Održan znanstveno stručni skup i panel rasprava pod nazivom “Razvojni potencijali Dalmacije”

Foto: MISLAV KLANAC

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Zadar i Hrvatskog društva ekonomista te u suradnji sa Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije, održani su znanstveno stručni skup i panel rasprava pod nazivom “Razvojni potencijali Dalmacije”. U uvodnom obraćanju nazočnima, predsjednik Županijske komore Zadar Denis Ikić ukazao je na izazove s kojima se trenutno nosi dalmatinsko gospodarstvo, a o kojima je govora bilo i tijekom same rasprave.

– Brze tehnološke promjene, sigurnosni izazovi, klimatske promjene i nepovoljni demografski trendovi su zadane okolnosti u kojima treba kreirati razvojne prilike Dalmacije i radna mjesta u budućnosti. Kada je u pitanju Jadransko more, kao najvredniji resurs gospodarstva Dalmacije, najveći izazov predstavlja stalna opasnost njegova onečišćenja, pretjerana eksploatacija ribljih vrsta i ostalih morskih organizama te podizanje temperature i razina mora u budućnosti. Pod lupom je dugoročna održivost pojedinih sektora po kojima je Dalmacija, osobito Zadarska županija, prepoznatljiva kroz tri stupnja plave ekonomije: turizma, ribarstva s marikulturom i brodarstva.

Citirat ću hrvatskog povjesničara Grgu Novaka koji za Dalmaciju reče: “Njezina je snaga sva u njenom položaju na moru koja mora da oplodi njezine klisure iz kojih biljka ne može proklijati.” Je li danas dovoljna samo snaga položaja na moru za buduću razvojne izazove Dalmacije? Naravno da nije. Osim zemljopisnog položaja, sa svim potencijalima, snaga Dalmacije nesumnjivo počiva na njenim obrazovanim ljudima, posebne kreativnosti i nadahnuća, spremnih koristiti nove tehnologije za kreiranje novih radnih mjesta, te u izgrađenoj obrazovnoj, znanstvenoj, poslovnoj i prometnoj infrastrukturi, kazao je Ikić.

Renomirani stručnjaci

Uslijedila je panel rasprava koja je okupila eminentne stručnjake iz područja ekonomije: ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Šimu Erlića, člana Hrvatskog društva ekonomista prof. emer. dr. sc. Ljubu Jurčića, glavnog ekonomista Hrvatske gospodarske komore Gorana Šaravanju te člana Hrvatskog društva ekonomista prof.dr.sc. Mladena Vedriša. Profesor Vedriš se u svom govoru prisjetio nepovoljne situacije u kojoj se našla Republika Hrvatska tijekom ratnih godina, kada su se neke druge nacije imale priliku ubrzano razvijati.

– Rat je ostavio najviše traga u Dalmaciji i Slavoniji. Tu je nekih deset godina izgubljeno kada je dolazio jedan zamah globalizacije. Jednom prilikom na susretu u Americi, strani kolege su mi rekli: “Vaš je problem što ste jedno deset godina, od 1990. do 2000., kada je globalizacija jurila, se bavili isključivo sobom, stjecajem objektivnih okolnosti, da je skoro niste ni primijetili. Morate ubrzati korak da to nadoknadite”. Međutim, globalizacija se promijenila. Ona sad zauzima jedan defanzivan stav, gdje svaka država traži svoj prostor. Ozbiljne zemlje sada razmišljaju modernizirati svoju ekonomiju, razmišljaju što se može učiniti konkurentnim, rekao je Vedriš te istaknuo kako su razvojni resursi upravo u Dalmaciji. S tim se složio i profesor Jurčić koji je kao glavne razvojne resurse istaknuo zemlju i domaće ljude te naglasio važnost centralne države i razvijenog državnog sustava koji donosi razvoj, budući da razvoj ne dolazi samo od novca.

Koliko je dalmatinska regija napredovala posljednjih godina prezentirao je ekonomist Šaravanja koji je poseban fokus stavio na visoko obrazovanje. – Što se tiče razvijenosti hrvatskih regija, mi smo u HGK razvili prošireni indeks razvijenosti županija na temelju 46 pokazatelja. Jadranska Hrvatska druga je najrazvijenija regija u Hrvatskoj. Ono što mene raduje je, kada gledamo na razini županija, ove četiri dalmatinske regije, od Zadarske županije, do Dubrovačko – neretvanske, imaju sve veći udio studenata po glavi stanovnika. Vidljivo je i da po strukturi zaposlenih, u cijeloj Hrvatskoj došlo je do povećanja stručne spreme zaposlenika. Glavno je pitanje kako te studente i magistre motivirati da se vrate u matičnu županiju i pomognu razvoj cijele Dalmacije. Vidimo da je struktura zaposlenosti kvalitetnija. Vidi se dosta velik rast zaposlenosti u IT sektoru u Dalmaciji. U Splitu je 12 posto poslova stvorenih u protekle četiri godine upravo otpalo na IT sektor. U sektoru stručne djelatnosti vidimo čak i veći porast u strukturi zaposlenosti, izjavio je Šaravanja.

FOTO: MISLAV KLANAC

Brojni gosti

O razvojnom boomu Hrvatske i Dalmacije govorio je ministar Erlić koji je ukazao na potrebu razrade novih razvojnih modela, koji će primat dati osiguravanju održivosti.

– Činjenica je da možda dolazimo do kraja jednog razvojnog modela za Dalmaciju, ne zato što je to bio loš razvojni model, nego naprosto je to model iza kojeg se sada kriju godine rasta zaposlenosti i PDV-a. Dolazimo do svojih maksimuma u kontekstu turizma i do nekih svojih limita. Iza nas je snažan period rasta i sada smo došli u jednu fazu kada moramo moći odgovoriti na izazove koji su postavljeni pred prostor Dalmacije. Drugi su aspekt cijene koje doživljavaju snažan rast. Treće, kada govorimo o zaposlenosti, imamo nikad nižu nezaposlenost, ali i tu doživljavamo jedan nedostatak radne snage. To su izazovi koji čine naš ekonomski kozmos i na koje moramo ponuditi odgovor. Sada smo u tranzicijskom periodu i moramo skočiti na jednu stepenicu više. Napravili smo razvojni boom i sada trebamo razmišljati kako tranziciju napraviti. Moramo razmišljati o održivosti. Imamo rast, ali moramo biti održivi, kazao je ministar te dodao kako su EU fondovi značajno pomogli razvoju, budući da je samo u Dalmaciju uloženo tri milijarde eura, za projekte poput izgradnje Pelješkog mosta, ozelenjavanje gospodarstva te stvaranje poslovnih zona.

Osim panelista, skup je okupio slušateljstvo koje su sačinjavali vodeći stručnjaci, članovi akademske zajednice, predstavnici industrije, predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti. Skup je pružio jedinstvenu priliku za razmjenu ideja, iskustava i stvaranje sinergija među različitim sektorima – turizam, poljoprivreda i prehrambena industrija, obnovljivi izvori energije, IT industrija.