Održana komemoracija za profesora Mladena Dorkina

U rujnu prošle godine u 92. godini života preminuo je profesor Mladen Dorkin, omiljeni profesor generacija studenata i studentica Hrvatskog jezika i književnosti, stoga je u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru upriličena komemoracija u znak sjećanja. Kako je rečeno u uvodnoj riječi, znanstvenim radom počeo se baviti sredinom sedamdesetih godina, od kada se svojim studijama, esejima, ogledima i interpretacijama javlja u mnogim časopisima i zbornicima.

Rad na fakultetu i život sveučilišnog profesora za njega je bio srž postojanja, stoga se okupljenima obratio rektor Sveučilišta u Zadru, prof. Faričić.

– Ovo je čin komemoracije, u memoriji obitelji, ustanove i kraja u kojem je djelovao prof Dorkin doista će ostati u najljepšem mogućem sjećanju. Ta memorija sastavljena je od onih trenutaka koje je on obilježio svojom blagošću i blagim osmjehom.

Primjer je sveučilišnog profesora, kolege i prijatelja koji puninom svoga života svjedoči kako bi profesor, k tome, s obzirom da je predavao metodiku, uzimajući u obzir i njegovo prethodno iskustvo rada u ekonomskoj školi, ne samo da je bio profesor koji je svjedočio cijelom svojom osobnošću nego je u to utukao bogato iskustvo i znanje kako prenositi znanje koje se ne zasniva samo na teorijskim modelima iz udžbenika, na pomno osmišljena predavanja, već na svjedočenje znanosti i humanosti.

Profesor Dorkin primjer je svojom dobrotom, sustavnošću, plemenitošću iskazivanom i nesebičnim dijeljenjem svojih znanja, kazao je Faričić dodavši kako su svi na Sveučilištu ponosni što su ga imali kao profesora, kolegu i sugrađanina koji je obogatio naše živote.

Profesora Dorkina, dugogodišnjeg kolege prisjetio se i profesor Josip Lisac koji je okupljenima govorio o njihovoj suradnji, druženjima i gradnji zadarske kroatistike.

– On bi često svraćao u ogranak matice hrvatske u Zadru. Počeo je pisati i objavljivati vrlo mlad, a već kao srednjoškolski profesor objavljivao je ozbiljne znanstvene članke. Pisao je o slovenskoj, ali i o vlastitoj nacionalnoj književnosti. Objavljivao je vrlo mnogo u Zadarskoj smotri i u radovima filozofskog fakulteta u Zadru, a poslije i pri Sveučilištu kad je osnovano.

S mnogo respekta odnosio se prema svojim učiteljima. Posebno mjesto je imao Ivo Frangeš, ali i o drugima je govorio s najvećim poštovanjem. Objavljivao je sustavno, više književno- povijesne nego metodičke prinose i stvorio je impozantan opus od većeg broja djela.

Bio je prvenstveno povjesničar hrvatske književnosti i sretna je okolnost da se našao na sveučilištu gdje je mogao pokazivati svoje znanje, nadarenost i talent, kazao je Lisac prisjetivši se i njihovih dugih druženja uz razgovor u Matici ili u njegovu domu.

Pročelnica Odjela za kroatistiku, Sanja Knežević kazala je kako zasebnu cjelinu njegovih radova čine eseji o pjesnicima vlastitog zavičaja.

Profesor Dorkin interes za noviju hrvatsku književnost, osobito za razdoblje moderne kao i za bogatu zadarsku književnu periodiku ovog doba, dijelio je tad s kolegicom profesoricom Zvjezdanom Rados koja je popratila niz publikacija profesora, a također je o njegovoj 80. godišnjici života izradila bibliografiju znanstvenih radova.

– Znanstveni rad nije zapustio ni po umirovljenju, sve do svoje 91. Godine života. Od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljeća do 2023. Godine objavio je više od osamdesetak bibliografskih jedinica- sedam knjiga, pedesetak znanstvenih radova publiciranih u zbornicima i časopisima te više od dvadeset stručnih radova, recenzija i novinskih članaka.

Znanstveni interesi vrlo su široki, u rasponu od najužih lokalnih, zavičajnih, otočnih, čakavski i zadarskih tema do širih nacionalnih ili do tema iz susjednih književnosti.

U svojim knjigama, studijima i esejima, ogledima i interpretacijama nije slijedio pomodna teorijska strujanja, ostao je dosljedan metodološkom tradicionalizmu i jednostavnosti, ali je ipak dao značajan prilog proučavanju i razumijevanju hrvatske lirike u razdoblju moderne, kao i pjesnika koji su joj prethodili- njegovi su radovi o pojedinim autorima Preradoviću, Kranjčeviću, Matošu, Vidrić i Nazoru, kako je Frangeš rekao, doprinos znanosti i praktičnoj nastavi, kazala je Rados i zahvalila profesoru na bogatom doprinosu proučavanju i tumačenju hrvatske književnosti.

Kako je profesor bio dugogodišnji član Matice hrvatske, okupljenima se obratio i posvjedočio suradnju s Dorkinom, prof. Radomir Jurić, predsjednik Matice hrvatske.

– Desetljećima smo se poznavali i surađivali na polju kulture i znanosti, a Matica je zauzimala važno mjesto u njegovom svakodnevnom životu. Kako je poznato, profesionalni rad prof. Dorkina velikog metodičara i poznavatelja hrvatske književnosti, trajao je sve do kraja njegova života.

Tako smo mu 2020. godine objavili knjigu “Ogledi, interpretacije”, a u lipnju mu priredili promociju koja je puno značila i njemu i nama. Istom prigodom, uručili smo mu Zahvalnicu našeg Ogranka. Dorkin je ostavio neizbrisiv trag u kulturi, znanosti i obrazovanju grada Zadra i Hrvatske. I zato mu velika hvala, zaključio je Jurić.