Ražnjević: Ovaj kraj ne može živjeti samo od luksuznog turizma, ali ga moramo dalje razvijati

Luksuz se redefinirao, od ekstravagancije prema doživljajima koji imaju utjecaj na našu osobnost, fantastičnim putovanjima bez lažnog sjaja. Zato danas moramo razmišljati i govoriti o održivosti, o premium ponudi kao autentičnoj, lokalnoj autohtonoj. S druge strane, u turizmu i hotelijerstvu, odnosno svakoj uslužnoj djelatnosti, luksuz nije samo uređenje, skup smještaja, premium dolazi s uslugom, ljudima, njihovim pristupom i odnosom sa gostom.

Mihaela Kadija, direktorica Turističke zajednice Zadarske županije je, govoreći o marketinškim aktivnostima i promociji zadarske regije na konferenciji “Potencijali luksuznog turizma Zadarske županije” napomenula kako je krajnje vrijeme za čvrsti stav o budućnosti zadarskog turizma.

– Rast brojki uvijek je poželjan. Naš je rast bio u najvećoj mjeri usmjeren upravo na premium turizam te promet u pred- i posezoni. Kada promoviramo destinaciju, na tržištu istovremeno stvaramo svijest o destinaciji koja je bogata doživljajima kvalitetnim kadrovima. Promoviramo doživljajni segment, koji je i temelj premuim ponude. Naši veći komercijalni subjekti jednako rade na razvoju premium ponude, kao i mali, a nove će strukturne potrebe samo još više istaknuti te napore, pojasnila je Kadija, naglasivši kako je upravljanje destinacijom i njezinim atrakcijama jedini smjer daljnjeg razvoja turizma.

Zadarska županija već sada u pojedinim komparativnim turističkim segmentima pružanja usluga, ima ogromnu prednost i prepoznatljivost u pojedinim sektorima turističkih usluga koje možemo nazvati luksuznim, makar u prepoznatljivom obliku. Odnosi se to prije svega na nautički turizam, koji već godinama ponosno cvjeta u Biogradu na Moru, gdje je i smještena jedna od naših najvećih i najkvalitetnijih marina – Ilirijina Marina Kornati.

Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirije d.d. je pak pojasnio kako će daljnji rast poslovanja temeljiti ne samo na unaprijeđenu nautičkih kapaciteta, već i cjelokupne ponude Ilirije, koja se naslanja na mogućnosti i potencijale biogradske rivijere.

– Kada bi segmentirali ostvarena noćenja, turizam niske kvalitete i loš turizam gotovo je 100 posto prisutan u masovnom turizmu. Kvalitetni i masovni turizam mogu koegzistirati, no naš je cilj kruna, turizam najviše razine kvalitete s dovoljno sadržaja i prostora za daljnji razvoj, pojasnio je Ražnjević, kazavši kako nećemo pobijediti ako ne priznamo svoje mane i pogreške.

– Sektorska analiza hrvatskog turizma, tj. naših prirodnih, geografskih i kulturoloških osobitosti još uvijek ne postoji na razini i kvaliteti koja je potrebna. Nautika je zato još uvijek najkvalitetniji dio naše turističke ponude, pojasnio je Ražnjević, dodavši kako se gosti koji dolaze u Biograd na Moru ne žele samo ploviti i uživati u moru, već se i upoznati sa svim osobitostima koje nas izdvajaju u odnosu na nama komparativne destinacije.

– U poslu je dobro uvijek biti nezadovoljan., jer iz nezadovoljstva se često rađaju dobre ideje. Zato marina Kornati ima 400 vezova, a Zadarska županija nosi titulu kraljice nautičkog turizma u Hrvatskoj i na Mediteranu, kazao je Ražnjević.

– Turizam bez pojedinca, naše kulture i civilizacije j prazna ljuštura za jednokratan odmor, rekao je Ražnjević, poručivši kako gostu pri svakom izlasku iz smještaja moramo ponuditi inspiraciju. Turizam je ekvivalent života. Ovaj kraj neće i ne može živjeti samo od luksuznog turizma, ali ga moramo dalje razvijati i potencirati, kako bi anulirati negativne učinke masovnog turizma. 20 posto našeg nacionalnog proizvoda otpada na turizam, a na Jadranu se ta brojka penje na čak 60 posto. Kultura življenja i naša tradicija naše su glave izvozne snage koje moramo temeljiti na sinergiji s našim radnicima i lokalnim stanovništvom, tako bi naš turizam uistinu mogao biti održiv i cjelogodišnji, zaključio je Ražnjević danas u Ilirijinom Arsenalnu na konferenciji o potencijalima luksuznog turizma u županiji.