Iza Zadra rekordna godina po broju kružnih putovanja, rast se očekuje i u 2025.

Industrija kružnih putovanja u našoj regiji donosi veliki dio prihoda i turističkih uspjeha, no još uvijek nije dovoljno valorizirana niti u svim segmentima prilagođena potrebama modernih turista, ali i lokalnog stanovništva za lakšim i zdravijim životom u svojim sredinama tijekom vršnog opterećenja turističke industrije.

Upravo na te prilike i probleme usmjeren je novi projekt koji spaja hrvatske i talijanske lučke gradove na jadranskoj obali – ADRIJOROUTES, čiji je cilj potaknuti održivost, društvenu uključenost i digitalizaciju turističkog sektora jadranskog područja promicanjem održivih turističkih iskustava temeljenih na kulturnim dobrima osam jadranskih luka.

Uključuje kulturne i turističke aktere programskog područja i šire kroz valorizaciju lučkih kulturnih dobara u smislu razvoja zelene i digitalne kulturne destinacije koja je u skladu s društvenom dobrobiti lokalnih zajednica.

Neke od ideja i inicijativa za obogaćivanjem zadarske kulturne i turističke ponude predstavljene su na konferenciji u Centru za kreativne industrije, kojoj se u seriji predavanja i panel rasprava odazvao veliki broj zadarskih turističkih stručnjaka.

Prezentacija arheološke baštine

Među njima i direktorica Turističke zajednice grada Zadra Iva Bencun s uvodnim predavanjem o ključnoj temi konferencije – pretvaranju nedostataka turističke destinacije u njezine potencijale; Dino Županović redoviti profesor Pomorskog odjela Sveučilišta u Zadru s temom holističkog pristupa upravljanju i promociji kulturnih potencijala lučkih turističkih destinacija uz pomoć akademske i kulturne zajednice s naglaskom na problematici rješavanja prometnih čepova; te ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju Mladen Pešić, koji je govorio o njihovim naporima da arheološkim istraživanjima i projektima dodatno oplemene zadarsku turističku ponudu. Jedan od projekata na kojem rade, a koji savršeno utjelovljuje njihove napore, prezentacija je i očuvanje fragmenata brodice koja leži na dnu zadarskih Jazina još od doba Drugog svjetskog rata.

Tijekom jakih bombardiranja, stotine su brodica skončale na dnu uvale Jazine, a brojne od njih ostale su na dnu mora, neistražene, nečuvane i neprezentirane široj javnosti.

– Brojni nalazi vezani uz gradnju same luke iz austro – ugarskog razdoblja, ali i taj brod, koji još uvijek leži na dnu uvale samo su neki od primjera koje možemo iskoristiti u turističke svrhe. Brod od preko 150 metara, čiji ostaci još uvijek nisu konzervirani i predstavljeni jedan je od projekata na kojem radimo s Lučkom upravom Zadar.

U svom sam predavanju zato predstavio neke od predloženih ruta – točnije “Hidden gems”, koja predstavlja nepoznanice s područja zadarske lučke uprave, a spomenuti je brod jedna od najatraktivnijih silnica.

Ostaci tog broda, koji je uništen bombardiranjem i kasnijim rezanjem, trebaju se dokumentirati i uz pomoć modernih tehnologija prezentirati javnosti, pojasnio je Pešić.

Suradnja osam lučkih gradova

Profesor Županović nam je pak kazao kako je govorio o problematici prometnih problema, koji se nadovezuju na turizam u gradu, pa tako i njegovu gradsku luku.

– Želio sam skrenuti pozornost na elemente koji nisu dovoljno predstavljeni. Svi dionici trebaju bolju koordinaciju i rješenja, koja treba postupno primjenjivati.

Nadam se zato da će struka koja je zadužena za implementaciju različitih rješenja, biti sklona poslušati moje prijedloge pa čak od nas znanstvenika i tražiti pomoć, dodao je Županović, dok nam je predstavnik talijanskih partnera iz luke Ancona, koja je i nositelj projekta – Guido Vettorel, zadužen za razvoj, promociju, komunikacije te EU projekte rekao kako ovaj projekt označava važan korak unaprijed u suradnji osam jadranskih luka.

– Cilj nam je lokalne zajednice osvijestiti o važnosti i potencijalima materijalne i nematerijalne baštine u lukama i lučkim gradovima.

Kroz komunikaciju s lokalnim zajednicama želimo stvoriti čvršće identitetske veze između građana i luka, kao industrijskih i turističkih motora gospodarstva, istaknuo je Vettorel, dok je pomoćnik ravnatelja LUZ – a Đoni Štambuk poručio kako ovim projektom žele poboljšati prezentaciju kulturne baštine osam lučkih gradova s obje strane Jadrana.

U panel raspravi koja je pak na kraju konferencije okupila predstavnike realnog sektora i politike “Holistički pristup – pružanje alternativnih turističkih ruta u destinacijama kružnog turizma s pogledom na održivost i smanjenje prometnih gužvi u najposjećenijim turističkim lokacijama” sudjelovali su Hrvoje Anić, direktor Turističke zajednice Zadarske županije, Dragan Šimac, direktor “Falkensteiner Hotels & Residencesa”, koji ima dugogodišnje iskustvo u kruzing industriji kao direktor restoranskog sektora u tvrtki “Carnival Cruises Line”, te Rebeka Pevec, generalna direktorica tvrtke “Zadar Cruise Port”.

Rekordna poslovna godina

– Otkada smo prisutni u Zadru nastojimo s ostalim dionicima čim više sudjelovati u razvitku destinacije. Došli smo to točke kada trebamo proširiti utjecaj kruzing industrije na cijelu županiju i šire.

Zato i podržavamo ovaj projekt. Najnagrađivanija smo domaća putnička luka, iza nas je izvrsna poslovna godina, a Zadar ima izvanredne potencijale za daljnji rast kruzing industrije.

Veselimo se daljnjem razvoju i rastu prometa u Zračnoj luci i otvaranju novih hotelskih kapaciteta, kao ključnim sastavnicama multiplikativnog efekta industrije kružnih putovanja na čitavu destinaciju, stava je Pevec, rezimiravši kako se u kruzing industriji vrti ogroman novac.

– Iza nas je rekordna poslovna godina i rezultati koje bismo postigli godinama prije da nije bilo pandemije. Bilježimo porast od 60 posto prometa u odnosu na 2023. godinu, što je daleko iznad nacionalnog prosjeka, što se nastavlja i dalje, a već smo počeli primati rezervacije za 2027. godinu, dodala je Pevec.

Bencun se pak u svom predavanju fokusirala na već prepoznate potencijale gradske turističke priče, ali i one koje tek treba bolje promovirati, poručivši kako je kruzerska industrija u Zadru tako isplativa jer je grad situiran na savršenom prometnom čvorištu, što odmah utječe na disperziju posjetitelja u grad i okolne destinacije.

No, istaknula je, lokalna zajednica u malo kojem slučaju na dolazak velikih grdosija i tisuća gostiju odjednom gleda pozitivno.

– Upravljanje i kontrola njihova protoka kroz grad čini veliku razliku u tome kako se gleda na ovu industriju. U 2023. smo godini tako imali 159 uplovljavanja i 174 tisuće putnika da bi u prošloj godini ta brojka skočila na 220 uplovljavanja i 250 tisuća putnika.

To je skok od 45 posto, a u ovoj godini očekujemo daljnji 10 – postotni rast prometa. Za nas je to jako važno, jer kruzing turizam generira velike prihode, pojasnila je Bencun, poručivši kako dolazak uz obje gradske luke, a naročito ovu u starom gradu, posjetiteljima od stupanja na zadarsko tlo pruža nezaboravno iskustvo boravka u destinaciji.

Prozor u svijet

– Problematika velikih prometnih gužvi izmještanjem je najvećeg dijela prometa iz stare jezgre u luku Gaženica anulirala prometne probleme.

Sljedeći je korak zato problematiku prometnih gužvi u Zadru riješiti osmišljavanjem novih turističkih ruta i programa, koje će još više gostiju s kruzera odvesti u naše zaleđe, pa čak i druge županije. Želimo da turisti ne budu teret lokalnom stanovništvu.

Ne želimo ni prekomjerni turizam, kakav smo susretali u nekim drugim jadranskim destinacijama. s obzirom na to da se gosti koji u destinaciju dolaze kruzerom u gradu u prosjeku zadržavaju između osam i 12 sati, brojnim se izletima u zadarsku okolicu te nacionalne parkove u našoj okolici smanjuje pritisak na samu gradsku infrastrukturu, naglasila je Bencun, dodavši kako upravo zbog pozicije grada, zadarski kruzerski gosti, upravo zbog raznolikosti ponuđenih programa u prosjeku u destinaciji troše više, nego, na primjer u Dubrovniku.

– Nešto više od 30 posto gostiju s kruzera izlete unaprijed bukira preko kruzing kompanija i lokalnih turističkih organizacija, dok ih se više od 60 – posto njih u vlastitom aranžmanu odlučuju istraživati destinaciju. Tu je naš forte, na njih se želimo više fokusirati i ponuditi im čim više opcija tijekom boravka u našoj regiji, dodala je Bencun.

Željko Knežević, ravnatelj LUZ – a na kraju je poručio kako će najvažnija ostavština ovog projekta ostati trajno zapisana u turističkim kartama svih osam gradova.

– Digitalizacija, prezentacija, očuvanje i promocija kulturne baštine ovim će projektom dobiti novo značenje u našem gradu. Svi su naši jadranski gradovi neraskidivo povezani sa svojim lukama, koje su stoljećima bile i ostale prozorom u svijet. Puno se poslovnih aktivnosti veže uz lučko područje, a turizam u našem gradu ima najsnažniji utjecaj, zaključio je Knežević.