Hrvatske zračne luke u zadnje dvije godine bilježe sve bolje rezultate. Među najboljima zadarska

Hrvatske zračne luke u zadnje dvije godine, od smirivanja pandemije Covida naovamo, bilježe sve bolje rezultate u putničkom prometu, ostvarujući rekordne rezultate u ukupnom broju putnika, uz iznimku Zračne luke Rijeka koja je lani zabilježila pad putničkog prometa, u odnosu na 2022. godinu, a i ove godine u travnju i svibnju, mjesecima kada počinje »stvarni«, odnosno sezonski promet, bilježi pad broja putnika u odnosu na iste mjesece prošle godine.

Problema je nakon Covida imala i Zračna luka Pula, mahom zbog izostanaka letova iz Rusije i Ukrajine, no lani je došla do brojke od više od 400 tisuća putnika, dok je Rijeka pala na 154 tisuće i time bila jedina koja je zabilježila pad prometa u odnosu na 2022. godinu.

Državni zavod za statistiku objavio je prošloga tjedna »svježe« podatke o prometu u zračnim lukama, iz kojih će iščitava kako su na ukupno devet aerodroma uslužili gotovo 1,9 milijuna putnika ili 17,4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Gotovo polovina ukupnog broja putnika, 907 tisuća, kroz te je luke prošla samo u travnju, čime je taj mjesec za 27 posto bolji od istog lanjskog.

Travanj je prvi cijeli mjesec s ljetnim redom letenja, tijekom kojega, očekivano promet značajno poraste u odnosu na zimski. Ove godine posebice jer su i uskrsni blagdani bili u tom mjesecu.

Zadarski uzlet

Zagrebačka, splitska i dubrovačka zračna luka su liga za sebe, ostvarujući svaka pojedinačno promet veći od svih ostalih zajedno, Rijeka je jedina zabilježila pad dok ostale manje zračne luke poput Pule, Osijeka i Zadra bilježe značajan rast prometa, pri čemu zadarski travanjski rast iznosi – čak 108,7 posto!

Naime, tijekom toga mjeseca zabilježeno je 107.200 putnika što je zapravo nastavak pozitivnog trenda koji Zračna luka Zadar već godinama ima i daje nadu da će se ostvariti plan da ZL Zadar do kraja godine može srušiti prošlogodišnji rekord prometa putnika i doseći brojku od 1,5 milijuna. U travnju je u zadarsku zračnu luku sletjelo 610 zrakoplova, što je 72 posto više u odnosu na travanj prošle godine, kada je stiglo 353 zrakoplova.

– U svibnju se nastavlja pozitivan uzlet s čak 892 slijetanja, što je skok od 56 posto u odnosu na svibanj prošle godine, kada smo zabilježili 569 slijetanja zrakoplova. Kada govorimo o broju putnika, bilanca za svibanj je 185.224 ili 105 posto više u odnosu na prošlu godinu, kada smo u svibnju zabilježili 90.118 putnika, kazao nam je Josip Klišmanić, direktor Zračne luke Zadar te naglasio da očekuju daljnji rast broja putnika s obzirom na približavanje špice sezone.

Taj će porast, dodaje, biti nešto manji nego ovi proljetni, ali nagovijestit će ono čemu se u Luci nadaju, a to je ove godine dostići brojku od 1,5 milijuna putnika. Ljetna sezona počela je sredinom ožujka pa se od travnja može letjeti za 35 europskih destinacija, uključujući i one najpopularnije poput Londona, Beča, Budimpešte ili Bruxellesa.

Porast broja putnika mora pratiti i unapređenje lučke infrastrukture. Zbog toga je Zračna luka Zadar raspisala drugi po redu natječaj za izvođača radova na projektu obnove i proširenja putničkog terminala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja, a njegova je vrijednost ovog puta dvostruko veća u odnosu na prvotnu procjenu od 6,3 milijuna eura.

Zbog naglog skoka na tržištu građevinarskog sektora koje je u tom trenutku bilo pod značajnim pritiskom ekspanzije investicija te traženja investitora da se cijela faza odradi u vrlo kratkom roku između ljetnih redova letenja, novi natječaj vrijedi dvostruko više.

– Za napomenuti je da je u ovom natječaju došlo i do povećanja površine odlaznog dijela gdje ćemo dobiti dodatnih tisuću »kvadrata« čime povećavamo kapacitet putničkog terminala, a relaksiran je i rok za izvođenje radova. Zračna luka će investiciju iznijeti uglavnom iz vlastitih sredstava, a manjim dijelom kreditnim sredstvima, kazao nam je direktor Josip Klišmanić.

Prva faza gotova do proljeća 2026.

S obzirom na kašnjenje projekta obnove i proširenja ZL Zadar zbog ponavljanja natječaja, Klišmanića smo pitali i kada bi on mogao biti dovršen.

– Predviđena dinamika prve faze do početka ljetnog reda letenja 2025. godine predviđa dovršenje odlaznog putničkog dijela u razini ispod zemlje, a do sljedeće sezone ljetnog reda letenja, dakle do proljeća 2026. godine, i preostali dio prve faze.

Do tada ćemo, vjerujemo, u dogovoru s vlasnikom iznaći način daljnjeg financiranja i preostalih faza kako bismo nakon toga nastavili s realizacijom izgradnje putničkog terminala u cijelosti, kazao nam je direktor.

Što se tiče radova, proširit će se gateovi odlazaka i dolazaka na postojećoj putničkoj zgradi. Proširenjem zgrade započinje se proces promjene vizualne pojavnosti i postupne izgradnje potpuno novog putničkog terminala.

Osječka renesansa

Rekorder po rastu putnika u odnosu na prošlu godinu je Zračna luka Osijek, jedini hrvatski kontinentalni aerodrom, uz onaj u Zagrebu. Među domaćim zračnim lukama koje su u prva četiri mjeseca ove godine, a posebice u travnju zabilježile najveći broj putnika, upravo je osječka, koja je u travnju bila u plusu – 192 posto!. Da to nije slučajan rezultat potvrđuju i rezultati za svibanj.

Prema podacima koje su nam ustupili iz Zračne luke Osijek u svibnju se bilježi 5.559 putnika, što je značajno više nego njih 1.978 iz istog mjeseca prošle godine, iako je tog mjeseca bilo 20 operacija više no ovogodišnjeg svibnja. Od početka godine, pa do kraja svibnja osječka zračna luka zabilježila je ukupno 14.036 putnika, dvostruko više nego u isto vrijeme prošle godine. Odnosno to je tek nešto manje nego ukupan broj putnika zabilježen cijele 2022. godine kada ih je bilo 15.875.

Baš kao i Zadar, i Osijek kreće u obnovu aerodromske infrastrukture. Riječ je o radovima u vrijednosti iznad 9,2 milijuna eura (bez PDV-a), a investicija podrazumijeva rekonstrukciju putničkog terminala, s naglaskom na osiguranju uvjeta koje je potrebno ispuniti zbog ulaska u šengenski prostor, uredit će se i dograditi vanjski dio zgrade, za što je novac osiguralo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Projekt rekonstrukcije sastoji se od tri faze. Prva je projektiranje i ono je pri kraju. Poznat je izvođač radova koji je, kako stoji u ugovoru, sam dužan ishoditi sve akte koji su potrebni, te potom izvesti radove izgradnje.

U Zračnoj luci Osijek priznaju kako ovakve svojevrsne renesanse ne bi bilo bez podrške lokalne vlasti. Grad Osijek i Osječko-baranjska županija, uz resorno ministarstvo su osnivači ove Zračne luke. Ove godine svaki s po 200 tisuća eura, Grad i Županija su financijski potpomogli njihovo poslovanje jer su svjesni kako je Zračna luka Osijek najvažnija prometna infrastruktura cijelog istoka Slavonije.

Na njihovim temeljima koncipira se i daljnji razvitak turizma i prezentacije turističkih potencijala Slavonije, Baranje i Srijema, što je ocijenjeno kao jedna od strateških odrednica regionalnog razvitka. Istina jest da se iz Osijeka međunarodno leti samo za München i London, a svi priželjkuju još koju novu destinaciju. Na tome u Zračnoj luci Osijek rade, to je, kažu, dobra priča, »ali ona je dugoročna i treba biti strpljiv«.

Skromna Rijeka

Najveći minus među većim zračnim lukama zabilježila je riječka koja se nalazi na otoku Krku. Pad prometa u Rijeci osobito je izražen bio u travnju, kada je ova zračna luka ostvarila promet od svega 1.166 putnika (prema službenim podacima na stranicama DZS-a), što je čak 62,8 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Za usporedbu, osječka zračna luka, smještena u unutrašnjosti, imala gotovo četiri puta više putnika.

Donekle utješna je vijest da se putnički promet u svibnju u Rijeci stabilizirao pa je kroz Zračnu luku prošlo 9.874 putnika, što je ipak 5,5 manje nego u istom mjesecu lani. Pri tom treba spomenuti da je i lani u svibnju promet bio dvadesetak posto manji nego u post-covidskoj 2022. godini.

Prošle je godine ukupni pad broja putnika u Zračnoj luci Rijeka bio gotovo deset tisuća, u odnosu na 164 tisuće u godini prije. Zanimljivo, broj operacija zrakoplova nije se značajnije mijenjao u travnju i svibnju ove godine pa je tako u travnju bilo 266 polijetanja i slijetanja, trideset više nego godinu prije, dok je u svibnju obavljeno 360 operacija, 26 manje u odnosu na svibanj prošle godine.

O uzrocima pada broja putnika, kao i o planiranom prometu do kraja ove godine, pokušali smo upitati direktora Zračne luke Rijeka Tomislava Palalića, od kojega smo namjeravali dobiti i objašnjenje o relativno stabilnom broju operacija zrakoplova u odnosu na pad broja putnika. Zanimalo nas je li riječ o slaboj popunjenosti zrakoplova u dolasku i odlasku, povećanom broju operacija manjih i privatnih zrakoplova ili nekom trećem razlogu, no Palalić nije odgovarao na naše pozive i poruke.

1. ZAGREB
– 367.000 (+14,6%)
2. DUBROVNIK
– 223.800 (+33,8%)
3. SPLIT
– 184.500 (+18,4%)
4. ZADAR
– 107.200 (108,7%)
5. PULA
– 18.200 (+32,6%)
6. OSIJEK
– 4.928 (+192%)
7. RIJEKA
– 1.166 (-62,8%)
8. BRAČ
– 221 (-14,7)
9. MALI LOŠINJ
– 51 (-41,4%)

*Izvor: DSZ

Upit o stanju u Zračnoj luci Rijeka i novom padu broja putnika u ovoj godini poslali smo i većinskom suvlasniku – Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Iz odgovora Ministarstva koje praktički samostalno odlučuje o sudbini Zračne luke, s obzirom na to da u skupštini raspolaže s 55 posto glasova, čini se da nisu pretjerano zabrinuti skromnim prometnim rezultatima aerodroma smještenog u jednoj od najjačih turističkih regija.

– Zadovoljni smo da su rezultati zračnog prometa na razini Hrvatske u stalnom porastu, to ide u korak s rastom i sve boljim rezultatima cjelokupnog turizma. Činjenica je i da neke zračne luke posljednjih godina bilježe rast, dok u nekima, gdje u destinacijama zračni promet nije dominantan vid prometa, postoji pad.

To nije nešto s čim možemo biti potpuno zadovoljni, ali isto tako mišljenja smo kako treba sagledati sve objektivne okolnosti, kao i to da bi sve povezane djelatnosti trebale zajedničkim snagama raditi na tome da se destinacija učini atraktivnijom i za ostale vidove prometa.

Vjerujemo kako je to svima u interesu, kako suvlasnicima tako i cjelokupnom turističkom sektoru, a Ministarstvo će kao i do sada nastaviti pružati podršku poslovanju svim zračnim lukama u Hrvatskoj, stoji u odgovoru Ministarstva.

Dino Stanin/PIXSELL

U Primorsko-goranskoj županiji, jednom od manjinskih vlasnika, smatraju kako je za pad prometa u Zračnoj luci Rijeka kriva uprava, a riječki gradonačelnik Marko Filipović ističe kako razloga za slab promet ima više, a podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku pokazuju da je u travnju ove godine Zračna luka Rijeka prema broju operacija, odnosno prema broju polijetanja i slijetanja, među zračnim lukama koje bilježe najveći porast operacija.

Buđenje Pule

​Pula koja je bila suočena s problemom otkazivanja letova iz Rusije i Ukrajine, za razliku od Rijeke, ove godine ponovo bilježi povećanje prometa.

– Veseli nas što upravo bilježimo znatan porast broja putnika. U travnju smo imali 18.843 putnika što je porast od 30 posto u odnosu na 2023. godinu kad je ih zabilježeno 14.457. Još veći porast bilježimo u svibnju ove godine, kad smo imali 48.352 putnika, što je porast od 43 posto u odnosu na 2023. godinu kad ih je zabilježeno 33.780.

Ove brojke idu u prilog kompletnom oporavku Zračne luke Pula u odnosu na rekordne predpademijske godine. Ovi rezultati bili bi još bolji da već duže vrijeme nismo uskraćeni za letove prema Rusiji i Ukrajini koji su potpuno obustavljeni, a to su nam bila tržišta otkuda nam je dolazio značajan broj putnika, dodaje direktorica Vojnić Žagar.

1,9

MILIJUNA putnika u prva četiri mjeseca (+17,4%)

907.000

putnika u travnju (+27%)

25.441

operacija zrakoplova u prva četiri mjeseca (+10,6%)

10.304

operacija zrakoplova u travnju (19,3%)

*Izvor: DSZ

Direktorica pulske Zračne luke veli kako pozdravljaju sve inicijative za jačanje Istre kao aviodestinacije. Opće poznat i prihvaćen model privlačenja aviokompanija je sustav udruženog oglašavanja, kojeg uspješno prakticiraju i druge sredine u Hrvatskoj. Poglavito to vrijedi za niskotarifne aviokompanije koje tako odlučuju o broju i frekvenciji letova prema nekoj destinaciji ili čak uspostavi svoje baze u određenom gradu.

– Istra je prvenstveno prepoznata kao autodestinacija i trenutno su naša glavna emitivna tržišta zemlje u okruženju iz kojih gosti pristižu automobilom. Istovremeno, mi smo još uvijek daleko ispod hrvatskog prosjeka udjela gostiju koji u destinaciju stižu zrakoplovnim prijevozom, u odnosu na ukupan broj gostiju.

Naša je želja da se taj broj poveća, ne samo zbog prosjeka već i zbog činjenice da gosti koji stižu zrakoplovom generiraju potražnju za velikim brojem proizvoda i usluga u destinaciji te time potiču razvoj lokalne ekonomije i cjelokupnog turističkog proizvoda Istre, zaključila je direktorica Zračne luke Pula.