Vodovod Zadar u velikom investicijskom ciklusu na području od Velebita do Dugog otoka

Pred zadarskim je Vodovodom provedba mnogih projekata, a jedan od njih, za čiju realizaciju potpisivanje ugovora prethodi je i onaj o početku provedbe projekta rekonstrukcije crpne stanice Dolac, vrijednog skoro 24 milijuna kuna. Posao je dobila zajednica ponuditelja Tvornica turbina Karlovac i Končar – inženjering iz Zagreba. Crpna stanica Dolac inače je glavna crpna stanica kojom se dopremaju vode s vodozahvata na području Zrmanje. S obzirom na velike potrebe, vodozahvati Muškovci i Berberov buk su danas najvažniji za osiguranje uredne vodoopskrbe zadarskog kraja.

Rekonstrukcija dviju crpnih stanica

Zahvatom je predviđena rekonstrukcija CS Dolac u naselju Muškovci s rekonstrukcijom crpnih agregata, elektroenergetske stanice, sustava automatskog kloriranja i građevinskim uređenjem. Planirani radovi nužni su zbog dotrajalosti crpne stanice koja je puštena u rad 1981. godine, kazao nam je direktor zadarskog Vodovoda Tomislav Matek, istaknuvši kako se kapacitet crpne stanice Dolac treba povećati.

– Zahvatom je predviđena rekonstrukcija u naselju Muškovci, koje administrativno pripada Gradu Obrovcu, a koja predstavlja glavnu crpnu stanicu kojom se transportiraju vode sa zahvata na području Zrmanje. Planirani radovi nužni su zbog dotrajalosti crpne stanice, a zahvatom se ne proširuje postojeća građevina. Crpna stanica Dolac naše je glavno crpilište. Zadnji su građevinski i elektrostrojarski radovi urađeni prije 10–ak godina, te sada slijedi obuhvatna rekonstrukcija dotrajale crpne stanice. Predstoji zamjena pumpi i elektromotora. Pumpe stare više od 40 godina bit će zamijenjene novim kako bi se više ne bi događali kvarovi i prekidi vodoopskrbe. Stare nam pume postaju kao rezerve, a nove će imati veću iskoristivost i kapacitet, pojasnio je Matek, te dodao kako se više od 80 posto gradskih potreba za vodom zadovoljava s Dolca.

– Na tom su području tri ukaptirane ponornice koje zadarsko područje zapravo opskrbljuju vodom s područja Like, dok se iz same rijeke Zrmanje voda koristi samo tijekom najveće potrošnje. Ove smo se godine, naročito tijekom ljeta susreli s velikim problemima jer je razina vode bila rekordno niska. Rezerve vode na Bokanjačkom su blatu bile izrazito niske, tako da smo se koristili vodom iz rijeke Zrmanje, jer su čak i ličke rijeke bile osiromašene, istaknuo je Matek, dodavši kako se provodi i rekonstrukcija cjevovoda »Straža« do grada Nina.

Diljem Zadarske županije dotrajale se cijevi zamijenjuju novima

– Postojeći vodoopskrbni cjevovod grada Nina do vodospremnika »Straža« rekonstruirat će se da bi se osiguralo bolje punjenje, odnosno pražnjenje VS-a »Straža«, a u sklopu zahvata izgradit će se i sekundarni cjevovod kojim će se omogućiti spajanje kućnih priključaka u zoni magistralnog cjevovoda u naseljima Nin i Ninski Stanovi. Magistralni vodoopskrbni cjevovod služi za osiguranje boljeg punjenja, odnosno pražnjenje VS-a »Straža« te povezivanje regionalnog cjevovoda s postojećim VS-om »Straža«. Uz glavni cjevovod postavlja se i sekundarni na mjestima gdje cjevovod prolazi naseljenim područjem te građevinskim zonama, naglasio je Matek, dodavši kako se ova dva projekta financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), dok je učešće Vodovoda i Hrvatskih cesta po 10 posto ukupnog udjela ulaganja.

Radovi i u zadarskom zaleđu

Zadarski je Vodovod iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti dobio znatna financijska sredstva, preko 86 milijuna kuna za čak 14 projekata. Šest se projekta naslanja na projekt Aglomeracija Zadar – Petrčane.

– Za njihovu smo realizaciju trebali utrošiti sredstva iz naknade za razvoj vodoopskrbe. No, uspjeli smo se prijaviti na NPOO, tako da će umjesto oko 17 milijuna kuna, koji smo trebali utrošiti iz vlastitih sredstava, naše učešće biti 10 posto. Projektno razdoblje je tri godine te se nadam kako će u tom roku svih sedam projekata biti gotovo, poručio je Matek.

– Iz iste se financijske omotnice gradi i crpna stanica Zubčići Donji kod Pridrage, kao i vodovodna mreža i pripadajuća infrastruktura, te prometnice na području UPU–a Debeljak istok i zapad, dogradnja vodovodne mreže naselja Paljuv, izgradnja vodoopskrbnog cjevovoda Straža – Žerava, te izgradnja vodoopskrbne mreže u naselju Grabi u općini Poličnik. Žerava je jedna od crnih točaka na našem području gdje tijekom ljeta redovito imamo prekide opskrbe,zbog čega smo prošlog ljeta postavili provizorij kao privremeno rješenje. Ovim će se projektom poboljšati trenutačno stanje, iako to samo područje ima lošiju infrastrukturu, pojasnio je Matek, dodavši kako će uštedu od oko 17 milijuna kuna iskoristiti za daljnja ulaganja.

Tomislav Matek, direktor Vodovoda Zadar

Izgradnja cjevovoda od Maslenice do Starigrada također ije de dalje, a jedan je dio radova već odrađen na području naselja Rovanjska. Taj projekt se sufinancira u suradnji s Hrvatskim vodama, a ugovor je potpisan krajem prošle godine. Rekonstrukcija magistralnog cjevovoda vrijedi više od 30 milijuna kuna, a cjevovod će se rekonstruirati u duljini od 13 kilometara.

– Sam se zahvat rekonstrukcije magistralnog cjevovoda »Podvelebitski pravac« na dionici od Maslenice do Starigrada planira od spoja na regionalno – opskrbni cjevovod Zrmanja – Zadar pa do spoja s drugim projektom planiranog cjevovoda u naselju Starigrad. Prioritet zahvata jest rekonstrukcija dijela postojećeg dotrajalog cjevovoda iz azbest cement profila od spoja na regionalni cjevovod u Maslenici do trenutačnog završetka magistralnog cjevovoda jugoistočno od budućeg vodospremnika Starigrad, istaknuo je Matek, dodavši kako će nakon rekonstrukcije žitelji tog dijela Zadarske županije uživati veću kvalitetu vodoopskrbnog sustava, smanjenje gubitaka vode uslijed dotrajalosti postojećeg transportnog cjevovoda, te osiguranje dostatne protočne moći i propisanih tlakova.

– Na tom je području u sklopu projekta izgrađena i vodosprema Starigrad – crpna stanica Kruškovac, kao i dio tlačnog cjevovoda u Koićima. Zaseoci iza Starigrada u sklopu ovog će projekta dobiti mjesnu mrežu, a na realizaciji tog dijela projekta radimo zajedno s kolegama iz Ličko–senjske županije, rekao je Matek.

Planira se projektiranje sekundarne vodoopskrbne mreže za naselja na području Ličko–senjske županije, kao i projektiranje glavnog cjevovoda u LSŽ-a od granice sa Zadarskom županijom do Lukovog Šugarja i VS-a Lukovo Šugarje s dovodnim cjevovodom.

Vodoopskrba za otoke

– Pri završetku je i projekt izgradnje vodovodne mreže na području Kruševa, vrijedan više od osam milijuna kuna. U sklopu izgradnje cjevovoda u tom naselju žitelji su dobili i asfaltirane prometnice. Javni vodoopskrbni sustav proširit će se izgradnjom 6670 metara cjevovoda i pripadajuće crpne stanice, čime će se poboljšati kakvoća vode za piće, a projekt ćemo završiti do kraja godine, naglasio je Matek,

Kroz pet do šest godina i svi bi otoci zadarskog arhipelaga trebali imati pristup vodovodnoj mreži, dio njih s kopna, a ostali preko desalinizatora i to putem projekta »Voda Zadar«.

– Svi će zadarski otoci, osim Oliba, Silbe i Premude biti spojeni na kopnenu opskrbu mrežu, dok bi žitelji tih tri otoka svoju vodu trebali dobivati preko desalinizatora. Projekt vrijedi preko milijardu kuna te aktivno radimo na njegovoj realizaciji u suradnji s Hrvatskim vodama. Javno savjetovanje o projektiranju trebalo bi početi sljedećih dana. Projekt će obuhvatiti otoke i naše najveće crpilište Dolac, dok će mještani tri udaljena otoka imati svoje spreme i mjesnu mrežu, najavio je Matek, dodavši kako će se tim projektom riješiti i problem gubitaka vode.

Otoci Premuda, Silba i Olib bi svoje potrebe trebali namirivati pomoću desalinizatora

Kroz projekt je planirana izgradnja 257,5 kilometara cjevovoda, od čega se 107,5 kilometara odnosi na transportne kopnene i podmorske cjevovode, te oko 150 kilometara opskrbnih cjevovoda. Planirana je izgradnja 11 vodosprema i 13 crpnih stanica. Dugi otok, Zverinac, Brbinj – Savar, Rava, Ist i Molat bi se opskrbljivali vodom iz pravca Zadra, odnosno crpne stanice Borik odakle bi podmorski cjevovod bio doveden do otoka Ugljana.

– U dio sela oko Obrovca i Gračaca, gdje je broj stanovnika vrlo malen, još uvijek nije uvedena vodoopskrbna mreža. No, projektima ćemo pokriti sve potrebe. Za rješavanje problema gubitaka vode radimo na zasebnom projektu, vrijednom preko 100 milijuna kuna. Tim će se projektom u roku od kojih 10–ak godina značajno smanjiti gubici vode, a i svaki projekt rekonstrukcije infrastrukture neizravno pridonosi rješenju tog problema, zaključio je Matek.

Nikolina Lucić