"Dijete treba saslušati, pokazati da nije samo"

Djeca navike vezane uz čitanje, prehranu, sport i korištenje mobitela usvajaju promatrajući odrasle, pa je roditeljski primjer važan dio njihova povratka u školski ritam. Jedna je to od glavnih poruka panel rasprave »Povratak u školski ritam: razgovori s roditeljima«, održane u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar, u organizaciji Centra za sigurniji internet Zadar, koji djeluje u sklopu Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Stručnjaci različitih profila govorili su o izazovima s kojima se djeca i obitelji susreću početkom školske godine, od sna, prehrane, učenja i tjelesne aktivnosti do sigurnosti na internetu. Naglasili su važnost malih, dosljednih navika, razgovora i okruženja u kojem dijete može razvijati zdrav odnos prema obvezama i slobodnom vremenu, bez inzistiranja na savršenstvu.

Pritisak i očekivanja

O važnosti sna, rutine i prepoznavanju tjelesnih znakova stresa kod djece govorila je dr. med. Jelena Buljat Mioković, specijalistica obiteljske medicine i djelatnica Službe za školsku i adolescentnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo Zadar. Na prehrambene navike i važnost roditeljskog primjera osvrnula se dr. sc. Tamara Sorić, nutricionistkinja, voditeljica Odjela prehrane PB Ugljan, vlasnica nutricionističkog savjetovališta »Nutripromjena« i vanjska suradnica nekoliko privatnih klinika u Zadru.

Kretanje i sport, ali i pritisak koji djeci ponekad stvaraju roditeljska očekivanja, bili su teme o kojima je govorio Ante Drobnak, magistar kineziologije, odgajatelj u Srednjoškolskom đačkom domu Zadar i trener u Nogometnom športskom klubu »Zlatna luka«. Antea Lazanja, magistra logopedije i logopedinja u OŠ Petra Preradovića, istaknula je važnost čitanja, koncentracije te ranog razvoja jezičnih i čitalačkih vještina.

Poseban dio rasprave bio je posvećen digitalnom okruženju. Ana Fabijan, socijalna pedagoginja i stručna suradnica Centra za sigurniji internet, otvorila je pitanja prvog mobitela, roditeljskog nadzora, društvenih mreža i rizika kojima djeca mogu biti izložena na internetu.

Istaknuto je kako odluku o prvom mobitelu ne bi trebalo donositi samo prema dobi djeteta ili činjenici da ga njegovi vršnjaci već imaju. Važno je uzeti u obzir djetetovu zrelost, potrebe i sposobnost poštivanja dogovorenih pravila. Roditelji bi trebali znati koje aplikacije dijete koristi, s kim komunicira i kakve sadržaje prati, uz razlikovanje uključenosti u njegov digitalni život od stalnog nadzora.

Rizici

Među rizicima spomenuti su vrijeđanje, isključivanje iz grupa, lažni profili, neprimjereni sadržaji, dijeljenje fotografija bez dopuštenja i pritisci da djeca otkriju osobne podatke. Posebno je naglašena važnost roditeljske reakcije kada se dijete povjeri o neugodnom iskustvu. Poruka panela bila je da dijete treba saslušati, pokazati mu da nije samo i zajedno poduzeti potrebne korake zaštite, umjesto okrivljavanja ili automatskog oduzimanja uređaja.

Odaziv na panel ipak je bio vrlo malen. Organizatori su pritom upozorili na nesrazmjer između potrebe za dostupnijom stručnom podrškom, koju roditelji često ističu i sudjelovanja u ponuđenim aktivnostima. Otvorili su i pitanje spremnosti odraslih da se aktivno uključe kada imaju priliku razgovarati sa stručnjacima i postaviti pitanja o odrastanju i školovanju svoje djece.

Centar za sigurniji internet Zadar otvoren je u travnju ove godine uz potporu Grada Zadra i Zadarske županije. Kroz edukacije, savjetovanje i javne aktivnosti nastavit će pružati podršku djeci, roditeljima i stručnjacima te poticati razgovor o izazovima odrastanja u digitalnom dobu.