Četvrtak, 19. lipnja 2025

Weather icon

Vrijeme danas

32 C°

glazbom kroz stoljeća opere

Održan koncert »Upoznajte operu«

Autor: Đurđa Baljak

15.05.2025. 20:15
Održan koncert »Upoznajte operu«

Foto: MATE KOMINA



Rotary Club Zadar, u suradnji s Koncertnim uredom Zadar, priredio je u Sveučilišnoj dvorani Sveučilišta u Zadru edukacijski i humanitarni koncert »Upoznajte operu« s ciljem popularizacije opere. Hrvatska sopranistica Ksenija Kovačić, njemačka mezzosopranistica Agathe Kania te dirigent Karl Heinz Knobloch za klavirom poveli su publiku na glazbeno putovanje tijekom četiri stoljeća operne umjetnosti. Koncert je uključivao i kratko predavanje kojim su publiku vodili kroz povijesni značaj opere, a nakon čega su izvodili odabrane glazbene primjere. Na repertoaru je bilo devet skladbi, a publika je imala priliku uživati u djelima Claudija Monteverdija, Georgea Friedricha Handela, Christophera Willibalda Glucka, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Antonína Dvořáka, Jacquesa Offenbacha, Richarda Wagnera, Giacoma Puccinija i Richarda Straussa.


Govoreći o počecima opere, sopranistica Kovačić istaknula je kako oni sežu u 16. stoljeće u Firencu, kada dolazi do povratka grčkim kazališnim korijenima i antičkoj drami. U to se vrijeme prednost počinje davati melodiji nad polifonim oblicima madrigala, dok se prvom operom smatra »Dafne« Jacopa Perija i Ottavija Rinuccinija iz 1598. godine. Kovačić je tom prilikom, između ostalog, posebno istaknula i tri ključne operne reforme u povijesti.


– Uz Claudija Monteverdija veže se prva reforma opere koja je obilježena povratkom antičkoj drami – recitativ i arija postaju središnji dijelovi, dok uvertira postaje samostalni instrumentalni uvod u dramu. U orkestru glazbena pratnja treba biti jednostavna, podređena solistu, te prati tekst i ugođaj. Primjer takve opere je »Orfej« iz 1607. godine, koji se smatra najstarijom glazbenom dramom u povijesti. Skladatelj Monteverdi bio je glavni kompozitor u crkvi svetog Marka u Veneciji, a glazba je bila važan dio venecijanske festivalske kulture, kazala je Kovačić, ističući kako je njegova opera »Popeja« jedno od najranijih djela s povijesnom tematikom.




Druga operna reforma vezana je uz Christophera Willibalda Glucka te stavlja fokus na dramsku radnju, dok virtuoznost gubi na važnosti. Solisti, zbor i orkestar moraju pratiti dramski tijek radnje. Orkestar postaje važan sudionik tijekom cijeloga djela, djelujući kao jednostavna harmonijska pratnja. Najpoznatije Gluckove opere su »Ifigenija na Tauridi« i »Orfej i Euridika« (1762.).


– Treća operna reforma vezana je uz njemačkog skladatelja Richarda Wagnera, koji operu promatra kao »Gesamtkunstwerk« – cjelovito umjetničko djelo u kojem je svrha predstavljanje dramske radnje. Wagner uvodi koncept beskonačne melodije, koristi lajtmotive kako bi dodatno povezao radnju, sinfonizira orkestar i smješta ga ispod pozornice. Jedna od njegovih najpoznatijih opera je »Prsten Nibelunga«. Lajtmotiv se odnosi na jednog lika ili ideju, a taj postupak čest je i u popularnoj kulturi – primjerice, kada se u »Ratovima zvijezda« pojavljuje Darth Vader, prepoznajemo ga po upravo specifičnoj glazbenoj temi koja se veže samo uz njegov lik, pojasnila je sopranistica Kovačić te, među ostalim, istaknula i da su 20. i 21. stoljeće obilježeni pojavom novih skladateljskih tehnika, poput atonalne i dvanaesttonske glazbe.