"Ars Adriatica" najvrsniji je hrvatski časopis za povijest umjetnosti

Novo, 13. izdanje časopisa Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, »Ars Adriatica«, predstavljeno je ovog petka na zadarskom sveučilištu. Riječ je o časopisu koji izlazi jednom godišnje, a objavljuje recenzirane znanstvene i stručne članke iz područja povijesti i teorije umjetnosti.

U fokusu interesa su pitanja i pojave umjetničke baštine prostora jadranskoga bazena i njegova šireg zaleđa, njegovih urbanističkih i arhitektonskih, slikarskih i kiparskih, primijenjenih umjetnosti i teorije umjetnosti, ali i teme vezane uz metodologiju istraživanja, muzejske i kustoske prakse te zaštitu kulturne baštine. Područja pokrivanja su povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitektura, urbanizam i vizualne komunikacije.

Ovogodišnje izdanje, koje se s 21 znanstvenim radom nalazi na gotovo 400 stranica, predstavio je izv. prof. dr. sc. Damir Tulić, koji je ovom časopisu, s kolegom Pintarićem, dosad doprinio s desetak vlastitih članaka. Kako profesor Tulić ističe, riječ je o iznimnom časopisu svjetskih razmjera te najvrsnijem časopisu za povijest umjetnosti u Hrvatskoj.

Svjetski razmjeri

– Brojevi Ars Adriatice svake godine uredno stižu i sve više pune razne police. Čak su mi kolege u Veneciji znali pričati da im prvo iskoče rezultati Ars Adriatice svaki put kad upišu ime nekog venecijanskog kipara. Časopis je, dakle, jako dostupan i dobro vidljiv u svjetskim razmjerima. Riječ je o iznimnom časopisu te najvrsnijem časopisu za povijest umjetnosti u Hrvatskoj, izjavio je profesor Tulić.

O vremenu gradnje katedrale Sv. Stošije u Zadru, Lik sv. Pelegrina na Ugljanskome poliptihu u Zadru, Dopune rimskom djelovanju creskog Schiavonea Ivana Gapića, Projekt i izgradnja pristupnog stepeništa župnoj crkvi u Prčanju te Koncept prisutnosti umjetnika u suvremenoj umjetnosti: aspekti auratskog, samo su neki od kvalitetnih znanstvenih radova u ovogodišnjem izdanju Ars Adriatice, a o kvaliteti radova ispričala nam je i sama glavna urednica časopisa Meri Zornija.

– Ove nas je godine posebno iznenadila jedna pozitivna i ugodna vijest – naime, u studenom 2023. godine uvršteni smo u talijansku listu znanstvenih časopisa koji se vrednuju za napredovanje u Italiji. Tako je Talijanska Nacionalna agencija za vrednovanje sveučilišta i istraživačkih instituta uvrstila Ars Adriaticu na osnovni popis znanstvenih časopisa specijaliziranih za područje 10, a to je područje starine, filologije, znanosti o književnosti i povijesti umjetnosti.

To je jedna osnovna razina koja je sukladna našoj A2 razini, a također smo uvršteni i na popis u području 8, koje se tiče konzervacije, restauracije i povijesti arhitekture, istaknula je Zornija osvrnuvši se i na dugoročni cilj ovog kvalitetnog časopisa povijesti umjetnosti.

Dugoročni cilj

– Naš cilj u budućnost je imati veću vidljivost među talijanskim autorima, odnosno u talijanskoj znanstvenoj javnosti, a uz to da imamo više talijanskih i općenito međunarodnih autora. Naravno, to je jedan posao koji zahtijeva dugogodišnji rad, tako da nam je to jedan dugoročni cilj. Ove smo godine malo smanjili nakladu, no časopis i dalje šaljemo na preko dvije stotine adresa – u Hrvatskoj, u užoj i široj regiji, ali i u razne knjižnice i sveučilišta u Italiji, Grčkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, pa čak i u Americi i Australiji.

Velik razvoj Ars Adriatice ne bi bio moguć bez kvalitetnog tima, stoga je glavna urednica ovog časopisa uputila zaslužene zahvale svojem timu.

– Mi smo jedna već prilično dobro uhodana mašinerija, stoga bih ove godine najveću zahvalu uputila ostalim članovima uredništva časopisa. S Anom Mišković radim urednički posao, a osim nas, ovdje je i profesor Vinko Srhoj, koji je vrlo aktivan član uredništva. Imamo i novog člana – Ivanu Hanaček, čije su ideje uvijek dobrodošle.

Moram spomenuti i Mladena Koštu, koji svake godine nadmaši sam sebe s odličnim naslovnicama. S određenom dozom tuge spominjem i našu donedavnu tajnicu Mariju Bašić, koja nam je godinama bila velika podrška te je uvijek znala točno što nam treba, ovim joj putem želim zahvaliti. Ne mogu zaboraviti ni upravu Sveučilišta, naravno velika zahvala ide i njima, izjavila je Zornija.