[FOTO] Održana panel rasprava "Obnova željezničke pruge Knin–Zadar u funkciji gospodarskog rasta Zadarske županije"

Foto: MISLAV KLANAC

Ususret sutrašnjem otvaranju ponuda za početak radova na rekonstrukciji pruge Zadar – Knin u organizaciji HGK – Županijske komore Zadarske županije održana je panel rasprava na temu “Obnova željezničke pruge Knin – Zadar u funkciji gospodarskog rasta Zadarske županije”. Sudionici panela, predstavnici privatnog i javnog sektora razgovarali su tako o budućnosti zadarskog gospodarstva nakon obnove željezničke pruge. Obnova željezničke pruge od iznimne je važnosti jer će omogućiti daljnji društveni i gospodarski razvoj Zadarske županije, pogotovo u vidu pružanja mogućnosti demografske revitalizacije unutrašnjeg dijela Zadarske županije i stvoriti preduvjet za jaču gospodarsku aktivnost u luci Gaženica.

Kao panelisti na ovu su temu diskutirali Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture; Ivan Kršić, predsjednik uprave HŽ Infrastruktura d.o.o.; Đoni Štambuk iz Lučke uprave Zadar i Svetlana Petrović, direktorica za investicije i razvoj Delta Terminali d.o.o. Uvodno ih je pozdravio Denis Ikić, predsjednik HGK – županijske komore Zadar, naglasivši kako je početak obnove pruge na relaciji Knin – Zadar projekt koji je naša regija dugo čekala.

– Prometnu povezanost, ali i izoliranost Sjeverne Dalmacije kroz povijest su određivala dva čimbenika. Prvi je geografski – planina Velebit, a drugi političko – administrativna podjela zemlje, prema kojoj je Zadar uvijek bio prirodnim središtem Sjeverne Dalmacije. Ako izuzmemo Majstorsku cestu, značajno povezivanje ovog prostora odvijalo se 60 – ih godina prošlog stoljeća, stupanjem u promet Jadranske magistrale, željezničkog koridora i Zračne luke Zadar. Jedini oblik prometa koji je ovih godina bio u zaostatku upravo je željeznički prijevoz, naglasio je Ikić, dodavši kako željeznica nije samo infrastruktura, već simbol povezivanja i napretka.

Dario Soldo, direktor Sektora za graditeljstvo i promet HGK podsjetio je kako je revizijom TNT mreže Hrvatska postala jedinom članicom EU koja je sa dva koridora došla na četiri.

– 430 novih kilometara pruga i 410 kilometara novih cesta osnova je na kojoj ćemo graditi rast naših kapaciteta u budućnosti. Da TNT koridor nije išao do splitske luke, ta bi luka, zajedno sa zadarskom i šibenskom bila nekonkurentna i nikada ne bi dosegle svoje pune potencijale. Naš najveći problem danas je duljina putovanja teretnih i putničkih vlakova, što utječe na atraktivnost putničkih pravaca, naglasio je Soldo, rekavši kako će plan obnove i modernizacije pruge Knin – Zadar vrijedan 90 milijuna eura, osigurati povećanje osovinskog opterećenja vlakova i povećati brzinu i sigurnost prometovanja.

Desetogodišnja pauza

Ovim projektom će se obnoviti gornji ustroj pruge Knin – Zadar te podići osovinsko opterećenje na 22,5 t/o i 8 t/m na toj dionici koja je trenutačno u lošem stanju s obzirom da od njene izgradnje nije bilo većih zahvata, iako je za vrijeme rata doživjela brojna oštećenja, ističe Bilaver dodajući kako hrvatska Vlada sve što radi, radi za generacije koje dolaze.

Državni tajnik ministarstva mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver naglasio je kako je jedan od najvažnijih momenata projekta izmještanje pruge sa područja Sukošana i Bibinja.

– Lokacijsku dozvolu očekujemo do kraja godine. Paralelno se radi na obnovi pruge Knin – Zadar s krajnjim ciljem tračničkog povezivanja Zračne luke Zadar sa industrijskom zonom i centrom grada. Nama je ideja iz europskih sredstava osigurati i nabavu kraćih električnih baterijskih tramvaja, tako da bi se kroz integraciju s gradskim javnim prometom u jedno spojili sa nacionalnom željezničkom mrežom i Zadar tako u potpunosti integrirali u cjelokupnu prometnu mrežu Hrvatske, naglasio je državni tajnik, dodavši kako će tim koridorom Zadar preko linije Split – Zagreb biti povezan sa svim nacionalnim željezničkim koridorima.

Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture je pak poručio kako je HŽ Infrastruktura u posljednjih nekoliko godina pokrenula veliki investicijski ciklus u željezničku infrastrukturu. U radovima su projekti vrijedni milijardu eura, a u nabavi barem isto toliko.

– Paradoksalno, veliki su se iznosi ulagali u željeznicu, ali zbog EU pravila, samo u pruge koje su na koridorskim pravcima. Ostatak pruga, oko 70 posto infrastrukture je propadao. Unutar tog postotka je i pruga Zadar – Knin. Osiguran je zato kredit u visini 900 milijuna eura kojim će se financirati njezina obnova i modernizacija. Tom ćemo investicijom podignuti brzine vlakova i povećati nosivost pruge, što će za luku Gaženica i sam grad imati višestruke benefite, pojasnio je Kršić, dodavši kako su, kao upravitelj infrastrukture, održavali prugu i držali ju funkcionalnom, unatoč činjenici da prometa njome nije bilo.

– Natječaj je raspisan u veljači, a danas otvaramo ponude za izvođače radova. Sam je projekt skup i sveobuhvatan, no samo građevinski radovi nisu jako komplicirani, tako da očekujemo da bi do ljeta mogli potpisati ugovor s izvođačem i potom krenuti u radove koji bi trebali trajati tri godine, dodao je Kršić.

Obnova željezničke pruge Knin - Zadar u funkciji gospodarskog rasta Zadarske županije

Snimio: Mislav Klanac

26.03.2024. 14:35

Galerija

Foto: Mislav Klanac

Pruga ide iz Bibinja i Sukošana

Državni je tajnik također naglasio kako je nakon u cestovnu, zračnu i lučku infrastrukturu, željeznica napokon došla pod svjetla reflektora.

– Željeznički je promet najjeftiniji i ekološki najprihvatljiviji. Više od desetljeća vlakovi ne prometuju prema Zadru, a godine su protekle i bez sustavnih ulaganja u obnovu i održavanje regionalne infrastrukture. Trenutno se nalazimo u investicijom zamahu, kojeg će žitelji Zadra vrlo brzo osjetiti na lokalnom gospodarstvu, jer do kraja godine očekujemo izdavanje lokacije dozvole za izgradnju tunela dugog 2, 8 kilometara kojim će se pruga izmjestiti iz Bibinja i Sukošana, naglasio je Bilaver, najavivši i tračničko povezivanje luke Gaženica sa željezničkim kolodvorom do samog centra grada, čime bi Zračna luka Zadar bila prva hrvatska luka koja bi tračnički bila povezana sa samim centrom grada.

– Volje i sredstava nam ne fali, tako da ćemo zasigurno nakon prve faze, tj. obnove postojeće infrastrukture i druge faze, tj. izmještanja pruge iz Bibinja i Sukošana i izgradnje tunela, u konačnici spojiti i GZ Crno i ZL Zadar, dodao je Bilaver, dok je Kršić podsjetio kako je desetljeće ulaganja u željeznice već počelo.

– Do prošle smo godine, paradoksalno, europska sredstva mogli koristiti samo za ulaganja u dva glavna željeznička koridora. Istovremeno, zbog nedostatka proračunskih sredstava ostala je infrastruktura nazadovala. Sama pruga Zadar – Knin velika je i skupa, ali građevinski manje zahtjevna, zbog čega smo uvjereni kako ćemo ju završiti u roku, naglasio je Kršić, dodavši kako ishođenje lokacijske dozvole i završetak projektiranja studijske dokumentacije za idejni projekt željezničkog povezivanja ZL očekuju do kraja godine.

Đoni Štambuk iz Lučke uprave Zadar je pak kazao kako će se luka Gaženica dolaskom željeznice potpuno preporoditi.

– Napokon ćemo imati priliku u potpunosti iskoristiti sve kapacitete teretne luke, koja stagnira zbog nedostatka željeznice na lučkom području. Krucijalni je to projekt na naš daljnji razvoj, poručio je Štambuk, dok je Svetlana Petrović, direktorica za investicije i razvoj tvrtke Delta terminal d.o.o. naglasila kako je tvrtka Zadar prepoznala kao stratešku poziciju gdje će u budućnosti razvijati svoje djelatnosti.

Gospodarski uzlet

– Malo je kazati da smo sretni zbog ovog projekta, jer naša se vizija temelji upravo na razvoju djelatnosti u luci Gaženica. Ti su projekti u velikom djelu već i napravljeni i to u iznosu od oko 50 milijuna eura. U marini Tankerkomerc kompletno smo modernizirali i svrsi priveli skladištenje naftnih derivata. U Kepolu smo modernizirali terminal i primjenu za skladištenje palminog ulja i grijanih roba. U tijeku nam je i novi projekt za skladištenje biljnih ulja, a u planu je i razvitak Sojare. Gdje smo već prenamijenili 11 tisuća metara kubnih za skladištenje suncokretovog nerafiniranog ulja. Zbog svega toga, nama je modernizacija pruge od nepresušne važnosti, naglasila je Petrović, rekavši kako je sinergija raznih infrastrukturnih tovarnih pravaca ključ daljnjeg razvitka industrije.

– U drugoj fazi investicija planiramo izgradnju još jednog terminala za naftne derivate. 80 milijuna eura neki je okvirni iznos, a u fazi studija i projekta je i raspisivanje nove koncesije, jer iskazali smo interes za gat 7 i 8 u koje želimo investirati oko 50 milijuna eura. Sve to ovisi isključivo i samo o infrastrukturi koja bi pratila naše planove razvoja, rezimirala je Petrović.

16 tona po osovini trenutna je dopuštena nosivost pruge, što će se nakon radova na pruzi podignuti na 20 tona, a krajnji je cilj 22 tone.

– Elektrifikacija će nastupiti u godinama pred nama, jer sam zahvat na toj dionici nema puno smisla ako isto ne napravimo na dionici od Oštarija preko Knina do Splita, dodao je Kršić, dok je Bilaver rezimirao kako su pregovori s Europskom komisijom i Vijećem oko TNT mreže trajali godinama.

– Dodatna dva koridora povezala su nas s cijelom Europom, a produljen je i koridor Baltic – Adriatic sve do Splita. Nama je obnova pruge Knin – Zadar važna iz ekonomskog i sociološkog, ali i demografskog aspekta. Na taj način stanovništvu dajemo mogućnost da žive u ruralnim dijelovima, a rade u urbanim sredinama. Sam rast putničkog prometa u ZL Zadar nagnao nas je i na unikatni projekt ozelenjivanja luke iz europskih sredstava, ali i ulaganja u osuvremenjivanje i proširenje terminala, te naposljetku i željezničko spajanje s centrom grada. Zadar će to izdvojiti u odnosu na ostale obalne gradove. Kako će sam projekt izgledati pokazat će prometni modeli koje smo mi voljni financirati u suglasnosti s Gradom napraviti na boljitak lokalne zajednice, zaključio je Bilaver.