prvoj iznosi 23,23 eura, u drugoj 13,94, a u trećoj 11,95 eura.

U Šibeniku pravo stanara na povlaštenu kartu ovisi o prebivalištu ili boravištu u ulici u kojoj se parkiranje naplaćuje te vozilu registriranom na njihovo ime. Ondje je izričito navedeno i da povlaštena karta ne podrazumijeva rezervaciju parkirališnog mjesta. I uz povoljniju cijenu, dakle, ostaje pitanje njegove dostupnosti.

Pula je predstavila drukčiji prijedlog, kojim bi povlašteno parkiranje omogućila i građanima koji ne stanuju unutar pojedine zone naplate. Stanovnici s prebivalištem na području grada, vlasnici privatnog osobnog vozila, za 37,50 eura dobili bi fond od 1.000 sati za korištenje tijekom 12 mjeseci. Iskoriste li cijeli fond, sat bi ih stajao 3,75 centi. Početak primjene najavljen je za studeni, nakon savjetovanja i donošenja potrebnih odluka.

Za nekoga tko u centar dolazi povremeno, na pregled, tržnicu ili obaviti administrativne poslove, to bi značilo mogućnost korištenja povlaštenog parkinga onda kada mu treba. Sati koje ne potroši ostali bi mu za sljedeći dolazak.

Ipak, pulski prijedlog ne obuhvaća sva parkirališta niti predviđa jednake uvjete u svim zonama. U prvoj bi ostalo ograničenje parkiranja na dva sata, dok ga u drugoj i trećoj ne bi bilo. Iz pogodnosti su izuzeti nulta zona, odnosno Castropola, namijenjena stanarima, te parkiralište Karolina.

Opatija već ima povlaštenu kartu nazvanu »1.000 sati«, ali ona funkcionira drukčije od predloženog pulskog fonda. Temelji se na dnevnom počeku plaćanja od dva sata, odnosno ukupno tri sata u zoni 1A, uz uključeno parkiranje vikendima i blagdanima od studenoga do veljače. Pogodnost vrijedi na otvorenim parkiralištima obuhvaćenima sustavom, dok su garaže i parkirališta pod rampom isključeni.

Takvi primjeri potiču razmišljanje i o tome bi li Zadrani izvan područja naplate mogli dobiti određeni broj povlaštenih sati za dolaske u grad. Perinčić, međutim, prema preuzimanju tog modela izražava određenu dozu skeptičnosti.

Dodatna gužva

– Model koji najavljuje Pula jedan je od modela koji je implementirao Grad Opatija, međutim nije se pokazao kao kvalitetan model. Smatramo da svaki grad ima svoje specifične potrebe. Grad Zadar u predstojećem razdoblju razmotrit će sve moguće modele kako bi osigurao pristupačan parking svim stanovnicima grada Zadra, kao i onima koji dolaze kao turisti, govori Perinčić.

Povoljniji parking građanima bi dakle smanjio trošak, ali mogao bi potaknuti i dodatne dolaske automobilom. Kada bi se godišnji fond mogao koristiti na Poluotoku ili neposredno uz njega, trebalo bi procijeniti koliko bi to utjecalo na već opterećena parkirališta.

– Nismo radili takve analize, ali mislim da za naš slučaj to nije najbolje rješenje. Mišljenja sam da bi nešto takvo dodatno povećalo pritisak na parkirališna mjesta, ističe direktor Obale i lučica.

S druge strane, eventualni zadarski model ne bi morao biti preslika pulskog. Jedna od mogućnosti bila bi omogućiti građanima fond povlaštenih sati samo na parkiralištima izvan najužeg centra, dok bi Poluotok zadržao poseban režim. Stanovnik Bilog briga, Stanova, Smiljevca ili Bokanjca tako bi po povoljnijim uvjetima mogao ostaviti automobil na rubu središta kada dolazi nešto obaviti.

Da bi takva mogućnost zaživjela, uz dovoljan broj mjesta, trebalo bi osigurati i jednostavan nastavak puta do odredišta. Uređene pješačke veze i javni prijevoz osobito su važni starijima, osobama smanjene pokretljivosti i roditeljima s malom djecom. Trebalo bi, također, odrediti kako novu pogodnost uskladiti s pravima koja korisnici već imaju.

– Ovaj model bilo bi teško implementirati u sadašnji sustav, koji građanima Grada Zadra daje povlaštene parkirališne karte po navedenim osnovama. Također, kolege iz Opatije, koji su implementirali ovaj model, negoduju na isti, posebno sa strane operativnog provođenja, objašnjava Perinčić.

Prometna studija

Jednako je važno, stoga, odlučiti koliko bi takva karta stajala i gdje bi vrijedila. Povoljniji parking u najužem centru mogao bi privući dodatna vozila, dok bi povlastice na rubnim parkiralištima mogle pomoći rasterećenju Poluotoka. Odluka o budućem sustavu ujedno je i odluka o tome kojim korisnicima na kojem području dati prednost.

– Grad Zadar u predstojećem razdoblju razmotrit će postojeće stanje s ciljem iznalaženja najboljih mogućih modela kojima bi građanima omogućio pristupačnost parkirnim površinama, kao i održivost parkirnih prostora na području grada Zadra, kazuje Perinčić.

Uz način korištenja povlaštenih karata, ostaje i potreba za dodatnim mjestima. Govoreći o proteklih nekoliko godina i daljnjim planovima, Perinčić navodi da je u sustav uvedeno 62 novih parkirališnih mjesta. Planira se povećanje kapaciteta, kao i širenje zona naplate.

Širenje naplate pritom može utjecati i na susjedne ulice. Naplata može potaknuti izmjenu vozila i smanjiti cjelodnevno zauzimanje mjesta, ali dio vozača mogao bi krenuti u potragu za prvim besplatnim parkingom izvan zone. Zato je potrebno sagledati i okolne kvartove, kako se teškoće s jednog područja ne bi samo preselile nekoliko ulica dalje.

Na Poluotoku je s parkiranjem izravno povezan i način ulaska vozila, osobito u vrijeme najvećih ljetnih gužvi.

– U tijeku je izrada Prometne studije naručena od strane Grada, koja bi nam trebala pokazati kako na najbolji mogući način pronaći rješenje. Ovoga ljeta imali smo i posebne regulacije prometa na Poluotoku upravo iz razloga da vidimo kako reorganizirati promet i način upravljanja parkingom. Testirano je zatvaranje Lančanih vrata za promet prema rivi, upravo u terminima najvećeg prometnog opterećenja, podsjeća Perinčić.

Nova mjesta

Za stanovnike je pritom važno da eventualna ograničenja uzmu u obzir njihove svakodnevne potrebe, od odlaska na posao do povratka s vrećicama iz trgovine.

– Cilj nije potpuno onemogućiti promet domaćem stanovništvu. U slučaju zatvaranja Lančanih vrata prema rivi, stanarima i osobama s propusnicama omogućio bi se nesmetan pristup. Goste bi se preusmjeravalo na parkinge prema obodima grada jer pokazalo se da u špici sezone oko 70 posto vozila koja ulaze na Poluotok imaju strane registracije, naglašava direktor.

Takav režim zahtijeva i dovoljno mjesta izvan Poluotoka, na lokacijama s kojih posjetitelji mogu nastaviti prema središtu.

– Na Ravnicama bi, kad se urede, trebalo biti oko 470 parkirnih mjesta, uz dodatnih dvjestotinjak mjesta na prostoru Đila. Novo parkiralište kod HAK-a ima 70 mjesta. Istodobno Grad priprema i širenje parkirnih zona, govori Perinčić.

Koliko će dodatni kapaciteti pomoći stanarima, ovisit će i o tome hoće li se vozače usmjeriti prema njima prije nego što uđu na Poluotok i počnu tražiti mjesto.

– Kao što smo već naveli, Grad Zadar razmotrit će sadašnji sustav te pronaći najkvalitetniji mogući model kako bi stanarima Poluotoka osigurao pristup parkirnim mjestima, zaključuje Perinčić.

U konačnici, iskustva drugih gradova mogu pomoći pri odabiru rješenja, ali ono svakako mora odgovarati i ljudima koji na Poluotoku žive i građanima koji ondje svakodnevno dolaze. A hoće li se to postići drukčijim povlasticama, novim parkiralištima ili ograničavanjem dijela prometa, trebala bi pokazati studija…