Foto: ARIF SITNICA
Na listi najcitiranijih znanstvenika u 2022. godini nalazi se njih čak 108 iz Hrvatske, a Irena Burić profesorica na Odjelu za psihologiju Sveučilišta u Zadru, našla se na navedenom popisu. Na listi se nalaze brojni znanstvenici iz Hrvatske, a profesorica Burić se nalazi na tridesetom mjestu najcitiranijih znanstvenika u državi. Kao područje stručnog i znanstvenog interesa odabrala je ličnost, emocije i emocionalnu regulaciju u obrazovnom kontekstu te profesionalnu dobrobit nastavnika, a nas je zanimalo kako je izgledao put do titule jedne od najcitiranijih znanstvenika u Hrvatskoj.
Istraživački projekti
Burić nam je istaknula kako su najveću ulogu imali istraživački projekti koje je provodila, ali i posvećenost radu, usavršavanju i osobnom razvoju.
– Nakon stjecanja doktorata znanosti i izbora u prvo znanstveno-nastavno zvanje docenta na Sveučilištu u Zadru, započeo je moj samostalni razvoj kao znanstvenice. U prvom redu se to odvijalo kroz istraživačke projekte koje sam vodila, a koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost. Provedba ovih projekata omogućila mi je implementaciju sofisticiranih istraživačkih metoda i analiziranje dotad slabo istraženih odnosa, odnosno odgovaranje na važna istraživačka pitanja koja nisu bila toliko često predmetom sustavnog istraživanja. Kombinacija metodološki kvalitetnih istraživanja i odgovaranja na atraktivna istraživačka pitanja omogućila su mi i kvalitetnu diseminaciju dobivenih rezultata u ponajboljim znanstvenim časopisima što je, potom, privuklo pažnju i drugih istraživača koji su se počeli u značajnijoj mjeri referirati na moj rad. Međutim, da bi se mogla provoditi kvalitetna istraživanja i odgovarati na zanimljiva istraživačka pitanja, potrebna je spremnost na kontinuirano učenje i unaprjeđivanje vlastitog rada. Mogla bih reći da se iza svakog zapaženog rezultata u znanosti najčešće krije velika posvećenost proučavanju literature, učenju i pomicanju vlastitih granica, priča Burić.
Od 2014. godine ona je sustavno proučavala profesionalnu dobrobit i radnu uspješnost učitelja i nastavnika. Projekti koji su provedeni, te rezultati istraživanja doveli su do toga da je danas jedna od najcitanijih znanstvenica.
– Htjela bih izdvojiti dva važna projekta koja sam vodila, a koja je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a to su uspostavni, istraživački projekt koji je trajao od 2014. do 2017., naziva »Učiteljske emocije i strategije emocionalne regulacije: osobni i kontekstualni antecedenti i učinci na motivaciju, psihološku dobrobit i odnose s učenicima« te istraživački projekt »Ličnost, emocije i radna uspješnost nastavnika: dinamička perspektiva« kojeg vodim od 2020. godine i koji završava u kolovozu ove godine, govori nam Burić te dodaje kako su kroz ova dva projekta implementirane različite istraživačke metode te su prikupljeni podaci od velikog broja učitelja, nastavnika i učenika.
Prestižni znanstveni časopisi
– Primjerice, u projektu kojeg trenutno vodim, prikupili smo podatke od više od 1.000 nastavnika i preko 20.000 njihovih učenika, odnosno u projektu su sudjelovali nastavnici i učenici iz više od 90 srednjih škola na području Republike Hrvatske. Posebnost projekta je i primjena složenih longitudinalnih istraživačkih nacrta koji će omogućiti testiranje prediktivne uloge individualnih osobina nastavnika u oblikovanju kvalitete poučavanja i učeničkih ishoda. S obzirom na to da su se oba projekta temeljila na snažnim istraživačkim nacrtima te da su usmjerena na proučavanje fenomena koji tek od nedavno privlači pozornost istraživača u svijetu, rezultati projekta koji su dosad objavljeni dobro su prihvaćeni u znanstvenoj zajednici što je rezultiralo i značajnim brojem citata mojih radova, ističe Burić i dodaje kako je vrlo važno objavljivati rezultate istraživanja u visoko-kvalitetnim pa i prestižnim znanstvenim časopisima jer će na taj način dobiti najveću moguću vidljivost iako to često nije lako zbog rigoroznog recenzentskog postupka.
Upitali smo prof. Burić kako gleda na stanje u našem školstvu, za koje je istaknula kako je kompleksno te obilježeno višestrukim izazovima.
– Mnogi od tih izazova određeni su aktualnim društvenim promjenama i promjenama u sustavu vrijednosti, a neki su i strukturne naravi. Primjerice, ovih dana se mnogo govori o plaćama učitelja i nastavnika koje su, u usporedbi sa stručnjacima iste razine obrazovanja koji su zaposleni u drugim djelatnostima, relativno niže. Nedovoljno visoke plaće u nekoj profesiji imaju dvostruk učinak. Prvo, one šalju poruku da stručnjaci koji nemaju visoke plaće vjerojatno i ne pridonose previše društvu, a drugo, one odbijaju mlade, kompetentne i motivirane pojedince, koji bi bili u stanju dovesti da pozitivnih promjena i unaprjeđivati sustav, da uđu u samu profesiju. S druge strane, u javnosti je često prisutna i percepcija da učitelji i nastavnici ne rade dovoljno i da ne rade kvalitetno, odnosno stječe se dojam da dio javnosti misli da učitelji i nastavnici i ne zaslužuju veće plaće, govori Burić te napominje kako takva percepcija javnosti i samih korisnika obrazovnih usluga proizlazi iz nepoznavanja kompleksne prirode posla učitelja koji imaju višestruke i emocionalno vrlo zahtjevne uloge, a vjerojatno i iz nekih negativnih, osobnih iskustava.
– U posljednjih nekoliko godina svjedoci smo novih vrijednosnih orijentacija prema kojima se dijete i njegove potrebe nalaze u središtu pažnje odraslih. Usprkos brojnim pozitivnim učincima na dječji razvoj i dobrobit, stavljanje djeteta u središte ponekad dovodi do prevelikog popuštanja i slabo postavljenih roditeljskih granica što se često manifestira i u obrazovnom sustavu te je indirektno povezano sa slabljenjem prirodnog autoriteta učitelja u suvremenom društvu, upozorava Burić dodajući kako plaća zasigurno jest faktor koji doprinosi općem zadovoljstvu poslom, međutim, ona nije jedini faktor koji je bitan.
Teškoće i radosti
– Učitelji koji su sudjelovali u spomenutim projektima uglavnom su izvještavali o tome da su relativno zadovoljni svojim poslom. Iako, sudjelovanje u istraživanju je dobrovoljno, stoga nemamo uvid u stavove onih koji se ne žele uključiti u istraživanja, što znači da bi zadovoljstvo moglo biti i niže od onoga detektiranog u istraživanju. Kvalitativna istraživanja koja sam provodila s članovima istraživačke grupe, pokazala su da se učitelji u radu susreću s brojnim izazovima koji se mogu grupirati u četiri skupine. Prva skupina odnosi se na same učenike, na njihovu nemotiviranost i nezainteresiranost, a nekad i neprimjerenost u ponašanju. Dio učitelja izdvojio je i rad s učenicima s teškoćama u razvoju i invaliditetom kao izazov jer se nisu osjećali dovoljno educirani i stručni. Druga skupina odnosi se na roditelje učenika koji često interferiraju u rad učitelja i imaju nerealna očekivanja radi čega vrše izravan pritisak na učitelje i zahtijevaju ocjene koje ne reflektiraju stvarno znanje njihove djece. Treća skupina odnosila se na nekompetentno upravljanje školom i loše odnose u radnom kolektivu, a posljednja skupina odnosila se na obilježja samog obrazovnog sustava, odnosno obrazovnih politika. Učitelji su kao izazove navodili i učestalo mijenjanje pravilnika i provođenje mini reformi koje ne dovode do suštinskog unaprjeđenja kvalitete, nedostatak učinkovitih sankcija za učenike, ali i nastavnike, prevelike administrativne zahtjeve te deterioraciju ugleda učiteljske profesije u suvremenom društvu, kazala je Burić.
– Neki učitelji su, u gore spomenutom istraživanju, spominjali samu dječju prirodu i rad s mladim ljudima kao izvore radosti u svom poslu. Uspjesi i napredak njihovih učenika često učitelje ispunjavaju ponosom, a raduju ih i susreti s bivšim učenicima. Dobra suradnja s roditeljima, korektni odnosi u radnom kolektivu i stručna priznanja za kvalitetan rad također predstavljaju izvore zadovoljstva učiteljima. Zato mislim da je važno poslati poruku da je, bez obzira na izazove s kojima se susreću suvremeni učitelji i nastavnici, učiteljski posao lijep, dinamičan i ispunjavajući. Također, željela bih izraziti nadu da ćemo, bez obzira na izazove i izvore frustracije suvremenih učitelja, kao društvo uvijek uspijevati i regrutirati mlade, motivirane i sposobne pojedince koji će vrhunski obavljati svoj posao na uzajamno zadovoljstvo i dobrobit svih dionika obrazovnog procesa te društva u cjelini, ističe Burić.
Priručnik
U sklopu provedbe Zakladinog projekta »Ličnost, emocije i radna uspješnost nastavnika: dinamička perspektiva«, Burić i njena suradnica na projektu prof. dr. sc. Izabela Sorić, uređuju priručnik koji će biti namijenjen učiteljima, nastavnicima i stručnim suradnicima, a čiji će cilj biti unaprijediti profesionalnu dobrobit i radnu uspješnost nastavnika.
– Priručnik će, osim osnovnih rezultata projekta, sadržavati i jasne preporuke o tome kako održavati motivaciju za rad, upravljati vlastitim emocijama na radnom mjestu, kvalitetno poučavati i stvarati dobre odnose s učenicima te kako spriječiti sindrom sagorijevanja na poslu. Priručnik bi trebao biti objavljen do ljeta i bit će dostupan svim školama na području Republike Hrvatske. Osim priručnika, u sljedećim mjesecima i godinama aktivno ću raditi na što opsežnijoj diseminaciji rezultata projekta kroz objavu znanstvenih radova u svjetskim časopisima, a nadam se i realizaciji nekih novih projektnih ideja u skoroj budućnosti, najavljuje Burić.
S obzirom na to da je velika čast biti uvršten na ovakav jedan popis nacitiranijih znanstvenika, zanimalo nas je kakvu poruku i savjet Burić ima za mlade znanstvenike.
– Moj savjet bi bio da budu ustrajni, marljivi i spremni na učenje i kontinuirano usavršavanje. Također je važno ne posustajati kada se suočimo s preprekama (kao što su višestruke odbijenice znanstvenih časopisa), već ih shvatiti kao izazove i prilike za razvoj i učenje. Posao znanstvenika je uzbudljiv i dinamičan jer pruža mnogo mogućnosti za razvoj te vas tjera na neprestano otvaranje nekih novih poglavlja odgovaranjem na drugačija istraživačka pitanja i koristeći se novim i naprednijim istraživačkim metodama. Mislim da je čitav proces prilično uzbudljiv te može biti veoma ispunjavajući, zaključiuje Burić.
najnovije
najčitanije
Svijet
SVETI OTAC
Papa Franjo će 8. prosinca imenovati 21 novog kardinala
Hrvatska
ODLUKA
Roditelji odlučili da djeca ni sutra ne idu u školu u kojoj je problematičan učenik
Zadar
dan obrane
Sandra Profaca i Dragan Romić pobjednici utrke Linijom obrane grada Zadra
Zadar
INSPIRATIVNE PRIČE
Održana panel rasprava InspireHER: ‘Za tvrtke je najvažnija prilagodba. U našem poslu puno je izazova…’
Zadar
SVEČANA AKADEMIJA
DAN JE OBRANE GRADA ZADRA: ‘Tih je dana gorilo nebo i zemlja…’
Zadar
Impresivan uspjeh
Inga Petričević iz Zadra među najfrizerima planeta!
Zadar
NAŠ ZADAR
VIDEO Prizori sa zadarskog vjenčanja osvojili društvene mreže! ‘Koja radost i veselje! Ovo je prekrasno!’
Zadar
ĐIR PO GRADU
[FOTO] Subotnja špica vrvila ljudima unatoč hladnijem vremenu
Zadar
DAN OBRANE GRADA
Branitelj Enriko Jurić o prvim i najtežim danima rata: ‘S Plovanije sam odveo trideset ljudi u trenirkama i patikama na prvu crtu…’
Svijet
bivši američki predsjednik