Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

3 C°

SVEČANA PROMOCIJA

Održana svečana promocija knjige "Libar o Gracieli"

Autor: Đurđa Baljak

14.02.2024. 14:29
Održana svečana promocija knjige

Foto: ĐURĐA BALJAK



Danas je u Multimedijalnoj dvorani Kneževe palače održana svečana promocija knjige »Libar o Gracieli«, koju je organizirao Narodni muzej Zadar. Autor Ferdinand Perinović Ferdo odabrao je da se potpiše kao »Dica zadarska«. Knjiga detaljno prikazuje život Klare Sutlović, poznate kao Graciela, ikone grada Zadra. Iako je preminula na Valentinovo 2005. u 65. godini, ostala je upamćena kao dobra duša grada, poznata po svojoj velikodušnosti i zahvalnosti. Nakon što je jednog dana bila gurnuta sa zadarskih bedema i zadobila teške ozljede, ostatak života provela je šepajući i oslanjajući se na štap.


Ferdo se prisjetio Gracielinih posljednjih dana s dubokim poštovanjem prema njezinoj životnoj borbi.


Uspomena na ljude


– Sjećam se kako je prodavala vješalice, bila je cijela podbuhla. Trebamo pisati o običnim ljudima jer gradovi sami po sebi ne pamte. Ono što gradove održava na životu su uspomene na ljude poput Graciele, izjavio je Ferdo, ističući da je rođena u Zadru 6. travnja 1940. godine.




– Graciela je žena koja je prošla kroz siromaštvo i nasilje. Unatoč invaliditetu, prodavala je vješalice kako bi preživjela, istovremeno stoički podnoseći terete svog života. Pisanje »Libra o Gracieli« predstavlja priliku da se oda počast ženi koja nije imala podršku ni sreću u životu, ženi koja je cijeli život provela na margini grada, preživljavajući na rubu siromaštva. Iako je provela pet godina u Italiji, vratila se u Zadar i kao djevojčica aktivno sudjelovala u obnovi grada nakon bombardiranja pokazujući svoju velikodušnost. »Libar o Gracieli« zapravo je priča o Zadru i svim ljudima koji su je poznavali, o ženi koja je i ono malo što je imala dijelila s onima koji su bili još siromašniji od nje, istaknuo je autor Ferdo koji je prošle godine pokrenuo akciju za prikupljanje donacija kako bi na Gracielin grob postavio nadgrobni spomenik, u čemu je uspio zbog pomoći brojnih građana.


Zadarska glumica Jasna Ančić pročitala je jednu pjesmu u njenu čast, dok je profesor Marko Vučetić predstavio knjigu uz upečatljiv govor.


Glas izgubljene ljudskosti


– Prihvatili smo živjeti u društvu koje se oslanja na žrtveni mehanizam, koji označava određene pojedince iz naše zajednice kao nepoželjne te nam omogućuje da ih odbacujemo i zlostavljamo. Nažalost, Graciela je iskusila takvu surovu sudbinu tijekom svog života. Bila je odbačena i prezrena od strane onih koji su propustili osjetiti radost i nevinost djetinjstva. Ova knjiga je poput dodira onih koji su odrasli bez djetinjstva. To nije tek knjiga koju čitamo, već nam govori u dubokom smislu riječi. Kada čujete jednu od Gracielinih maksima, poput »ja tebe poznajem, a ti mene ne«, shvatit ćete koliko duboko može prodrmati naše osjećaje i misli. Kroz njezine riječi čujemo glas izgubljene ljudskosti i napuštene duše. Gracielu nisu poznavali oni koji su je odbacili i osudili na siromaštvo. Oni su je smatrali izopćenom i žrtvom, kao da je bila neka vrsta društvene prostitutke. Međutim, Ferdo odbacuje takve lažne glasine. Graciela nije bila ono što su drugi tvrdili. Ona je bila dijete Zadra, koje je prošlo kroz mnoge povijesne traume, iste one koje su pogađale i cijeli grad. Sjećamo se bolnih trenutaka, poput silovanja njezine majke od strane oficira Klajnera, koji je terorizirao mnoge djevojke, posebno u području Stanova. Danas se suočavamo s istim izazovima. Često zaboravljamo te povijesne traume i pokušavamo ih preoblikovati kako bi nam odgovarale. Trebamo odlučiti želimo li biti na strani pravde i solidarnosti ili ćemo podržavati one koji su nasilni i bezosjećajni. Suočavamo se s teškom istinom da često nosimo teret prostituirane ljudskosti, što možemo vidjeti na ulicama naših gradova i u očima onih koji su izgubili svoju nevinost djetinjstva. Graciela je prikazana kao simbol vječnog djeteta koje je pronašlo utjehu u vjeri i zajednici. Promatrajući njezinu borbu za oslobođenje od nepravde, vidimo je kako ulazi u crkvu Svetog Mihovila kao opterećeno dijete, ali izlazi kao sveta osoba. Imamo paradoks u našem društvu – često ne možemo prepoznati traumu ni ljudskost među ljudima koje svakodnevno susrećemo. Potrebno je dublje zagledati se u srž problema i osjećaje drugih kako bismo zaista razumjeli njihovu patnju i potrebe, kazao je profesor Vučetić.


Djetinjstvo ispunjeno nepravdom


– Gracieline riječi »Ako te netko napadne, ja ću reći da uzmu mene, a tebe puste.« Pitam se, kada biste mogli čuti takvu izjavu u današnjem društvu? Tko bi to mogao izgovoriti? Živimo u svijetu gdje se često uzima, gdje se naše tijelo koristi za tuđu dobrobit i opstanak. Graciela je bila izuzetno darežljiva. Nije riječ samo o štapu koji je naslijedio Ferdo, već je Graciela uspjela okupiti zajednicu i u svojoj smrti. Ona je bila zainteresirana samo jesu li se ti grešnici pokajali zbog svojih djela. Njezino djetinjstvo je bilo obilježeno siromaštvom. No, zahvaljujući Ferdi, mogu zamisliti dijete koje se veseli odlasku u školu i pomaže svojim prijateljima. Ulazim u svijet djetinjstva ispunjenog nepravdom. Gracijela je bila osuđena na to da bude najgora, ali je postala najbolja. Glasine o njezinoj prostituciji su samo to – glasine. Takve laži su širile moralne prostitutke. Želim da osjetite, vidite i dodirnete ljudskost jednog Zadra prema kojem razvijamo nostalgiju. Imamo poveznicu između siromaštva u Gracielinom životu i siromaštva u sobi Milorada Ignjatovića. Ferdo Perinović šalje električara kako bi pomogao. Danas takve ljude gotovo da i nemamo. Oni žele da drugi budu siromašni kako bi se oni osjećali bolje. Tko je tu prostitutka? Prostitutke su oni koji šire takve glasine. Nadam se da ćemo ovaj susret zapamtiti. Ako ne, nećemo se moći snaći u sadašnjem svijetu, jer smo već zaboravili našu vlastitu ljudskost. Okupili smo se oko djeteta, a mogli bismo se okupiti i oko ideje da Gracijela ostane u našem sjećanju, i da ne dopustimo da nas povijesne traume i nedostatak ljudskosti svedu na ništa više od prosječnih prostitutki, zaključio je odvažno profesor Vučetić.