Sustav nije na vrijeme zaštitio dječaka u Zadru. Ministarstvo sada najavljuje deset “crvenih zastavica”

Obitelj trogodišnjeg dječaka koji je teško stradao u požaru u Zadru godinama se pratila u sustavu socijalne skrbi, izricale su se mjere obiteljsko-pravne zaštite i procjenjivali rizici, ali dijete ipak nije pravodobno zaštićeno. Prema nalazima izvanrednog nadzora, blaže mjere ponavljale su se bez očekivanog učinka, dok se sa strožim mjerama, među kojima je i izdvajanje iz obitelji, trebalo krenuti ranije. Upravo taj raskorak između postupanja službi i stvarne sigurnosti djeteta otvara pitanje što će u praksi promijeniti najavljeni Nacionalni sustav kvalitete i sigurnosti u socijalnoj skrbi.

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić novi je model predstavio 21. rujna na konferenciji socijalnih radnika u Bolu na Braču, dok su nalazi nadzora u zadarskom slučaju i slučaju femicida u Slatini javno predstavljeni dva dana poslije. Najavljene promjene predviđaju ranije upozoravanje na opasnost, praćenje rokova i dodatnu stručnu provjeru najzahtjevnijih predmeta, a zadarski nalazi pokazuju koliko je važno provjeravati i jesu li poduzete mjere doista zaštitile korisnika.

Rizici su već bili prepoznati

Kako je na predstavljanju nalaza izvijestila načelnica Samostalnog sektora za upravni i inspekcijski nadzor u socijalnoj skrbi Josipa Crnoja Bartolić, a prenijela Hina, u zadarskom su predmetu pregledani spisi od 2020. godine. Utvrđeno je da nisu poštovana načela najboljeg interesa djeteta i žurnosti te da je, s obzirom na obiteljske okolnosti, dob djeteta i visoke rizike na strani roditelja, trebalo ranije posegnuti za strožom zaštitom.

Posebno je upozoreno na dugotrajnost jednog od postupaka: stručni tim donio je odluku u siječnju, a mjera je izrečena u lipnju. Taj je vremenski razmak važan i za razumijevanje najavljenih alarma jer pokazuje da se zaštita mora pratiti od stručne procjene do odluke i njezine provedbe.

U takvim predmetima dodatna provjera trebala bi pravodobno otvoriti pitanje zašto se određena mjera ponavlja ako ne donosi rezultat, treba li promijeniti procjenu opasnosti i je li potrebno uključiti višu stručnu razinu. Smisao novog modela, prema najavama Ministarstva, upravo je povezati informacije o ranijim intervencijama i promjenama obiteljskih okolnosti dok još postoji mogućnost sprječavanja teških posljedica.

– Želimo potaknuti sve dionike u sustavu na što bolju suradnju jer žrtve nasilja u prvom redu, ali i svi naši korisnici, ne smiju prolaziti same kroz svoj život i kroz svoje tragedije, već im sustav mora biti snažna podrška i posebno prevenirati događaje, poručio je Ružić predstavljajući rezultate nadzora, prenosi Hina.

Deset upozorenja za dodatnu provjeru

Prema informacijama Ministarstva, novi sustav obuhvaća šest temeljnih elemenata i 20 pokazatelja kvalitete, uz deset takozvanih crvenih zastavica koje bi upozoravale na potrebu dodatnog stručnog pregleda. Uspješnost rada trebala bi se procjenjivati prema sigurnosti korisnika i učinku poduzetih mjera, uz znatno manji naglasak na samom broju obavljenih nadzora.

Među signalima za dodatnu provjeru predviđene su ponovljene prijave koje uključuju dijete i nasilje, tri ili više prijava povezanih s istom obitelji u godinu dana te izostanak kontakta s djetetom ili drugom osobom visokog rizika dulje od propisanog ili stručno određenog intervala. Upozorenje bi se uključivalo i kod prekoračenja roka u visokorizičnom predmetu, triju ili više promjena zaduženog stručnog radnika te ponovljenog vraćanja predmeta sa suda ili drugostupanjskog tijela zbog iste vrste propusta.

Dodatni pregled predviđen je i nakon teškog nasilja kojemu je prethodila intervencija Hrvatskog zavoda za socijalni rad, više uzastopnih hitnih intervencija ili opetovanih pritužbi na isti predmet. Među razlozima su i smrt, teško ozljeđivanje, pokušaj suicida ili drugi posebno ozbiljan događaj kod korisnika koji se aktivno prati zbog visokog rizika.

Sama oznaka neće značiti da je stručni radnik pogriješio niti će predstavljati dokaz odgovornosti. Ona bi trebala pokrenuti pregled koji provodi druga, hijerarhijski ili stručno neovisna osoba, kako bi se utvrdilo treba li promijeniti dotadašnje postupanje.

U svjetlu zadarskih nalaza osobitu težinu ima provjera učinka već izrečenih mjera. Ako se obitelj prati, a rizici ostaju visoki i zaštita ne daje očekivani rezultat, dodatni stručni pregled trebao bi pomoći da se takav predmet ranije preispita. Hoće li upozorenje doista dovesti do brže zaštite, ovisit će i o tome tko je dužan reagirati, u kojem roku i tko provjerava izvršenje.

Rokovi i pregled iz druge županije

Ružić je najavio i vremenske alarme te međužupanijsku stručnu provjeru, odnosno takozvani peer review. Socijalni radnik najkompleksniji bi predmet mogao uputiti u drugi županijski centar, gdje bi ga razmatrala dva neovisna socijalna radnika i uspoređivala ishode. Time bi se osigurala dodatna stručna procjena postupanja u slučajevima u kojima su rizici najveći.

Predmeti bi se razvrstavali prema težini i riziku, uz razlikovanje administrativnih postupaka, poput obrade novčanih naknada, od onih koji zahtijevaju intenzivnu zaštitu korisnika. Četiri razine alarma označavale bi uredno postupanje, potrebu za pregledom voditelja, uključivanje više stručne razine ili hitnu centralnu kontrolu.

Posebno su predviđeni koraci nakon ozbiljnog događaja. U prva 24 sata trebalo bi evidentirati događaj, zaštititi osobe, osigurati dokumentaciju i obavijestiti nadležne, a unutar 72 sata provesti preliminarni stručni pregled i procijeniti neposredni rizik. U roku od 30 dana predviđena je multidisciplinarna analiza s mjerama, odgovornim osobama i rokovima, dok bi nadzor završavao tek nakon provjere je li problem otklonjen.

Za predmete poput zadarskoga ključno će, međutim, biti kako funkcioniraju upozorenja prije stradavanja. Rokovi za naknadnu analizu služe utvrđivanju onoga što se dogodilo i otklanjanju problema, dok pravodobna zaštita ovisi o tome koliko brzo službe reagiraju na već uočenu opasnost i neučinkovitost dotadašnjih mjera.

Ministarstvo najavljuje da će se u novom modelu razmatrati i opterećenost područnih ureda, organizacija rada, dostupnost usluga te suradnja institucija. To je važno i za provedbu dodatnih provjera jer će za njih trebati osigurati stručnjake i vrijeme, uz svakodnevni rad s korisnicima.

Prema informacijama Ministarstva, dokument je 15. rujna upućen ravnateljici Hrvatskog zavoda za socijalni rad, a za pripremu provedbe predviđeno je 90 dana. Predstavljanje pilot-sustava najavljeno je najkasnije za 11. prosinca. Dokument se još razrađuje uz predviđene konzultacije s civilnim udrugama i drugim dionicima.

Istodobno, u zadarskom slučaju ostaje pitanje konkretne odgovornosti za utvrđene propuste. Ružić je nakon predstavljanja nalaza najavio da će od Uprave Hrvatskog zavoda za socijalni rad tražiti pokretanje odgovarajućih postupaka, kao i upućivanje stručnog tima Ministarstva u Zadar radi stručne i supervizijske potpore. Provedbu tih najava treba pratiti usporedno s pripremom novog sustava, jer su upravo nalazi o zakašnjeloj i nedovoljno učinkovitoj zaštiti djeteta pokazali gdje je potrebno promijeniti svakodnevno postupanje.