Jeste li znali da je Zadar dao Crkvi papu? Živio je u samostanu sv. Frane, a potom postao prvi franjevac na čelu Crkve

Godina u kojoj se slavi 800. obljetnica smrti svetog Franje Asiškog prilika je za podsjećanje kako je grad Zadar Crkvi dao papu.

Bio je to zadarski franjevac Jeronim (Girolamo) Masci (1227. – 1292.). Jeronim je rođen godinu dana poslije smrti sv. Franje, na blagdan sv. Jeronima, 30. rujna 1227. godine, pa je po tom svecu dobio i krsno ime. Mjesto njegova rođenja je Lisciano blizu Ascoli Picena u pokrajini Marche.

Sa svojom je obitelji doselio u Zadar, gdje je vrlo mlad pristupio franjevcima. Ako se uzme u obzir da je Jeronim proveo desetak godina na studiju u inozemstvu, može se izračunati da je prije odlaska u Rim na dužnost generalnog ministra u samostanu sv. Frane živio oko 15 godina.

Bio je prvi franjevac na čelu Katoličke crkve. Kada je postao papa, uzeo je ime Nikola IV. i vodio je Crkvu od 1288. do 1292. godine. Poslije smrti pokopan je u bazilici sv. Marije Velike (Santa Maria Maggiore), koju je kao papa dao rekonstruirati.

U toj bazilici do danas počivaju osmorica papa, među kojima je i papa Franjo kao jedan od nedavno preminulih poglavara Crkve. Nikola je na svoj grob dao uklesati sasvim jednostavan natpis: „Hic requiescit / Nicolaus PP Quartus / Filius Beati Francisci“ (Ovdje počiva papa Nikola IV., sin svetog Franje). Bio je pokopan u grobnici broj 1 ispod crkvenog pločnika, koja je dugo bila zapuštena.

Obnovio ju je gotovo tri stoljeća kasnije franjevac kardinal Felice Peretti (1585. – 1590.), koji je kasnije također postao papa uzevši ime Siksto V. Prije nego što je Nikola IV. izabran za papu, obnašao je različite crkvene službe: 1272. godine bio je provincijal franjevačke provincije sv. Serafina (Zadar), a 1274. postao je generalni ministar Franjevačkog reda u Rimu.

Kao franjevac svećenik imenovan je 12. ožujka 1278. kardinalom s naslovnom crkvom Svete Pudenziane, dok je za biskupa Palestrine zaređen 12. travnja 1281. Na čelu Crkve papa Nikola IV. proveo je četiri godine, mjesec i dvadeset i jedan dan.

Za vrijeme svog pontifikata, tijekom svojeg jedinog konzistorija, imenovao je šestoricu kardinala. Među njima je bio i franjevac Matej (Matteo) d´Acquasparta, jedan od generalnih ministra franjevačkog reda koji je tu službu vršio nakon njega. Imenovao je i Pietra Colonnu za kardinala-đakona crkve San Giorgio in Velabro. Namjeravao je kardinalom imenovati i franjevca iz svog rodnog kraja, Konrada od Ascolija, ali je on preminuo prije nego što je proglašenje službeno objavljeno.

U Hrvatskoj je sačuvan, čini se, samo jedan dokument koji svjedoči da je Jeronim Masci („frater Geronimus“) bio provincijal u Zadru („minister fratrum minorum in Slauonia“).

Prema tom dokumentu, on je kao provincijalni ministar 7. siječnja 1272. u Trogiru pred svjedocima ovlastio svoga vikara, fra Jakova iz Brescie, da može prodati neke samostanske posjede za izgradnju novoga franjevačkog samostana u tome mjestu.

Krajem veljače 1272. godine, uz odobrenje trogirskog biskupa, ti su posjedi prodani Luki Matejevu i Nocentu Martinovu za 1500 malih mletačkih libara.