Vatrogasci ispumpavali poplavljene podrume, jako jugo lomilo drveće

Olujno nevrijeme koje je u Italiji i Sloveniji odnijelo više života, na opatijskom je području prouzročilo bujične poplave, a u Zadarsku je županiju u petak donijelo obilnu kišu i jako jugo koje je lomilo grane drveća. Osim zbog uklanjanja srušenih stabala, vatrogasci su najčešće intervenirali zbog ispumpavanja poplavljenih podruma.

Na srednjem i južnom Jadranu tijekom vikenda zabilježeno je više pijavica, a diljem države pažljivo su se pratili vodostaji rijeka. Nevrijeme je nakon Hrvatske nastavilo na istok, pa je i u Srbiji zabilježen olujni vjetar, jak pljusak i tuča koja je ponegdje bila veličine oraha.

Neverini sve učestaliji

Nema ništa novog u tome da se nakon velikih vrućina odjednom zacrni sa zapada, no neverini su ove godine značajno učestaliji no prije.

– Ljeto nije neprekidan slijed lijepih dana. Pored visokih temperatura i vrućina, dolazi do upada hladnog i vlažnog zraka koji dovode do neverina i ovakvih neugodnosti. Bilo je toga i prije, ali ne ovako učestalo i ne ovih brzina promjena. Zato klimatolozi i sinoptičari govore da je to rezultat klimatskih promjena, rezultat čovjeka. To je već dokazano i ne događa se samo kod nas, govori umirovljeni meteorolog Duško Kraljev. Ističe da je nevrijeme koje je pogodilo Sloveniju bilo sasvim nepredvidivo.

– Ovo što se dogodilo u Sloveniji zaista je potop stoljetnih razmjera, teško je bilo za predvidjeti da će toliko kiše pasti u tako kratkom vremenu i da će voda toliko nabujati i napraviti takve štete. Nasreću, u pogoršanju vremena mi smo prošli jučer bolje nego što smo očekivali, kaže Kraljev. U Zadru su pale 52 litre kiše po metru četvornom, a rekord za prvi dio kolovoza postavljen je 2008. godine, s više od 60 litara. U kasnopopodnevnim i večernjim satima pojavio se jak vjetar koji je nasreću kratko trajao, pa nije bilo ni velikih šteta. No u narednim danima, nakon bure, nastavit će se stabilizacija vremena.

– Još ćemo mi imati dosta ugodnih dana do blagdana Velike Gospe, a i nakon toga. Novi tjedan započet će s ugodnim vremenom, vraćaju nam se temperature iznad 30 stupnjeva Celzijevih, što znači da ljeto još nije otišlo. Temperatura mora je površinski pala za stupanj, dva, ali na većim je dubinama ista kao i prije. More će ostati na temperaturi od 25 do 27 stupnjeva, to je dosta ugodno za kupanje, pa se turisti ne trebaju bojati, kazuje Kraljev. Kako je dan sve kraći, za očekivati je da će noći biti sve svježije, kao i jutra i večeri. No Kraljev upozorava da su iznenađenja uvijek moguća.

Foto: DINO STANIN/PIXSELL

Pijavice

– Ne samo kod nas, u cijelom svijetu događaju se nepredvidljive katastrofe, neprimjerene dobu godine i mjestu gdje se događaju. To je u konačnici posljedica topljenja ledenjaka i snijega te podizanja temperature oceana. Uzburkana je atmosfera, ili kako ja volim reći, klima je rasklimana i morat ćemo na upozorenja obratiti malo više pažnje i shvatiti ih ozbiljno, ističe Kraljev. Upozorava da, cijenili meteorologe ili ne, treba slušati i pratiti njihova upozorenja kako ne bi došlo do većih problema. Olujna ciklona koja se sručila nad Jadran na više je mjesta, od Makarske do Kornata, prouzročila pojavu pijavica. Pijavice uzrokuje kombinacija toplog mora i naglog upada hladnog i vlažnog zraka. Iako »jadranski tornado« u prosjeku traje od pet do 10 minuta, u to vrijeme može prouzročiti značajne štete i na moru i na kopnu. Naime, vjetar u vrtlogu koji se u donjem dijelu sastoji se od uzburkane vode, a u gornjem od kapljica nastalih kondenzacijom vlažnog zraka, može doseći brzinu od 80 km/h.

– Pijavice su se već pojavile ponegdje na Jadranu jer je more dosta toplo, a može ih se očekivati još. One mogu nastati bilo gdje, iako su primjerenije južnom Jadranu. Sreća je što su one malih razmjera i kratko traju, tako da štete nisu velike, ali kada dođu na kopno mogu prouzročiti velike probleme, ističe Kraljev. Prema predviđanjima klimatologa, na Mediteranu se očekuje topla jesen, a sezona kupanja mogla bi potrajati do početka studenog. Ipak, treba imati na umu da ni godišnja doba nisu što su nekada bila.

– Nisu to više ona godišnja doba koja možda pamte starije generacije, mi smo imali proljeće, ljeto, jesen i zimu, i točno se znalo kakvo se vrijeme može očekivati u kojem godišnjem dobu, naglašava Kraljev. A ovakvoj vremenskoj nestabilnosti pridonosimo svi mi, svih osam milijardi stanovnika zemaljske kugle, upozorava ovaj meteorolog.

– Ovo gdje mi sada živimo, to nije naše, moramo misliti na one koji dolaze iza nas. Svi moramo voditi računa jer svi zajedno doprinosimo nestabilnosti, zaključuje Kraljev.