Srijeda, 13. svibnja 2026

Weather icon

Vrijeme danas

10 C°

kneževa palača

Otvorena izložba koja donosi priču o identitetu Arbanasa kroz tri stoljeća: 'Riječ je o iznimno posebnoj etničkoj zajednici...'

Autor: Matea Guzalić

06.05.2026. 21:10
Otvorena izložba koja donosi priču o identitetu Arbanasa kroz tri stoljeća: 'Riječ je o iznimno posebnoj etničkoj zajednici...'

Foto: Mate Komina



U svečanom ozračju Kneževe palače otvorena je izložba »300 godina Arbanasa na zadarskom području«, jedan od središnjih događaja obilježavanja velike obljetnice ove zajednice.




Riječ je o projektu nastalom u suradnji Državnog arhiva u Zadru i Narodnog muzeja Zadar, koji se izdvaja među sedamdesetak programskih događanja po svojoj temeljitosti i rijetkoj vrijednosti – izloženi su, naime, izvorni dokumenti koji omogućuju gotovo potpun uvid u povijest Arbanasa, od njihova doseljenja do suvremenosti.



Upravo ta činjenica čini ovu izložbu iznimnom, jer rijetko koja zajednica može dokumentirano pratiti vlastiti razvoj kroz stoljeća. Arbanasi su, kroz razne povijesne etape – od mletačke vlasti koja ih je naselila na zadarsko područje, preko austrijske, talijanske i jugoslavenske vlasti pa sve do Domovinskog rata i stvaranja hrvatske nacionalne države – ostali prepoznatljivi po očuvanju vlastitog identiteta, jezika i običaja. Njihova povijest tako postaje vrijedan primjer migracijskih kretanja, kulturne prilagodbe, ali i upornog očuvanja posebnosti unutar šireg društvenog konteksta.


Posebna zajednica




Važnost izložbe potvrđena je i velikim odazivom uzvanika na otvorenju, među kojima su bili i gradonačelnik Šime Erlić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu i sport Grada Zadra Dina Bušić, županijski pročelnik za obrazovanje Ivan Šimunić te brojni predstavnici kulturnog i javnog života Zadra. Ovakav interes dodatno naglašava koliko je tema Arbanasa duboko ukorijenjena u identitet grada, ali i koliko je potreba za njezinim sustavnim i dokumentiranim prikazom bila izražena.





Autori izložbe, Serđo Dokoza, Ante Senta i Edi Modrinić, istaknuli su kako je riječ o projektu koji nadilazi klasični muzejski postav te počiva na dugogodišnjem istraživačkom radu i suradnji sa studentima i arhivistima. Dokoza je pritom posebno naglasio vrijednost prikupljene građe, ali i specifičnost same zajednice.


Serđo Dokoza, Ante Senta i Edi Modrinić


– Riječ je o jednoj iznimno posebnoj etničkoj zajednici koja se razlikuje od svih okolnih mjesta, sa svojim jezikom i običajima koji se i danas čuvaju. U arhivu sam 15 godina, ali nisam uspio pronaći toliko materijala koliko su studenti uspjeli u relativno kratkom vremenu. Rijetko koja zajednica ima sačuvane gotovo sve dokumente o svom nastanku, a upravo to Arbanasi imaju. Zahvaljujući toj građi možemo detaljno pratiti njihovu povijest, i to na temelju izvora, a ne usmenih predaja, istaknuo je Dokoza, dodavši kako u arhivu postoji materijala i za još jednu ovakvu izložbu.


Izvan lokalnih okvira


Na izazov oblikovanja izložbe koja bi obuhvatila složen identitet Arbanasa osvrnuo se Ante Senta, naglasivši kako je interes publike najbolja potvrda uloženog truda.


– Lijepo je vidjeti ovoliki broj posjetitelja, što znači da se isplatilo raditi na ovoj izložbi. Identitet Arbanasa uistinu je jedinstven, čak i na nacionalnoj razini, pa nije bilo jednostavno sve to sažeti i prikazati na jasan način. Ipak, vjerujem da smo u tome uspjeli, kazao je Senta.


Edi Modrinić dodatno je pojasnio kako je upravo arhivska građa bila temelj cijelog projekta, ali i njegovog širenja izvan početnih okvira.



– Izložba ne bi bila moguća bez Državnog arhiva u Zadru. Kada se pojavila inicijativa za obilježavanje 300 godina Arbanasa, arhiv je već imao spremnu građu koja je mogla činiti osnovu jedne manje izložbe. No kako se priča razvijala, projekt je prerastao početne zamisli. Ovo nije izložba samo o dolasku Arbanasa, već o životu jedne zajednice kroz tri stoljeća, kao i o prostoru koji su naseljavali, a koji se s vremenom smanjivao, pojasnio je Modrinić, istaknuvši važnost spisa generalnih providura, matičnih knjiga i drugih dokumenata koji su prvi put sustavno predstavljeni javnosti, uz prijevode kako bi bili dostupni široj publici.


U tom smislu, izložba nadilazi lokalne okvire te može poslužiti kao model istraživanja i prezentacije povijesti drugih zajednica, pokazujući kako arhivsko gradivo može postati temelj suvremenog razumijevanja identiteta.


Izložba ostaje otvorena do 2. lipnja 2026. godine.