Gradska knjižnica Zadar domaćin je zanimljive putujuće izložbe

U ulaznom dijelu Gradske knjižnice Zadar otvorena je putujuća izložba »Fenomen u dva stiha: bećarac« organizirana od strane Muzeja bećarca iz Pleternice, pod autorskom koncepcijom povjesničara i arhivista Marija Katića. Izložba prikazuje bećarac kao neizostavan dio bogate narodne baštine, koji i dalje živi u svakodnevnim situacijama i okupljanjima.

Naime, bećarac je mnogo više od pjesme – on je glas naroda i specifičan je za Slavoniju, Baranju, Srijem i Bačku.

U veselim prigodama

Termin bećarac potječe od turske riječi bekār (neženja) i perzijske bīkār (besposlen), a predstavlja vedar i često razuzdan pučki napjev koji se tipično izvodi na svatovima i drugim veselim prigodama prenoseći mudrost generacija, životnu filozofiju i ljubav prema životu i zavičaju.

U bećarcu vodeći glas izmjenjuju pjevači solisti, a prati ih pjevačka skupina uz tradicionalna glazbala, poput tambura. Napjev se sastoji od rimovanih deseteračkih dvostihova, koji ponavljanjem stvaraju četverodijelni glazbeni oblik.

Posjetitelji kroz tri tematske cjeline imaju priliku upoznati bećarac u njegovoj punini – kao pisanu riječ, živu baštinu te kao inovativni dio tradicijske kulture, čije očuvanje danas ima svoje uporište u Muzeju bećarca u Pleternici.

Mario Katić, osim što je autor ove putujuće izložbe, urednik je i zbirke »Knjiga bećarca«. Zbirka je posebna po tome što su njezini autori posjetitelji Muzeja bećarca.

– Najslađi i najljepši bećarci dolaze upravo od djece koja su posjetila muzej. Kroz brojne izlete i posjete, djeca su stvarala svoje bećarce, izražavajući se onako kako najbolje znaju, navodi Katić na službenoj stranici Muzeja.

Pored izložbe i zbirke bećarca, Katić je i voditelj projekta prikupljanja autentičnih predmeta za Interpretacijski centar Muzeja bećarca, gdje svaki darovani predmet postaje dio ovog bogatog kulturnog nasljeđa.

Dijelovi povijesti

– Predmeti u muzeju nisu samo eksponati, već dijelovi povijesti o kojima se brine, čuvaju se i nalaze na sigurnom. Mnogi ljudi žele sačuvati svoje starine i ostaviti trag u muzeju, kako bi nove generacije s ponosom mogle reći: »Ovo je moj dida koristio, a mama i tata sačuvali«, naglašava Katić.

S obzirom na to da je bećarac 2011. godine uvršten na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine, Grad Pleternica je zaštitio naziv »Muzej bećarca«, dok kroz projekte poput »Kulturna ruta bećarca i gange« i »Svijet graševine« aktivno rade na očuvanju i promociji kulturne baštine regije.

Kako ističu iz Muzeja bećarca, bećarac nije samo pjesma; on je način komunikacije i izražavanja svega onoga što se ne izgovara običnim riječima. Bilo da je humorističan, razigran ili zavodljiv, bećarac kao životopisni tradicijski napjev u prvom redu donosi radost i narodnu mudrost. Jedan od mnogobrojnih primjera bećarca koji to oslikava jest primjerice: »Oj curice, bil’ ti malo moga,/domaćeg kruva pečenoga?!«.