Strani turistički vodiči moći će pružati usluge u Hrvatskoj, domaći zabrinuti

Prilika da iz prve ruke, od lokalnih vodiča, saznaju sve zanimljive detalje o destinaciji u kojoj se odmaraju, brojnim je turistima nezaboravno iskustvo. Upravo zato, s ciljem zaštite turističkih vodiča kao jednih od prvih lokalaca s kojima većina turista dođe u kontakt, Ministarstvo turizma i sporta kreće u izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu, s fokusom upravo na turističkom vođenju.

Izmjene su ovoga tjedna krenule na e-savjetovanje koje će trajati do 20. srpnja, a kako naglašava ministar turizma i sporta Tonči Glavina, dugo su pripremane kako bi se na najbolji način uskladile specifičnosti Hrvatske s onim što je propisano na razini EU-a, kao i zahtjevima koji se moraju ispuniti prema OECD-u.

– Ovim prijedlogom posebno smo zaštitili sjećanje na Domovinski rat i žrtvu naših branitelja kako ne bi došla u pitanje interpretacija tadašnjih zbivanja.

Također, osobe iz država trećih zemalja, koje nisu članice OECD-a, ako nemaju hrvatsko državljanstvo, neće moći pružati usluge turističkih vodiča u Hrvatskoj, kaže ministar Glavina.

Kompleksna povijest

Ovim prijedlogom izmjena Zakona briše se odredba koja je državljanima država koje nisu države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru za pružanje usluga turističkog vodiča uvjetovala prijavljeno prebivalište u RH, te će usluge turističkog vodiča u RH uz ispunjavanje uvjeta propisanih ovim Zakonom, moći pružati državljani RH, državljani druge države ugovornice Ugovora o EGP-a i državljanin države članice OECD-a i države pristupnice Kodeksa o liberalizaciji kretanja kapitala i Kodeksa o liberalizaciji nevidljivih transakcija.

U zadarskoj udruzi turističkih vodiča Donat kažu kako prijedlog zakonskih izmjena ide izravno na štetu ne samo hrvatskim turističkim vodičima, već i kvalitetnoj, stručnoj i cjelovitoj prezentaciji slojevite i kompleksne povijesti Hrvatske.

– Ovim zakonom omogućuje se turističkim vodičima iz država članica OECD-a pružanje usluga na području Republike Hrvatske.

Riječ je o 38 zemalja čiji će turistički vodiči moći tumačiti hrvatsku povijest i baštinu, osim na posebno zaštićenim lokalitetima koji se, prema prijedlogu, odnose isključivo na lokacije vezane uz Domovinski rat.

Postavlja se pitanje koji su točno ti lokaliteti? I nije li Domovinski rat sastavni dio povijesti cjelokupnog hrvatskog prostora, kaže Luce Bašić, predsjednica udruge Donat.

Iako je, ističe, riječ o posebno osjetljivoj i važnoj temi, ne mogu zanemariti činjenicu da postoje i druge povijesne cjeline koje su jednako zahtjevne za tumačenje.

– Primjerice, kako će strani vodič u Zadru objasniti bombardiranja tijekom Drugog svjetskog rata ili pak interpretirati talijansku okupaciju Zadra?

Možemo li biti sigurni da će talijanski vodič objektivno tumačiti međuratno razdoblje u Zadru i u ispravan međuodnos staviti mletačku, talijansku i hrvatsku povijest našega grada, pita se, između ostalog, Bašić.

Izvrtanje konteksta

Dodaje da će se ovim izmjenama ne samo otvoriti vrata pogrešnom tumačenju povijesnih zbivanja i kulturnih spomenika od nacionalne važnosti, već i pružiti mogućnost namjernog izvrtanja povijesnog konteksta, što može vrlo pogubno djelovati na doživljaj destinacije.

– Hrvatska jest dio EU-a, a zakon predviđa da »Hrvatska treba omogućiti potpunu usklađenost s načelom nediskriminacije koje je propisano Kodeksima o liberalizaciji«.

Potpuna usklađenost s načelom nediskriminacije ne podrazumijeva da stranim vodičima treba omogućiti pružanje usluga na prostoru Hrvatske bezuvjetno.

Potrebno je postaviti jasne i konkretne uvjete po pitanju obrazovanja i poznavanja hrvatskoga jezika. Brojne europske države uspješno su uskladile svoje zakonodavstvo s načelima EU-a, a istovremeno zaštitile vlastite turističke vodiče i kulturu. Zašto onda Hrvatska ne bi slijedila takve primjere, pita Bašić.

Poručuje da najavljene izmjene, koje tek trebaju proći javno savjetovanje, ugrožavaju profesiju turističkog vodiča u Hrvatskoj, prijete egzistenciji brojnih građana i negiraju tisućljetnu hrvatsku povijest i njezinu kulturnu posebnost.

– Dugoročno, to ide na štetu ne samo turističkih vodiča, već i hrvatskog društva u cjelini jer narušava temelje očuvanja našeg kulturnog identiteta, zaključuje Luce Bašić.

Polaganje stručnog ispita

U Zakonu se propisuje turističkom vodiču, koji traži priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan za pružanje usluga turističkog vodiča u RH, postojanje obveze i opseg polaganja stručnog ispita provodi u postupku koji se provodi u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za pružanje usluga turističkih vodiča, odnosno njihove će se postojeće kvalifikacije i iskustva ocijeniti od slučaja do slučaja u skladu s Direktivom o reguliranim profesijama.

Autor: Nikolina Lucić