Četvrtak, 18. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

34 C°

NASILJE U OBITELJI

U Zadru u posljednje vrijeme očajne žene sve češće pozivaju SOS telefon

Autor: Iva Bucić

10.10.2023. 09:31
U Zadru u posljednje vrijeme očajne žene sve češće pozivaju SOS telefon

Foto: DAVOR PUKLAVEC/PIXSELL



Do kraja godine Sabor bi trebao izglasati zakonske promjene kojima se, makar na papiru, osnažuju prava žrtava obiteljskog nasilja. Osim Kaznenog zakona, najavljene su izmjene Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o sudovima i Obiteljskog zakona.


Sve više žena iz Zadarske županije zbog obiteljskog nasilja obraća se Udruzi za pomoć ženi i djetetu Duga, koja kao neprofitna i nevladina udruga od 2000. godine žrtvama nasilja u obitelji pruža psihološku, pravnu i savjetodavnu pomoć putem SOS telefona ili individualnih razgovora u savjetovalištu, a uz to ženama i djeci omogućava smještaj u sigurnoj kući, radeći potom na njihovom osposobljavanju da se osnaže i osposobe za samostalan život.


Stigmatizacija okoline


Iako nije premašen broj poziva za pomoć i savjetovanja zabilježenih za vrijeme lockdowna, u vrijeme pandemije COVID-a, Gordana Markulin Ježina iz Udruge Duga svjedoči da se u odnosu na protekle godine znatno povećao broj poziva na SOS telefon, kao i broj dogovora i dolazaka na individualna savjetovanja.




– U prosjeku gledano, pozivi na SOS telefon u posljednje vrijeme su vrlo učestali, pa tako recimo nekada imamo jedan do dva poziva dnevno, što je minimum, a nekada imamo i četiri do pet poziva na dan. Zna biti poziva i kasno navečer, ovisi o situaciji odnosno kako se osobe koje žive u nasilju i s nasilnikom, uspiju i mogu javiti, kazuje Markulin Ježina, koja s kolegicom dežura na SOS telefonu otvorenom 24 sata dnevno.


Prema nekim procjenama, na svaki prijavljeni slučaj obiteljskog nasilja dolazi čak 10 neprijavljenih slučajeva. Podaci MUP-a kazuju da je lani prijavljeno više od 11.500 slučajeva nasilja nad ženama u obitelji ili bliskom krugu – u 5.832 slučaja radilo se o prekršaju, a u 5.706 slučajeva o kaznenom djelu nasilja u obitelji. Kao što gore navedene brojke pokazuju, nasilnike se najčešće prekršajno sankcionira, što znači da im se uglavnom izriču zaštitne mjere, novčane kazne i kratkotrajne kazne zatvora, a glavni razlog za to je prvenstveno to što je prekršajni postupak brži i jednostavniji od kaznenog.


To je samo jedan od problema s kojima se susreću žrtve obiteljskog nasilja. Osim toga, često se susreću sa stigmatizacijom od strane okoline, uključujući tijela i institucije koje bi im trebale pružiti pomoć i podršku, a značajan je problem u tom kontekstu i sekundarna viktimizacija, primjerice, u slučaju kada se, osim počinitelja, kazni i žrtvu nasilja zbog ometanja javnog reda i mira.


Gordana Markulin Ježina, koordinatorica zadarske Male kuće, Foto: Arhiva ZL


Neprovođenje zakona


Neki od problema s kojima se susreću žrtve nasilja trebali bi se riješiti najavljenim zakonskim izmjenama, no ostaje za vidjeti kako će predložene zakonske izmjene zaživjeti u praksi. Naime, kako ističe Markulin Ježina, u Hrvatskoj smo i do sada imali zadovoljavajuće zakone u odnosu na obiteljsko nasilje, no problem je što se zakonske odredbe ne provode.


– Ja sam uvijek optimistična, pa tako i u pogledu ovih novih zakonskih izmjena, ali samo ako se one budu poštivale i provodile, odnosno ako zažive, što se toplo nadam da hoće. Mi smo, doduše, u Hrvatskoj i do sada imali zadovoljavajuće zakone u odnosu na obiteljsko nasilje, ali, nažalost, nikada u cijelosti nije zaživio niti se provodio taj zakon.


Markulin Ježina ocjenjuje da u Hrvatskoj nedostaje educiranih sudaca za takvu problematiku.


– Nedostaje nam općenito edukacija za žrtve obiteljskog nasilja, protiv nasilja općenito, koju bi trebalo provoditi od vrtićke dobi pa dalje. Kada bi općenito svijest o nečinjenju nasilja bila na višem nivou onda bi i nasilja bilo znatno manje, zaključuje Markulin Ježina.


S obzirom na to da je počiniteljima obiteljskog nasilja uglavnom omogućeno da se brane sa slobode, pri čemu se nasilnog roditelja ne može udaljiti iz obitelji prije kraja sudskog postupka, žrtve su zbog toga prisiljene bježati u sigurne kuće za koje nerijetko postoje liste čekanja, a u konačnici zbog straha i drugih razloga često odustaju od tužbe ili koriste blagodat nesvjedočenja.


– Naše sklonište za žrtve obiteljskog nasilja Mala kuća jedno je od skloništa kamo se žrtve nasilja mogu skloniti. Danas, na sreću, nemamo listu čekanja, jedino ako je žrtva već negdje sklonjena, a želi iz opravdanih razloga doći baš u Zadar. U takvim slučajevima mi izlazimo u susret i takva obitelj, pri tome mislim na ženu i njenu djecu, ima prioritet te je se prima čim se oslobodi mjesto u našoj Maloj kući, kazuje Markulin Ježina.


No, nekada to nije bilo tako, ističe Markulin Ježina.


Potpora Grada i Županije


Naime, Mala kuća bila je svojevremeno jedino sklonište za žrtve obiteljskog nasilja u čitavoj Dalmaciji, pa su i liste čekanja bile dugačke. No, sada, srećom, svaka županija ima barem jednu sigurnu kuću gdje se žrtva može skloniti.


Rad zadarskog skloništa za žrtve obiteljskog nasilja financira se iz proračuna Grada i Županije.


– Uvijek ističem kad su financije u pitanju da mi egzistiramo isključivo zahvaljujući razumijevanju lokalne samouprave. Najjaču financijsku potporu imamo od strane Grada odnosno Upravnog odjela za socijalnu skrb, i Zadarske županije, od kojih dobivamo znatnu financijsku pomoć, kazuje Markulin Ježina.


Obrazac ponašanja


Obiteljsko nasilje rijetko je kada izoliran incident, uglavnom se radi o obrascu ponašanja, koje u najgorim slučajevima rezultira femicidom odnosno teškim ubojstvom ženske osobe, koje će najavljenim zakonskim izmjenama biti uvršteno na listu kaznenih djela.


Osim kontinuiranog nasilja femicidu gotovo bez iznimke prethode i propusti državnih institucija da na vrijeme reagiraju, pa se zbog toga femicid smatra izuzetno predvidljivim, što u konačnici znači da ga je moguće spriječiti. Femicid se razlikuje od ostalih teških ubojstava po tome što ima rodnu podlogu – radi se o ubojstvu žene zato što je žena i najčešće je počinjen od strane njoj bliske osobe.


– Postoje razna ubojstava iz mržnje, do kojih dolazi iz različitih pobuda i razloga, ali femicid je specifičan po tome što ženu ubije muškarac s kojim je ona intimna i obično živi s njim u zajednici. U ovakvim slučajevima uvijek je žrtva žena, a muškarac je taj koji je nasilan do te mjere da je ubije, tumači Markulin Ježina.


Treći po broju femicida


Hrvatska je u Europskoj uniji treća po broju femicida u odnosu na broj stanovnika, a u posljednjih 20 godina ubijeno je čak 400 žena. Samo prošle godine od ukupno 27 slučajeva evidentiranih ubojstava muškaraca i žena, u 12 je slučajeva ženska osoba skončala od ruke bliske osobe – supruga, izvanbračnog ili bivšeg partnera.


Obiteljsko nasilje i nasilje nad ženama predstavljaju jedan od najboljih indikatora rodne neravnopravnosti. Naime, socijalni arhetipovi dominantnog muškarca i pokorne kućne žene često podrazumijevaju rodnu nejednakost i korištenje stereotipa kroz koje se održava sadašnji društveni i simbolički poredak. Pri tom valja istaknuti da se u Ustavu ravnopravnost spolova navodi kao jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.