Sanirat će se glava lukobrana u luci Miškovići na Pagu

Županijska lučka uprava (ŽLU) Zadar provodi projekt Izvođenje radova na sanaciji glave lukobrana u luci Miškovići u tome mjestu na otoku Pagu. U tijeku je zaprimanje ponuda na javni natječaj za izvođenje radova, čija je procijenjena vrijednost 282.982,90 eura.

Glavni projekt sanacije glave nasutog lukobrana izradio je Remi Vuković, dipl.ing.građ., iz tvrtke PGN projekt iz Splita. Sukladno Zakonu o gradnji te Pravilnika o jednostavnim građevinama ovi radovi spadaju u zahvate koji se mogu izvoditi u skladu s glavnim projektom bez ishođenja građevinske dozvole. Radi se o postojećoj građevini kojoj se poboljšava ispunjavanje temeljnih zahtjeva, a kojima se ne mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena.

Za potrebe ovog projekta angažirana je ovlaštena geodetska tvrtka Geo Zadar d.o.o. radi izrade geodetskog snimka terena s uklopom u katastar i prikazom dubina (batimetrijom mora).

Urušen zid

Ukupna površina zahvata sanacije obale s ljetnim privezištem za plovila je 213 metara četvornih. Dužina ljetnog privezišta je 46 metara. Ovim projektom predviđen je okomiti privez 15 plovila manje dužine pet do osam metara ili sedam dužih plovila s bočnim privezom.

– Postojeće stanje glave lukobrana je loše, budući da se urušava zid od kamenih blokova, a podmorski nasip ispred glave lukobrana, školjere, nema dostatni nagib te nema zaštitni kamenomet koji bi umanjio djelovanje valova od od juga i ostalih vjetrova koji pušu iz tog smjera, navodi se u glavnom projektu te se dodaje kako je izvršena analiza valovanja te je izračunato da je lukobran izložen valovima visine dva metra.

– Stoga je projektom predviđena dogradnja podmorskog kamenog nasipa ispred glave lukobrana na način da se prvo rekognoscira stanje kamenog materijala na podmorskoj kosini. Ako je stanje kamenog materijala na podmorskoj kosini rahlo, strojno se rade stepenice u kosini. Stepenice linijski prate tlocrtni oblik glave lukobrana i trebaju osigurati spoj novog kamenog materijala koji se dosipava s postojećim kamenim nasipom da ne bi došlo do međusobnog klizanja slojeva. Ako je stanje kamenog materijala na kosini podmorskog nasipa zbijeno, ne rade se stepenice već se zabijaju čelični trnovi dužine 150 cm u kamenu padinu, ističe projektant dodajući kako trnovi trebaju osigurati spoj novog kamenog materijala koji se dosipava s postojećim kamenim nasipom da ne bi došlo do međusobnog klizanja slojeva.

Za kamene poklopnice na obalnom rubu zida treba se koristiti tip bijelog kamena sedimentnog porijekla fizikalno-mehaničkih karakteristika kao Veselje fiorito. Armirano-betonska ploča šetnice izvodi se u padovima prema obalnom zidu.

Foto: ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA ZADAR

Popločavanje obale

Pažljivim odabirom građevinskih elemenata i materijala treba očuvati karakteristike tradicijske arhitekture u cilju uklapanja područja zahvata u krajobraz šireg područja. Treba koristiti autohtone biljne vrste prilikom hortikulturnog uređenja.

Postojeća komunalna oprema kao što su klupe, mali spremnici komunalnog otpada i slično vraćaju se nakon završetka radova.

Tijekom izvođenja zahvata očekuje se uništenje malog dijela životnih zajednica morskog dna u užem području zahvata. Utjecaj se može smatrati prihvatljivim, budući je sveukupna nasuta površina relativno mala te neće značajnije utjecati na njihovu prisutnost na širem području.

Na novim betonskim površinama u moru vrlo brzo će se razviti podloga pogodna za razvoj novih zajednica. Nakon nekoliko mjeseci, ovisno o sezoni prihvata pojedinih vrsta na te površine naselit će se morski organizmi. Relativno brzo će se oporaviti organizmi koji žive na sedimentnom dnu mora unutar akvatorija zahvata. Pretpostavlja se, da će se u roku od jedne godine ustaliti sastav i brojnost vrsta.

Radovima sanacije glave lukobrana poboljšat će se uvjeti za daljnje korištenje mora i obalnog pojasa.