Bačić: Lažina ne laže već ukazuje na eroziju plaže na Dugom otoku

U Multimedijalnoj dvorani Novog kampusa Sveučilišta u Zadru održano je predavanje pod nazivom Lažina ne laže – očuvanje plaže Sakarun, u organizaciji Hrvatskog geografskog društva – Zadar i Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru. Predavanje je održala Morana Bačić, magistrica znanosti iz područja biologije te stručna voditeljica u Javnoj ustanovi Natura Jadera.

U sklopu izlaganja predstavljeni su rezultati geomorfoloških istraživanja na plaži Sakarun na Dugom otoku. Konkretno, naglasak je stavljen na važnost koju za očuvanje plaže ima lažina – nakupljeni ostaci osušene morske cvjetnice posidonije. Lažina apsorbira energiju mora i čuva sediment plaže, sprječavajući eroziju.

Zbog plasiranja slike Sakaruna kao hrvatskih Kariba u medijskom prostoru i turističkim kampanjama, došlo je do uklanjanja lažine kako bi se plažu učinilo atraktivnijom posjetiteljima, što je doprinijelo značajnoj eroziji i nestajanju pijeska.

Svoje je izjave Bačić potkrijepila prikupljenim podacima o razmjeru štete koju je uzrokovalo ovakvo upravljanje plažom koja ulazi u kategoriju značajnog krajobraza i, prema tome, spada u zaštićena područja. Tijekom predavanja ponuđena su i konstruktivna rješenja koja se vode načelima održivog turizma u skladu s prirodom.

Važan je kompromis

– Turisti se bune ako se ne uklanja lažina da je to ružno, da se lijepi za noge, da je to smeće. Ako ju uklonimo, ide erozija i nestanak staništa. Ono što je meni fascinanto u našem narodu: gledamo samo kratkoročno. Ne gledamo na to da uklanjanjem lažine nestaje plaže, nestat će i turizma, komentirala je Bačić nužnost zadržavanja lažine na plažama.

Plaža sama po sebi »radi«. Na satelitskim snimkama se vidi koliko taj pijesak odlazi sve dublje i dublje u more. On se i vrati pa opet ode. Međutim, prešao je onu crtu odakle ga more može vratiti na plažu i on ostaje u uvali.

– Posidonija čuva pijesak koji dolazi iz mora. Sada imamo točne, znanstvene podatke. Istraživanjem je dokazano da u jednom kubičnom metru lažine može biti skriveno 65 kilograma pijeska. Kada vi bagerima pokupite cijelu lažinu baci se 37 kubičnih metara sedimenta.

Znači jednim »čišćenjem« mi bacimo 37 kubičnih metara plaže. Također, istraživanja su pokazala da se taj pijesak i svake godine stvara. Godišnje se stvori 14 kubičnih metara biogenog pijeska na plaži Sakarun, a baci ga se 37. Sasvim je logično da pijesak nestaje, ukazala je biologinja Bačić na posljedice čišćenja plaže od lažine.

Ona naglašava kako je za očuvanje staništa, ali i održivost turizma na Sakarunu nužan kompromis. Predložila je da se lažina uklanja isključivo iz središnjeg dijela plaže, ali da se za taj pothvat ne koristi teška mehanizacija koja uništava plažu. Također, takve mjere se ne bi trebale poduzimati prije lipnja, a sama lažina trebala bi biti pomaknuta na rubne dijelove plaže, kako bi ona ostala u uvali.

Bačić je istaknula kako je iluzija o 800 metara pješčane plaže Sakarun koja se prodaje turistima, problematična. Napominje kako je brojka od 300 metara bliža stvarnosti te da se ne radi o pješčanoj plaži, već o pješčanoj uvali, budući da je plaža većinom šljunčana, uz manje pješčane dijelove.

Zbog toga naglašava kako je nužan rebranding Sakaruna kako se potencijalnim posjetiteljima ne bi prodavala lažna priča o hrvatskim Karibima i kako se ne bi, posredno, donosile odluke o uređivanju plaže s ciljem da se ispune neka nerealna očekivanja.

Rebranding plaže

– Lokalno stanovništvo, a i turističke zajednice reklamiraju pješčanu plažu. Trebali bi reklamirati pješčanu uvalu. Samo zamijeniti riječ »plaža« s »uvala«. Uvala je stvarno pješčana i predivna. Turisti će tamo i dalje dolaziti, samo se neće osjećati prevarenima. Sada kada dolaze na »pješčanu plažu« koje nema, varamo ih. Ako im se lijepo objasni gdje dolaze, neće se ljutiti, istaknula je Bačić.

Kroz finalni dio predavanja predstavljen je prijedlog plasiranja Sakaruna na suvremeno tržište koje karakterizira želja za podupiranjem održivog turizma.

– Pristup turizma prema prirodi počinje se mijenjati. Dolaze nam turisti koji cijene prirodu jer ionako dolaze zbog prirode. Sve je svjesnije potrošačko tržište koje traži turističke proizvode i destinacije koje su orijentirane na prirodu.

To je tržište novo i tu je naša šansa da privučemo takve turiste. Onih kojih je manje, s većom platežnom moći i koji se osjećaju dobro.

Dakle, pristup usmjeren na prirodu, barem u zaštićenim područjima gdje ćemo onda imati sretne ljude koji leže na lažini, zaključila je Morana Bačić, ističući važnost održivog pristupa prema iskorištavanju prirodnih dobara za budućnost, ne samo plaža i staništa.