Održana panel rasprava 'Upravljanje pomorskim dobrom u okviru nove zakonske regulative'

Dugo očekivane izmjene Zakona o pomorskom dobru i pomorskim lukama najavljuju se kao revolucionarne u sektoru od kojeg mnogi gospodarstvenici imaju koristi, a dugo je godina ostao nedovoljno uređen i prepušten sam sebi. Upravo se o njima, ali i nezadovoljstvu dijela sektora, naročito luka i marina, govorilo se na panel raspravi “Upravljanje pomorskim dobrom u okviru nove zakonske regulative” u organizaciji Županijske komora Zadar u suradnji sa Županijskim komorama Dubrovnik, Split i Šibenik.

Panel je namijenjen predstavnicima marina, luka, hotelijera, charter tvrtki, ugostitelja, ribarstva i marikulture, predstavnicima lokalnih uprava i samouprava, državnih i županijskih agencija, turističkih zajednica i svim ostalim zainteresiranim dionicima, a kao panelisti u raspravi su sudjelovali Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske; Filip Rogošić, direktor tvrtke Luka Split d.d. i predsjednik Udruženja luka i brodara HGK; Goran Ražnjević, predsjednik Uprave Ilirija d.d.; Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d. Roko Vuletić, direktor Iskra brodogradilište 1 d.o.o. i Lav Bavčević, izvanredni profesor s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.

Modernizacija propisa i obveza

Josip Bilaver, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske na početku je panela istaknuo kako će se novi Zakon poboljšati donošenjem uredbi i pravilnika. Tri pravilnika su već prošla javno savjetovanje, a n ova Uredba o javnim djelatnostima uskoro će se naći na istoj listi.

– Uz javno savjetovanje ovaj tjedan očekujemo i donošenje trenutno najvažnijeg pravilnika, onog o upravljanju i građenju na pomorskom dobru, koji će za JLU definirati mogućnost izdavanja dozvola i koncesija poduzetnicima, najavio je Bilaver, dodavši kako u veljači i ožujku očekuju prve natječaje za dozvole na pomorskom dobru.

– Što se tiče gradnje, Vlada će donijeti sveobuhvatnu Uredbu o građenju na pomorskom dobru, kojom će prestati važiti postojeći Pravilnik o jednostavnim građevinama. Onemogućiti će prvenstveno devastaciju okoliša, a od investitora će tražiti da svoje građevine usklade sa lokalnim urbanim izgledom, kazao je Bilaver, dodavši kako će svi građani imati pristup pomorskom dobru i plažama.

Sudionike panela pozdravio je Denis Ikić, direktor HGK – Županijske komore Zadar naglasivši kako novi legislativni okvir sa 236 članaka od izuzetne važnosti, jer obuhvaća više od trećine ukupnog teritorija Hrvatske i bez zadrške predstavlja najatraktivniji gospodarski dio.

– Puno se različitih mišljenja moglo čuti oko segmenta dodijele i produljenja koncesija, što i predstavlja jedan od zakonski najtežih postupaka. Stoga smo se odlučili spojiti politiku poduzetništvo i znanosti, kako bi skrenuli pozornost na utjecaj primjene novog Zakona u upravljaju i gospodarskom korištenju pomorskog dobra sa aspekta ključnih dionika, ali i rokova i obveza JLU u njegovoj provedbi, poručio je Ikić, dok je Šime Vicković, zamjenik zadarskog župana kazao kako je more naš najvrijedniji resurs.

– Ravnoteža između njegova gospodarskog korištenja i očuvanja, uz unaprjeđenje i brigu za krhki ekosustav mora u središtu je ovog Zakona. Nova zakonska regulativa i nama u JLU donosi znatno veću odgovornosti, ali i prihode i pred nama je određeni period prilagodbe, poručio je Vicković.

Foto: Mislav Klanac

Prilike i obveze za gospodarstvenike

– Novi Zakon će proje svega zaustaviti nelegalnu gradnju i uzurpaciju obale te pružiti kvalitetnu mogućnost razvoja gospodarstva na obali. Zakon se 20 godina nije mijenjao, a njegovom ćemo se primjenom brzo uvjeriti u njegovu kvalitetu, poručio je Bilaver. Pitanje obeštećenja i produljenja koncesija jedno je od najspornijih pitanja novog Zakona, jer postojeći koncesionari svoje mogu izgubiti nakon 30 godina, o čemu je Bilaver kazao kako koncesija nije vlasništvo.

– Mi kao zakonodavac smo pokušali naći mogućnost, iako znamo da svi nisu zadovoljni, balans između ulaganja, tj. priznavanja troška ili obeštećenja za buduća ulaganja i novog natječaja koji će u nekom trenutnu doći na vrh ljestvice. Ostavili smo mogućnost produljenja roka trajanja koncesija, naročito ako se na nekom području promijenila regulativa i zahtjeva nove investicije, pojasnio je državni tajnik.

Predsjednik Udruženja luka i brodara pri HGK i direktor tvrtke Luka Split d.d. Filip Rogošić na panelu je naglasio kako ih zabrinjava činjenica da je, nakon što se o prvom prijedlogu novog Zakona raspravljalo godinu dana, drugi donio u svega tjedan. Njega i kolege u lučkom sektoru također zanima i ritam obnavljanja i dodjeljivanja koncesija, naročito na duže vrijeme, jer Luka Split, kao i ostale hrvatske luke kontinuirano ulažu u unapređenje i modernizaciju svog poslovanja i ne žele da ista ta ulaganja u kratkom roku postanu bezvrijednima, ukoliko im se ne produlji koncesija.

– Dosta točaka na koje smo mi kao Udruženje upozoravali tiče se koncesija, koje su još uvijek nedorečene, a najavljuje se daljnje uređivanje tog pitanja kroz uredbe i pravilnike. Zakon bi prije svega trebao rješavati takva pitanja i biti egzaktan, a ne naknadno donesene uredbe i pravilnici, mišljenja je Rogošić, dodavši kako ih je najviše strah daljnjeg produljenja koncesija.

– Nas prenesene koncesionare to posebno zabrinjava u dijelu budućih ulaganja na rok od 15 do 20 godina. Logično bi bilo prestati s ulaganjima nekoliko godina pred sam istek koncesija kako bi amortizirali uloženo, ali to dugoročno nije dobro niti za nas niti za industriju u cjelini. Postavlja se pitanje opravdanosti ulaganja i naknade na uloženo, što bi za nas bilo produljenje koncesije, pojasnio je Rogošić.

Foto: Mislav Klanac

Pitanje dodijele i produljenja koncesija

Kristijan Pavić, predsjednik Uprave ACI d.d. je pak istaknuo kako je za sustav marina najvažnija prijelazna odluka da se sve nove koncesije i produljenja postojećih raditi prema starom Zakonu.

– Svi smo svjesni da je novi Zakon bio nužnost, kako bi se mi koji živimo i radimo od mora istovremeno mogli zaštititi od devastacije, ali i osigurati bolje uvjete i očuvanje mora za lokalne zajednice, dodao je Pavić.

Sva će se nova ulaganja u postojeću infrastrukturu na pomorskom dobru, naročito ona u lukama, moći realizirati uz dopuštenje davatelja koncesije, što će se kasnije moći preliti u njeno produljenje ili, ako se ide u novi natječaj, ta ulaganja nadoknaditi ukoliko koncesija pripadne drugom subjektu.

– Ne bježimo od činjenice da koncesionari nisu zadovoljni. No, važno je istaknuti kako vlasništva na pomorskom dobru nema, dodao je Bilaver, dok je Rogošić naglasio kako pomorskim lukama novi Zakon ne predviđa produljenje postojećih koncesija.

– Kapitalna ulaganja u željeznički promet izravno su povezana i sa pomorskim, jer logistički prijevoz čini 20 posto BDP – a. Modalni transportni sektor i logistika je dio koji traži daljnja ulaganja. Važnost pomorskih luka i dobra kroz koncesije treba donijeti jasniju sliku o ulaganjima, dodao je Rogošić, dok je Roko Vuletić, direktor Iskra brodogradilište 1 d.o.o. upozorio je kako gospodarsku dobit na pomorskom dobru generiraju i poduzetnici koji nisu uključeni u turističku industriju, koja se često potencira kao najvažnija na obalnom pojasu.

– Dosadašnji je zakonski okvir bio jako demotivirajući za buduća ulaganja. Ono što Zakon nije donio, to je status “lex specialisa”, koji bi bio nadležan svim drugim zakonskim rješenjima kada je u pitanju pomorsko dobro. Na takve se investicije i izmjene koncesijskih ugovora, osim Zakona o pomorskom dobru, primjenjuje Zakon o koncesiji. Oni su u suprotnosti, jer je, s jedne strane Zakon o pomorskom dobru definirao vrijednost ulaganja u odnosu na trajanje koncesije, dok Zakon o koncesijama kaže da izmjena ugovora o koncesiji ne može prelaziti 50 posto originalno dodijeljene, pri čemu je čak i definirano kako se vrijednošću koncesije smatra zbroj ukupnih prihoda koje će tvrtka ostvariti u koncesionarom razdoblju, pojasnio je Rogošić, rekavši kako se jednako treba valorizirati i vrijednost investicije, pa i konačnu vrijednost infrastrukture.

Foto: Mislav Klanac

Turizam i ulaganja u pomorsko dobro

– Nama sada sugovornik često nije samo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, već i Ministarstvo financija, koje se pozivajući na odredbe Zakona o koncesijama daje svoje mišljenje, dodao je Vuletić, dok je državni tajnik replicirao kako Zakon dopušta mogućnost obeštećenja ulaganja.

– Sva ulaganja koja se ulažu s obzirom na promjene standarda i tehnologije ili više sile, posebnim će pravilnikom, uz sudskog vještaka i izradu elaborata bili temelj raspravama pri novim natječajima za koncesije, gdje će se postojeće okolnosti uzeti u obzir kao prateći dokumenti, na što će se obvezati potencijalni budući koncesionari. Naravno postoji i mogućnost produljenja za tu vrijednost za postojećeg koncesionara, objasnio je Bilaver, rekavši kako su ovim potezom postojećim koncesionarima omogućili daljnja ulaganja.

Goran Ražnjević, predsjednik uprave Ilirije d.d. sa aspekta je turističkog gospodarstva govorio o potrebi uređenja pomorskog dobra, davanja koncesija i istaknuo da na pomorsko dobro otpada oko tri četvrtine zadarskog gospodarstva. Zaštita okoliša i prirodnih resursa jedan je od najvažnijih dio novoga Zakona, a kao ono što najviše apostrofira Ražnjević je istaknuo turizam kao pokretač mnogih promjena do kojih se raspravama došlo.

Ovim panelom željela se potaknuti nova rasprava o utjecaju primjene novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na upravljanje pomorskim dobrom s aspekta ključnih dionika gospodarstva na koje se Zakon odnosi.

– Koncesije i način njihove dodijele najvažniji su dio Zakona i dotiču se svih poduzetnika na obali. Za pozdraviti je iskorak ka boljoj zaštiti potencijalnih resursa mora i obale. Još je bolja činjenica da ne ničime ne može ugroziti “javnost” plaža i slobodan pristup bez rampi i naplata. Volio bih da je ovim Zakonom uređen i Pravilnik o upravljanju plažama, prirodnim i uređenim, kako bi anulirao možebitne nedorečenosti Zakona, zaključio je Ražnjević, dodavši da je institut koncesija na zahtjev jako dobro rješenje kada se govori o nedjeljivim cjelinama na pomorskom dobru.

Foto: Mislav Klanac