TURISTIČKI BUM U POSEZONI Rezultati u županiji jači od hrvatskog prosjeka

Turistička sezona u Zadarskoj županiji nastavljena je pozitivnim rezultatima i nakon završetka glavnih ljetnih mjeseci, a podaci za prvih devet mjeseci ove godine potvrđuju njezinu poziciju među vodećim hrvatskim turističkim regijama.

Prema podacima sustava eVisitor, na području županije od početka siječnja do kraja rujna zabilježeno je 2,09 milijuna turističkih dolazaka i 15.255.782 noćenja, što predstavlja rast od 1,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Time je Zadarska županija ostvarila 14,55 posto ukupnih turističkih noćenja u Hrvatskoj, u kojoj je tijekom promatranog razdoblja evidentiran 20,1 milijun dolazaka i 104,9 milijuna noćenja, odnosno dva posto više dolazaka i jedan posto više noćenja nego lani.

Drugačiji pristup

Posebno se izdvaja rujan, tijekom kojeg je na području Zadarske županije boravilo 241.822 turista, a ostvareno je 1.885.581 noćenje, što je povećanje od 3,5 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan. Riječ je o nešto boljem rezultatu od hrvatskog prosjeka, budući da je na nacionalnoj razini zabilježen rast od tri posto, uz ukupno 2,6 milijuna dolazaka i 14,3 milijuna noćenja. Zadarska županija tako je u rujnu sudjelovala s 13,2 posto u ukupnom broju noćenja u Hrvatskoj, potvrđujući da i nakon vrhunca ljeta zadržava značajan udio u nacionalnom turističkom prometu.

Rujanski rezultati posebno su važni u kontekstu nastojanja turističkog sektora da se smanji izražena sezonalnost, koja je jedna od glavnih značajki turizma na zadarskom području. Velik dio smještajnih kapaciteta čine apartmani i sobe privatnih iznajmljivača, u kojima je turistička aktivnost najintenzivnija tijekom srpnja i kolovoza, dok se nakon završetka školskih praznika i glavnih godišnjih odmora broj gostiju osjetno smanjuje. Stoga, posljednjih se godina sve veća pozornost posvećuje razdobljima u kojima još postoji prostor za rast, a ovogodišnji rujan pokazuje da takva nastojanja donose rezultate.

Direktor Turističke zajednice Zadarske županije Vanja Čvrljak, koji je od početka godine isticao važnost dodatnih promotivnih kampanja na ključnim emitivnim tržištima, zadovoljan je ostvarenim pokazateljima, osobito činjenicom da je županija u rujnu ostvarila nešto veći rast od državnog prosjeka.

– Kampanje koje smo najavili i održali dale su rezultate, što smo se i nadali jer smo svjesni da daljnjeg rasta tijekom srpnja i kolovoza neće biti ili će ga teško biti ostvariti, a u najvećem dijelu naše regije takav rast nije ni poželjan, s obzirom na kvalitetu života stanovnika i doživljaj gostiju. Naravno, imamo i područja koja nisu opterećena prekomjernim turizmom, no ondje gdje je koncentrirana većina smještajnih kapaciteta to je naša stvarnost. Produljenje sezone i intenzivniji rast u predsezoni i posezoni naš su cilj, a ove smo godine u tome ostvarili određene pomake i moramo nastaviti ulagati u tom smjeru, ističe Čvrljak.

Njegova ocjena pokazuje sve izraženiju potrebu za drugačijim pristupom turističkom razvoju, u kojem se uspješnost sezone ne promatra isključivo kroz povećanje broja gostiju tijekom najposjećenijih tjedana. U destinacijama koje ljeti već bilježe visoku popunjenost smještaja dodatni rast često podrazumijeva i veće opterećenje prometne, komunalne i druge infrastrukture, zbog čega se povećanje turističke aktivnosti u mjesecima izvan glavne sezone nameće kao dugoročno održiviji smjer razvoja.

Četvrto mjesto

Prema ukupnom broju noćenja ostvarenih od siječnja do kraja rujna, Zadarska županija zadržala je četvrto mjesto među hrvatskim turističkim regijama. Na prvom mjestu nalazi se Istra s 29,5 milijuna noćenja, slijede Splitsko-dalmatinska županija s 19,9 milijuna i Kvarner sa 17,6 milijuna, dok je zadarsko područje s više od 15,2 milijuna noćenja ponovno potvrdilo svoju važnost u ukupnom hrvatskom turističkom prometu.

Među pojedinačnim destinacijama posebno se ističu Vir i Zadar, koji su se s približno 2,6 milijuna odnosno 2,3 milijuna noćenja svrstali među deset vodećih turističkih odredišta u Hrvatskoj. Ispred njih nalaze se Rovinj, Dubrovnik, Poreč, Split, Umag i Medulin, a njihov plasman dodatno potvrđuje značaj zadarskog područja, koje se po strukturi turističke ponude razlikuje od pojedinih drugih vodećih hrvatskih regija.

Osobito je zanimljiva pozicija Zadarske županije na domaćem turističkom tržištu, gdje čak četiri njezine destinacije ulaze među deset vodećih u državi. Vir pritom zauzima prvo mjesto prema broju noćenja domaćih gostiju, Zadar je šesti, Biograd na Moru deveti, a Pag deseti. Takvi rezultati dijelom su povezani sa snažnom zastupljenošću apartmanskog i vikendaškog turizma, osobito na Viru, gdje velik broj vlasnika nekretnina tijekom godine redovito boravi u vlastitim kućama i stanovima za odmor. Kada se promatra isključivo promet stranih turista, među deset vodećih hrvatskih destinacija od zadarskih odredišta nalazi se samo Zadar.

Važnu ulogu u turističkom procesu ima i Zračna luka Zadar, čija povezanost s europskim destinacijama znatno utječe na dostupnost zadarskog područja tijekom proljeća i jeseni. Dok je u srpnju i kolovozu potražnja za smještajem već izrazito visoka, daljnji razvoj turističke ponude sve više ovisi o mogućnosti privlačenja gostiju tijekom ostalih mjeseci, kada postojeći kapaciteti nisu u potpunosti iskorišteni.

Najviše noćenja ostvarili Nijemci

Gledano prema emitivnim tržištima, najveći broj noćenja u Hrvatskoj tijekom prvih devet mjeseci ostvarili su turisti iz Njemačke, njih 20,8 milijuna, dok su domaći gosti ostvarili 13 milijuna noćenja. Slijede turisti iz Slovenije s 10,8 milijuna, Austrije sa 7,7 milijuna, Poljske sa 7,2 milijuna i Češke s 5,1 milijun noćenja, dok značajan udio u ukupnom prometu imaju i tržišta Mađarske, Italije te Ujedinjenog Kraljevstva.

Iako Njemačka ostaje uvjerljivo najvažnije strano tržište, s njega je zabilježen blagi pad broja noćenja, od jedan do dva posto, dok su nešto slabiji rezultati ostvareni i iz Austrije te Slovačke. Izraženiji pad, od približno deset posto, evidentiran je kod gostiju iz Nizozemske i Francuske, dok je rast zabilježen na domaćem tržištu te među turistima iz Mađarske, Češke i Sjedinjenih Američkih Država. Pritom podatke o snažnom povećanju broja noćenja državljana Ukrajine i Rumunjske treba promatrati u širem kontekstu, budući da se dio evidentiranog prometa odnosi na strane radnike kojima smještaj osiguravaju poslodavci, a ne na uobičajena turistička putovanja.

Eminentna tržišta

Tijekom rujna među najvažnijim tržištima bili su Njemačka, Austrija, Hrvatska, Slovenija, Poljska i Češka, uz značajnu prisutnost gostiju iz Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a. Upravo su takva tržišta posebno važna za daljnje produljenje turističke sezone, jer se dio njihovih gostiju za putovanja odlučuje i izvan tradicionalnih ljetnih termina.