“Danas smo potpisali zajednički akcijski plan s pripadajućom listom projekata od 2026. do 2030. godine, uvažavajući pritom i nove geopolitičke okolnosti ali i teme koje su od zajedničkog interesa fokusirajući se na energetiku, digitalizaciju i umjetnu inteligenciju”, rekao je Grlić Radman nakon susreta s Wadephulom.


Hrvatski ministar vanjskih poslova istaknuo je važnost intenziviranja hrvatsko-njemačkih odnosa nakon dolaska demokršćansko-socijaldemokratske koalicije u Njemačkoj na vlast prije točno godinu dana.





“Razgovarali smo o temama koje su od zajedničkog interesa a to je kriza i rat na Bliskom istoku koji imaju negativne implikacije na gospodarstvo i cijene energenata. Razgovarali smo i o ratu u Ukrajini”, rekao je Grlić Radman.


Dva ministra vanjskih poslova su razgovarala i o proširenju Europske unije na područje zapadnog Balkana ali i Ukrajinu i Moldaviju, pri čemu je zaključeno da se mora poštivati vrijednosna podloga i kriteriji te da se svaka zemlja kandidatkinja treba tretirati prema zaslugama.


Grlić Radman je ustvrdio kako je nova vlada Friedricha Merza od dolaska na vlast učinila mnogo posla i reagirala uspješno na mnoge izazove koji su se u tom razdoblju pojavili.


Hrvatski ministar vanjskih poslova se prije toga susreo i s predsjednikom vanjskopolitičkog odbora Bundestaga Arminom Laschetom i predsjednikom parlamentarnog odbora za europska pitanja Antonom Hofreiterom.


Pojačana suradnja kao reakcija na nove izazove


U danas potpisanoj Zajedničkoj izjavi o pojačanoj suradnji utvrđuje se kako obje vlade, “suočene s izazovima suvremenog doba … potvrđuju želju i namjeru da osnaže svoje partnerstvo i podignu odnose na novu razinu”.


Od konkretnih projekata na polju obrane se spominju modernizacija samohodnih haubica PzH 2000 te zajednička nabava tenkova Leopard 2A8 o čemu je još prošle godine potpisan sporazum tijekom posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Berlinu.


Zajednička izjava također sadrži i planove poboljšanja suradnje na području borbe protiv ilegalne migracije.


“Suočene s izazovima koje predstavljaju migracijska kretanja, obje vlade radit će na jačanju kapaciteta za zaštitu vanjskih granica Europske unije, u skladu s pravom EU-a, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja migranata (non-refoulement) na način naveden u Povelji o temeljnim pravima, te relevantnim međunarodnim pravom”, stoji u tekstu Zajedničke izjave koju je Hina dobila na uvid.


Na području gospodarstva se između ostalog ističe i mogućnost suradnje ne polju zajedničkog iskorištavanja lučke infrastrukture pri čemu se izričito spominju luke u Rijeci i Zadru.