Osobni bankrot u Zadru od 2019. godine proglasile tisuće građana

Fina je u ponedjeljak objavila nove kumulativne podatke o jednostavnom postupku stečaja potrošača, koji jasno pokazuju da je institut osobnog bankrota od 2019. prerastao u jedan od ključnih pokazatelja dužničke krize hrvatskih kućanstava. Iza suhoparnih tablica o desecima i stotinama tisuća poziva, očitovanja i prijedloga prema općinskim sudovima kriju se vrlo konkretne sudbine blokiranih građana, a u gradovima poput Zadra broj pokrenutih postupaka već godinama potvrđuje razmjere prezaduženosti i ranjivosti lokalnog stanovništva.

Nacionalni razmjeri dužničke krize

Od 1. siječnja 2019. do sredine prosinca 2025. Fina je građanima poslala stotine tisuća poziva na očitovanje o jednostavnom stečaju, a samo u 2019. godini riječ je o više od 130 tisuća poziva, uz nastavak visokih brojki i u narednim godinama. U 2025. godini, zaključno s 15. prosincem, poslana su 24.344 poziva, pri čemu je gotovo 11 tisuća završilo i na e-oglasnoj ploči sudova, što pokazuje da značajan dio građana ima neuređeno prebivalište ili ih pošta jednostavno ne pronalazi.

U istom razdoblju Fina je zaprimila 4.771 očitovanje građana, od čega je 1.310 dužnika izričito pristalo na provođenje jednostavnog stečaja, dok se njih 3.461 izjasnilo protiv, što znači da većina i dalje pokušava izbjeći formalni bankrot unatoč višegodišnjoj blokadi.

Prema zbirnim podacima Fine, Općinski sud u Zadru primio je ukupno 8.270 prijedloga za provedbu jednostavnog stečaja potrošača u razdoblju od 2019. do 2025. godine, manje u odnosu na Split (17.418), Rijeku (12.201), Osijek (14.333) i Varaždin (8.739).

Što brojke znače za Zadar

U praksi to znači da tisuće Zadrana prolaze kroz postupak u kojem država i Fina priznaju da iz te imovine više nema realnih izgleda za naplatu, što dugoročno ostavlja posljedice na osobne financije, stambeno pitanje i mogućnost sudjelovanja na tržištu rada i kredita.

Usporedno s jednostavnim stečajem, Zakon predviđa i izvansudski postupak pred savjetovalištima Fine, zamišljen kao prostor dogovora između dužnika i vjerovnika prije suda. No od 2016. do listopada 2025. podneseno je tek 1.276 zahtjeva za izvansudski postupak, sklopljeno svega 16 sporazuma, a izdano 942 potvrde o neuspjelom sklapanju dogovora, što pokazuje da ovaj model u praksi gotovo ne funkcionira.

Detaljnije podatke možete pronaći na ovoj poveznici.