IZNAJMLJIVAČI U ZGRADAMA Blagoslov susjeda razlog je za 'poplavu' novih zahtjeva

Iako će iznajmljivači od iduće godine plaćati veći porez na dohodak, od Zagreba do obale bilježi se ipak značajan porast broja zahtjeva za kategorizaciju smještaja, a uzrok za to je što su se vlasnici apartmana ponadali da su pronašli način da zaobiđu odredbe novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, koji bi na snagu trebao stupiti 1. siječnja i koji propisuje da za kratkoročno iznajmljivanje turistima treba imati suglasnost 80 posto susjeda.

Preispituju ustavnost

Tako je i u Zadarskoj županiji, u kojoj je do konca listopada zaprimljeno podjednako zahtjeva za nove kategorizacije kao u čitavoj prošloj godini. Naime, lani je Upravni odjel za gospodarstvo i turizam Zadarske županije zaprimio 2.744 zahtjeva za novu kategorizaciju, a ove godine do 15. rujna zaprimili su 2.339 zahtjeva, a ta se brojka do 25. listopada popela na oko 2.700 zahtjeva za novu kategorizaciju.

No, planove bi iznajmljivačima mogao pomrsiti novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, koji je u javnom savjetovanju do 13. studenog i prema kojem se predlaže poništavanje izdanih rješenja ako se za njih u roku od pet godina također ne pribavi suglasnost susjeda. Osamdeset posto potpisa susjeda tražit će se za apartmane u stambenim zgradama jer »takav oblik najma utječe na kvalitetu stanovanja svih suvlasnika u zgradi, ali i na smanjenje stambenog fonda za dugoročno rješavanje stambenog pitanja«, stoji u obrazloženju predloženih izmjena zakona.

Osim toga, navedeni zakon iznajmljivačima u zgradama nosi još loših vijesti. Naime, predlaže se uvođenje razlike između »pravog obiteljskog smještaja« i iznajmljivača koji pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu isključivo s ciljem obavljanja gospodarske djelatnosti. Iznajmljivači u zgradama bi pritom pripali u potonju kategoriju.

Već u javnom savjetovanju građani preispituju ustavnost više predloženih odredbi Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, od povratnog djelovanja zakona, preko diskriminacije jedne djelatnosti u stambenim zgradama, dok će sve ostale biti dozvoljene, pa sve do činjenice da se iznajmljivače, s obzirom na mjesto prebivališta, dijeli na domaćine i »nedomaćine«.

Pojam domaćina

Naime, definiranje pojma domaćina predstavljat će pravni temelj za razlikovanje pravog obiteljskog smještaja, od iznajmljivača koji pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu isključivo s ciljem obavljanja gospodarske djelatnosti. Pri tom se domaćine definira kao iznajmljivače koji imaju prijavljeno prebivalište na području jedinice područne (regionalne) samouprave gdje se nalazi objekt u kojem pruža usluge smještaja u domaćinstvu. Domaćinom se, također, neće smatrati niti iznajmljivači koji pružaju navedene usluge u zgradi. Takvo što, valja primijetiti, otvara prostor da se iznajmljivači u zgradama i porezno drugačije tretiraju.

Prema podacima iz eVisitora za listopad 2024. godine, u Republici Hrvatskoj je registrirano 125.049 objekata koji imaju rješenja za pružanje usluga u domaćinstvu. Obiteljski/privatni smještaj predstavlja 61 posto ponude te raste najvećom prosječnom godišnjom stopom rasta (4,5 posto) u odnosu na ostale vrste smještajnih kapaciteta.

U Zadarskoj županiji lani je bilo registrirano 16.409 iznajmljivača, a 5. studenog ove godine u evidenciji ih je skoro osam posto više, odnosno 17.700. Sukladno podacima iz Županije, iznajmljuju se ukupno 31.923 stambene jedinice, od čega je 20.828 apartmana, 6.027 studio apartmana, 2.914 soba i 2.154 kuća za odmor.

Na ovu statistiku treba dodati i podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojima su lani u Zadarskoj županiji izgrađena 2.554 stana, a u istom je periodu izdano 1.309 građevinskih dozvola za zgrade s još 2.861 stanom.

Statistika

Do 25. listopada 2024. godine zaprimljeno je 3.900 zahtjeva građana koji se odnose na pružanje ugostiteljskih usluga građana u domaćinstvu (oko 2.700 zahtjeva se odnosi na novu kategorizaciju).

U 2023. godini 4.700 zahtjeva građana, od čega 2.744 zahtjeva za novu kategorizaciju.

U 2022. godini riješeno je 4.070 zahtjeva građana.