Većina škola prisiljena godinama zapošljavati nestručne profesore

Stari se problemi sa stručnim nastavnim osobljem nastavljaju i u novoj školskoj godini. Problem je to koji naš obrazovni sustav prati već dugi niz godina jer, dok za neka nastavna polja i predmete potencijalnih nastavnika ima i previše, za druga pak, kao što su fizika, matematika ili pak računarstvo, obrazovanih nastavnika nasušno fali. Problem se najčešće rješava ili preraspodjelom nastavnih sati između već zaposlenih nastavnika ili zapošljavanjem nestručnih nastavnika.

Provjerili smo stoga kakvo je stanje u zadarskom školstvu, osnovnom i srednjem, odakle nam iz godine u godinu stižu informacije o manjku stručnog nastavnog kadra.

Deficit stručnog kadra

Najveći je deficit naravno za najteže predmete, matematiku, fiziku i informatiku, ali i za druga zanimanja iz STEM područja gdje kvalificirani kadar može zarađivati daleko više u privatnom sektoru, nego u obrazovnom. Problem je to s kojim se suočavaju gotovo sve zemlje Europe gdje je nastavnički posao još uvijek manje plaćen u odnosu na druga zanimanja iz polja informatike i inženjeringa na privatnom tržištu.

Dok se svaka država nas svoj način i različitim mjerama pokušava nositi s deficitom nastavnog kadra, u Hrvatskoj se najčešće govori tek o stipendiranju studenata koji se odluče za nastavničke smjerove tehničkih predmeta. Je li to dovoljno ili ne pokazat će vrijeme i upisne liste na fakultete, a mi smo do tada provjerili kako se zadarski ravnatelji nose s manjkom nastavničkog kadra.

Katica Skukan, ravnateljica Osnovne škole Bartula Kašića kazala nam je kako već godinama muku muče s pronalaskom nastavnika informatike, matematike i fizike.

– Nažalost, mi nismo jedina škola koja se suočava s takvom situacijom, problem je to koji će vam potvrditi sve kolege ravnatelji. Krpamo se, to je izraz koji najbolje opisuje situaciju. Dio satova održavaju naši stručni nastavnici zaposleni u školi, dio učitelji razredne nastave, a dio nestručni nastavnici, poručila je Skukan, kazavši nam kako im se nitko nije javio na čak tri puta ponovljen natječaj za profesora informatike i to na puno radno vrijeme.

– Svjesni smo situacije na tržištu rada i činjenice da mladi informatičari puno više mogu zaraditi radeći u struci u privatnom sektoru, no pitanje je koliko se još dugo možemo krpati, dodala je Skukan.

U još su goroj situaciji, govori nam ravnatelj zadarske Tehničke škole Denis Prusac, strukovne škole, naročito one kao što je njihova, gdje je stručni kadar još teže zaposliti.

Katica Skukan, Foto: Marin Gospić

Krpamo se, krpamo

Veće plaće, mogućnost napredovanja i građenja karijere na rastućim tržištima informatike, elektrotehnike i strojarstva kradu im potencijalne mlade nastavnike, a kako i ne bi kada radeći u privatnom sektoru mogu zaraditi i do tri puta više od nastavničke plaće.

– Problem je to s kojim se suočavam od prvog dana ravnateljstva. Struke nema, naročito strojara, inženjera elektrotehnike i stručnjaka za računalstvo. I točka. Mi se trudimo pokazati kako je i obrazovanje budućih stručnjaka posao koji ispunjava i donosi zadovoljstvo, ali jednostavno ne možemo parirati plaćama u gospodarstvu, što je najčešće i odlučujući faktor prilikom zapošljavanja, kazao nam je Prusac, dodavši kako se, kao i druge škole, krpaju.

Krpanje, to je srž situacije u domaćem obrazovnom sustavu. Prusac ističe kako su strukovne škole koje obrazuju učenike u STEM zanimanjima u posebno teškoj situaciji.

– Prije se smatralo da nedostaje jedino profesora fizike, matematike i kemije. Ali danas je to cjelokupan tehnički kadar, tako da smo često na natječajima, ako se na njih itko uopće javi, prisiljeni zaposliti osobe niže razine stručnosti, najčešće na određeno vrijeme, kako bi rasteretili postojeće radne obveze naših nastavnika, pojasnio nam je Prusac, naglasivši kako je manjak stručnog kadra rak – rana našeg školstva.

– Pitajte bilo kojeg ravnatelja strukovnih škola, reći će vam isto. Natječaji se otvaraju i ponavljaju, najčešće bez uspješnog zapošljavanja nastavnika koji dolaze iz struke. To dovoljno govori o atraktivnosti ovog sektora za mlade. Svakodnevno se borimo za normalno funkcioniranje škola, zaključio je Prusac.

Denis Prusac, Foto: Arhiva ZL