ANALIZA TURIZMA U ZADRU I ŽUPANIJI: Turizam bi nas mogao 'progutati', stanovništvo zaziva balans

Što se više približavamo sezoni, raste i broj posjetitelja u našoj regiji i njezinom glavnom središtu – Zadru. Nagli razvoj turizma u nas nedvojbeno prati i mnogo negativnih emocija jer odavno se tijekom ljeta ne može ugodno živjeti u Zadru, kako zbog visokih temperatura, tako i gužvi koje nastaju zbog ogromnog priljeva turista. Iako primorski gradovi i naselja odrede najveći dio posla, primajući najveći dio turističkog prometa, turizam je stigao i duboko do zadarskog zaleđa, no s još uvijek nedefiniranim razvojnim strategijama teško može parirati primorju, a tako mu i pomoći u smanjenju štetnih utjecaja turizma. Državni zavod za statistiku obradio je zanimljive podatke o turističkom prometu u prošloj godini, kao i za prva tri mjeseca ove godine.

Brojke u porastu

Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista u Zadarsku županiju od početka godine kažu kako je tijekom siječnja ostvareno 9.916 dolazaka, od čega su domaći turisti ostvarili njih 5.243, a strani 4.673. Nadalje, ostvareno je skoro 27 tisuća noćenja, tj. 11.580 domaćih i 15.357 stranih turista. Turistički promet nastavlja rasti u u sljedećem mjesecu s 13.662 dolaska, od čega na domaći turizam otpada 8.282, a na strani 5.368. Što se tiče noćenja, sa skoro 30 tisuća noćenja, njih više od 15 tisuća otpada na domaće goste, a 14.138 na strane. Ožujak je donio nastavak rasta turističkog prometa, te 20 tisuća dolazaka, od čega na domaći promet otpada njih skoro deset tisuća, a na strani 11.402. Noćenja je bilo 44.816. Domaći su gosti ostvarili 17.567 noćenja, a strani 27.249. Trendovi jasno pokazuju kako broj domaćih turista polako opada kako se bliži sezona, a s njom i sve više rastu i cijene u turizmu.

Turizam je prodro u sve pore našeg društva, te su njegovi utjecaji vidljivi na svakom koraku. Od manjka parkirnih mjesta do prometnih gužvi i komunalnih problema, te onih najočitijih novih apartmana i kuća za odmor. Komodifikacija turizma, prisutna u svim našim primorskim destinacijama. Koja se očituje u promjeni načina života lokalnog stanovništva, naročito u starim gradskim jezgrama te polagane, ali vidljive promjene gospodarstva usredotočenog samo na servisiranje turista. U Zadru i našoj su regiji vidljivi svi pozitivni i negativni utjecaji turizma.

Vrlo je zanimljiva tablica intenziteta turizma u našoj regiji koja kaže kako, prema posljednjem popisu stanovništva u Zadarskoj županiji živi skoro 160 tisuća žitelja, u prosjeku 44 po kilometru kvadratnom. S obzirom da je prošlogodišnji turistički promet iznosio skoro dva milijuna dolazaka, te preko deset milijuna noćenja, to znači da na sto stanovnika naše regije dolazi oko 1.200 turističkih dolazaka, te više od 6.500 noćenja na godinu. Na sto stanovnika naše regije tako dolaze 93 postelje, a po kilometru kvadratnom 526 turista i 2.800 noćenja. Stalnih je postelja po kilometru kvadratnom čak 41. Jasno to pokazuje kako, na godišnjoj razini, u našoj regiji privremeno stanuje više turista nego je stalnih žitelja.

Masovno i luksuzno

Filozofi bi na ove brojke kazali kako nas je turizam progutao. No, jasno je da bez turizma ne bismo mogli opstati – ni gospodarski, ni socijalno, jer toliko se naših životnih navika vrti oko turističkih ciklusa, koji uvjetuju i opstojnost tisuća obitelji u našoj regiji. Kao najlakši, a često i najbrži način zarade, turizam se tako kroz desetljeća pokazao kao najatraktivniji oblik privređivanja, koji i dalje raste, iako je pandemija koronavirusa pokazala svu krhkost industrije putovanja. Gradski su turistički čelnici ipak jako zadovoljni postignutim rezultatima do sada, te se nadaju kako će novootvoreni luksuzni hotel Hyatt promijeniti način na koji klijentela dubokog džepa percipira Zadar.

– Lagani porast broja posjetitelja u ovim nam je rubnim mjesecima prije početka špice sezone izuzetno važan te je dobar pokazatelj uspješnosti naših napora da rasteretimo glavini dio turističke godine. Što se tiče samog Hyatta, mi se nadamo kako će njihovi klijenti u našem gradu pronaći mjesto za sebe i ponudu koja im odgovara. No, to u velikoj mjeri ovisi upravo o nama koji djelujemo na terenu te našoj volji da izađemo iz komfor zone, poručila je Iva Bencun, direktorica Turističke zajednice grada Zadra, kazavši kako luksuz nije samo imati skupe trgovine.

– To je autentično iskustvo i proizvodi specifični određenoj destinaciji, što u velikoj mjeri ovisi upravo o nama, pojasnila je.

Upravo se otvorenjem hotela luksuzne kategorije možemo nadati promjeni u strukturi gostiju koji nas posjećuju jer gosti dubljeg džepa više troše, no, prijelomni će trenutak zapravo nastati onda kada im ponudimo dovoljno visokokvalitetnih sadržaja i proizvoda, koji nisu konfekcijski i namijenjeni masovnom turizmu.

A upravo je masovni turizam, nažalost, pojava kojoj svjedočimo svakog ljeta. Iako će Mediteran uvijek biti najpopularnijom svjetskom turističkom destinacijom, pametnim upravljanjem turističkim tokovima može se održati zdrava ravnoteža između potreba lokalnog stanovništva i turista. Ta se neravnoteža najbolje osjeti na rastućim cijenama kvadrata u primorju. Iako su vlasti uvele nova porezna i zakonska opterećenja, s ciljem smanjenja cijena nekretnina, te manje orijentacije na kratkoročni najam, tek treba vidjeti hoće li takve mjere uroditi plodom.

Smještajni kapaciteti

Do tada, diljem naše obale u posljednjih nekoliko godina niču brojne smještajne jedinice namijenjene upravo turizmu jer prodaja je zemljišta uz more postala najatraktivniji oblik zarade za lokalno stanovništvo. Tamo gdje su prije bile oranice, maslinici, vrtovi i vinogradi danas su ili zgrade ili prazni pašnjaci koji se više ne obrađuju. Uvođenjem poreza na nekretnine, te obveze za iznajmljivače u višestambenim zgradama, država se nada bolje kontrolirati legalne iznajmljivače, no činjenica je kako iz godine u godinu ne raste samo broj novih ležajeva u turizmu, već i iznajmljivača na crno, koje se jako teško može zakonski kazniti.

Hrvatska je tako u ovu godinu ušla sa preko 61.000 turističkih smještajnih objekata, a taj broj rastao je iz mjeseca u mjesec. U veljači je iznosio 52.326, a u ožujku 69.258. Najveći dio ležajeva – njih 40.000 otpada na hotelski i sličan smještaj, dok je apartmana i kuća za odmor u ožujku bilo registrirano čak 24.906.

Raščlamba po gradovima i općinama naše regije za prošlu godinu pokazuje kako je na administrativnom području Grada Benkovca registrirano ukupno 515 soba te 1.600 postelja. Najviše soba, njih 121, tj. 370 postelja registrirano je u Donjem Karinu. Općina Bibinje godinu je zaključila s 1.352 sobe i 4.441 ležajem, a grad Biograd s 4.596 soba i skoro 12.000 ležajeva. U Galovcu je 56 soba i 220 ležajeva, Jasenicama 739 soba i 2.422 ležaja, Kalima 222 sobe i 763 ležaja, u Kukljici 331 soba i tisuću ležajeva, općini Preko 1.116 soba i 3.723 ležaja. Otok Ugljan tako je godinu završio s oko 1.700 soba i skoro 5.500 ležajeva. Državni zavod za statistiku podatke je obradio sa završetkom prošle godine, što znači da će Ugljan u ljeto vjerojatno ući s još više ležajeva koji su u međuvremenu registrirani.

U gradu Ninu i mjestima koja mu administrativno pripadaju skoro je 4.000 soba i skoro 13.000 ležajeva. Općina Novigrad godinu je zaključila s 417 soba i 1.367 ležajeva, grad Obrovac s naseljima koja mu administrativno pripadaju tek 525 soba i skoro 2.000 kreveta. Najviše ih je registrirano u Karinu Gornjem -133 sobe i 560 ležajeva. Grad Pag ima skoro 4.000 soba i skoro 12.000 ležajeva, u Kolanu je 1.395 soba i 4.824 ležaja, dok općina Povljana ima registrirano 1.266 soba i 4.000 ležajeva. Zadarski dio otoka Paga tako se može podičiti s više od 6.000 soba i više od 20.000 ležajeva.

Porezi i siva zona

Općina Pakoštane godinu je završila s 2.729 soba i 8.000 ležajeva, a općina Pašman s 1.280 soba i 4.190 ležajeva. Njihovi otočni susjedi u općini Tkon imaju 530 soba i 1.684 ležaja, što znači da ih je na Pašmanu ukupno skoro 2.000 soba i skoro 6.000 ležajeva.

U Općini Polača registrirano je bilo 190 soba s 574 ležaja. U Poličniku ih je 236 soba s 731 ležajem, u Posedarju su 354 sobe i 1.116 ležajeva, Privlaci 1.822 sobe i 6.185 ležajeva, Ražanac ima 1.130 soba i 3.728 ležajeva, općina Sali 1.076 soba i 3.196 ležajeva, općina Stankovci tek 54 sobe i 198 ležajeva, općina Starigrad 2.788 soba i preko 8.000 ležajeva, Sukošan 1.725 soba i 5.318 ležajeva, Sv. Filip i Jakov 1.148 soba i 3.500 ležajeva. U Škabrnji su 43 sobe i 126 ležajeva, u općini Vir 3.843 sobe i čak 13.672 ležaja, u Zemuniku Donjem 52 sobe i 158 ležajeva.

Naposljetku, u gradu Zadru i naseljima koja mu administrativno pripadaju godina je zaključena s 9.842 sobe i 28.743 ležaja. Županijski pročelnik za gospodarstvo i turizam Ante Sjauš nedavno nam je kazao kako se smanjuje broj novih registriranih ležajeva u turizmu.

U odnosu na kraj prošle godine, od početka 2025. godine pa do danas, broj ležajeva se smanjio. Krajem 2024. godine imali smo registrirano 117.717 ležajeva, a do danas taj broj se smanjio na 110.500. Nova porezna i zakonska opterećenja legalne su iznajmljivače djelomično nagnala da uđu u sivu zonu, koja godinama neometano djeluje, jer imamo premalo turističkih inspektora i previše subjekata koje bi trebalo kontrolirati.