Petak, 31. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Popis stanovništva

Socijalna politika doprinijela rastu stanovnika na Viru, Pag zabilježio najveći pad

Autor: Vanja Mirčeta

26.01.2023. 09:07
Socijalna politika doprinijela rastu stanovnika na Viru, Pag zabilježio najveći pad

Foto: Toni Perinić



Hrvatski otoci između dva popisa stanovništva izgubili su dio stanovnika, no činjenica jest da je njihov pad znatno manji u odnosu na pad koji je zabilježen na državnoj razini,. U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imao je otok Rab, najveći rast Krk, dok je u zadarskom arhipelagu najveći pad imao otok Pag, odnosno najveći rast Vir.


Prema posljednjem Popisu stanovništva iz 2021. godine, Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika. Prema ovim podacima, u odnosu na Popis 2011. godine, broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64 posto. U Vladinom Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021. godinu navodi se kako je u otoke investirano čak 583.980 milijuna eura (4,4 milijarde kuna), od čega bespovratno 553.454,1 eura (4,17 milijardi kuna, što je za 19 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Razvidno je da se u razvoj hrvatskih otoka iznos ulaganja svake godine povećava u odnosu na prethodnu za promatrano razdoblje. Takav podatak pokazuje da Republika Hrvatska otočno područje, otočno stanovništvo i život na otocima prepoznaje kao područje od posebnog državnog interesa i kao područje velikih prirodnih, gospodarskih i turističkih potencijala. Na 53 naseljena hrvatska otoka 2021. godine živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,70 posto manje u odnosu na 2011. godinu. Stanovništvo je raslo na 22 otoka, dok je njihov broj pao čak na njih 28. U Vladinom Izvješću istaknuto je kako broj stanovništva na našim otocima oscilira i ovisi o izgradnji infrastrukture, provedbi programa, projekata, mjera i aktivnosti na otocima, ali i o segmentima koji se odražavaju na poboljšanje kvalitete života stanovnika otoka, njihov ostanak na otoku, poput upisa u osnovne i srednje škole na otocima (zadržavanja mladih obitelji na otocima), ali i o neizostavnim ekonomskim i gospodarskim učincima kroz koje se itekako može spoznati trend razvoja otoka što je zadaća svih javnih otočnih politika.


Pad na 28 otoka


U međupopisnom razdoblju 2011. – 2021. godine na otocima broj stanovnika pao je za 4.918, odnosno 3,70 posto. Stanovništvo je raslo na 22 otoka, pad je zabilježen na 28 otoka, dok je isti broj stanovnika (dva) zadržao otok Male Srakane. Ukupan zbroj porasta stanovništva na otocima iznosi 1.295, dok je ukupan zbroj pada stanovništva 6.213 (razlika od 4.918). U apsolutnom smislu najveći pad stanovništva zabilježen je na Rabu, koji je ostao bez 1060 stanovnika, zatim Korčuli 928, Pagu 720 stanovnika, Čiovu 651 te na Lošinju 500 stanovnika. U relativnom smislu, najveći pad zabilježen je na Ravi, u zadarskom arhipelagu, koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, sa 117 pao je na 67, odnosno 42,74 posto, Kornatima 26,32 posto, Rivnju 25,81 posto, Uniju 25 posto te Istu 19,78 posto. U apsolutnom smislu, najveći rast stanovnika zabilježen je na otoku Krku 533 stanovnika, Šolti 275, Koločepu, Šipanu 57 te Viru 45 stanovnika. Najveći rast u relativnom smislu imali su Žirje (45,63 posto), Koločep (44,17 posto) i Drvenik Mali (39,08). Od 2011. godine broj stanovnika Žirja povećao se za 44, i u 2022 godini na tom ih je otoku bilo 147, Koločep je te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego 2011. godine.




Ohrabruje podatak da otok Vir ima prema podacima Popisa iz 2021. godine najveći apsolutni rast stanovnika na području zadarskog arhipelaga. Prema riječima načelnika Općine Marina Radovića ta brojka znatno premašuje spomenutu brojku od 45 te se, prema njegovim riječima, radi o realnom povećanju broja od oko 800-ak stanovnika na njihovom otoku.


Gravitacija stanovnika prema Viru


– U startu bih naglasio kako sam nezadovoljan posljednjim Popisom stanovništva 2021. godine zbog toga što je popisivačima bilo dodijeljeno jako puno adresa. Mislim da na Viru nije popisano 700 do 800 stanovnika, na što sam upozoravao kada je to još bilo aktualno. Naime, 2011. godine popisivači su bili u koordinaciji s Općinom Vir, kada se jasno znalo gdje i kuda tko ide. Podaci tog Popisa bili su puno kvalitetniji nego ovi iz 2021. godine. Moje osobno mišljenje jest, na temelju broja ljudi koji imaju prebivalište na Viru, da na otoku gravitira oko 4.000 ljudi, dok je Popis pokazao 3.100, istaknuo je Radović koji drži kako je porast stanovnika na tom otoku rezultat prvenstveno njihove socijalne politike koja se provodi zadnjih 20-ak godina.



– Isplaćujemo jedne od najviših rodiljnih naknada u Hrvatskoj, 929,1 eura (7.000 kuna) za prvo dijete, 1858,1 eura (14.000 kuna) za drugo, itd, dok je za peto bilo čak 25.482,8 eura (192.000 kuna). Konstantno dijelimo potpore za školsku djecu. Dok država nije sufinancirala nabavu udžbenika mi smo ih financirali, a sada smo preuzeli kupnju radnih bilježnica i dr. Osim toga pomažemo i sve ostalo. Stipendiramo i studente. Naime, nakon završetka studija moguće je pronaći posao u općinskoj upravi jer nam kronično nedostaje zaposlenika, prvenstveno mislim na inženjere struka koje su općenito deficitarne. Osim dobrog socijalnog programa, Vir je mjesto koje stalno turistički napreduje. Dosta se može kvalitetno živjeti na otoku jer vas samo 25 minuta vožnje dijeli od Zadra,naglasio je načelnik Općine te nastavio.


Slavonci se doseljavaju na Vir


– Prema Viru gravitiraju ipak najviše ljudi čiji su roditelji, bake i djedovi ovdje imali vikendice. Činjenica jest da je u Slavoniji poprilično teže živjeti te tamošnji ljudi dolaze ovdje gdje imaju riješeno stambeno pitanje, ali i za djecu imaju sve pogodne uvjete, od vrtića do Područne škole. Kvaliteta života na Viru je poprilično dobra. Vrtić je besplatan, djeca imaju tople obroke, sve sukladno zakonu. Što se tiče same škole, tu smo malo deficitarni. Imamo zgradu koja je praktično za rušenje te se nadam suradnji sa Zadarskom županijom i nadležnim ministarstvom kako bismo u ovom mom mandatu projektirali novu školsku zgradu do kraja te da će u konačnici Vir dobiti školu s dvoranom kakvu i zaslužuje. Konstantni porast djece to zapravo zahtijeva. Nadam se kako će se sukladno svim pozitivnim stvarima koje se događaju u konačnici izgraditi i osnovna škola od prvog do osmog razreda. Osim toga, planirana je izgradnja i novog vrtića s jaslicama jer sve veći broj djece zahtijeva spomenute poteze, a to su samo neki od projekata koji život na našem otoku čini sve poželjnijim, poručio je Radović.


Zadarska županija u 2021. godini uložila je ukupno 2.011.197,6 eura (15.153.368 kuna) u 48 projekata na području otoka koji joj pripadaju. Grad Zadar je u istoj godini financirao projekte na otocima u iznosu od 491.751,3 eura (3.705.100 kuna). U razdoblju od 16 godina (2006.-2021.) u hrvatske otoke se uložilo 4,3 milijarde eura (32,18 milijardi kuna) i to u prosjeku oko 266.772,8 milijuna eura (2,01 milijardi kuna) godišnje. Ulaganja bespovratnih proračunskih/vlastitih sredstava i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 posto ukupnih ulaganja, dok 18 posto čine ulaganja putem kreditiranja.


Manji broj otočana 


Na 53 naseljena hrvatska otoka 2021. godine živjelo je 127.838 otočana, što je za oko pet tisuća ili 3,70 posto manje u odnosu na 2011. godinu