Od jedrilica praćenih radarom do humanoidnih robota: Zadar nastavlja 30 godina dugu tehnološku priču

Prije trideset godina jedrilice u Zadarskom kanalu praćene su radarom, njihovi su položaji pretvarani u računalnu simulaciju, a tijek regate prenošen je internetom u vrijeme kada je takva tehnologija za većinu građana još bila gotovo nepoznata. Ovoga rujna na isto će more izaći podvodni roboti, autonomna površinska plovila i zračni dronovi, dok će humanoidni roboti u Kukljici pokazati kako hodaju, održavaju ravnotežu, koordiniraju pokrete, pa čak i plešu.

Zadar će 11. rujna biti domaćin međunarodnog savjetovanja Robot Technologies and Applications – RTA, dok će dan poslije, 12. rujna, na relaciji Uskok – Kukljica biti održan Robot–dron demo konvoj. Događanje istodobno obilježava 30. obljetnicu pokretanja Sveučilišne regate ELMAR, projekta koji je još 1996. godine povezao znanost, nove komunikacijske tehnologije, međunarodnu sveučilišnu suradnju i zadarsku jedriličarsku tradiciju.

Jedan od pokretača te inicijative bio je prof. dr. sc. Karolj Skala, znanstvenik Centra za informatiku i računarstvo Instituta Ruđer Bošković i član Mađarske akademije znanosti. Prisjećajući se okolnosti u kojima je ELMAR pokrenut, ističe kako regata od početka nije bila zamišljena samo kao sportsko natjecanje.

– Nakon ratnih stradanja Zadra željeli smo poslati poruku obnove, otvorenosti i povratka grada u međunarodne znanstvene i akademske tokove. U okviru savjetovanja ELMAR 1996. godine pokrenuli smo inicijativu za organizaciju sveučilišne regate u klasi krstaša. Ideja je bila povezati sveučilišta, znanost, nove komunikacijske tehnologije i zadarsku pomorsku tradiciju, govori Skala.

Internet prije interneta

Tehnološki dio projekta za ono je vrijeme bio iznimno ambiciozan. U suradnji s Hrvatskim telekomom organizatori su se preko tadašnjih telefonskih parica povezali s CARNetom, uspostavili jedan od prvih internetskih priključaka u Zadru te dobili jednu od prvih gradskih IP adresa. U regatnom trokutu nalazio se vojni brod koji je radarom pratio položaj svake jedrilice, a prikupljeni podaci pretvarani su u računalnu simulaciju tijeka regate.

Prikaz je potom distribuiran internetom, što je predstavljalo jedan od ranih primjera onoga što danas nazivamo webcastingom. U razdoblju u kojem internet još nije bio dio svakodnevice ELMAR je pokazao da se sportsko natjecanje na moru može istodobno pretvoriti u tehnološku demonstraciju dostupnu publici izvan regatnog polja.

Organizatori su željeli da se glas o Zadru nakon ratnih godina ponovno čuje i izvan granica Hrvatske. U posadama su se zato nalazili predstavnici akademske zajednice i gospodarstva, a na regati su sudjelovala i trojica veleposlanika – Poljske, Mađarske te Bosne i Hercegovine. ELMAR je tako postao mjesto međunarodnog susreta, sportskog nadmetanja i predstavljanja tehnologija koje su tek počinjale mijenjati način komuniciranja.

Sustav praćenja jedrilica iz godine u godinu se razvijao. Od početne radarske evidencije i računalne simulacije organizatori su postupno došli do praćenja pojedinih brodova GPS-om te prijenosa videosadržaja izravno s regatnog polja. Vrhunac tog razvoja bio je Prvi europski sveučilišni jedriličarski kup, održan pod pokroviteljstvom Europske sveučilišne sportske asocijacije – EUSA-e.

– Tijekom tog natjecanja Zadarski kanal bio je pokriven bežičnom mrežom, a svaki brod bio je povezan s internetom te je slao podatke o svojem položaju i videosliku s regatnog polja. ELMAR je time prerastao iz regate u demonstracijski poligon novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, ističe Skala.

Jedrima prema Sveučilištu

Važnu ulogu u cijeloj priči imao je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, koji je snažno podupirao povezivanje regate s razvojem visokog školstva u gradu. U vrijeme pokretanja ELMAR-a dekan Fakulteta bio je prof. dr. sc. Pavao Mikić, dok je 2000. godine dužnost dekana preuzeo prof. dr. sc. Damir Magaš, jedan od ključnih ljudi u pripremi obnove zadarskog sveučilišta.

Četvrta Sveučilišna regata ELMAR 2001. godine održana je pod sloganom “Jedrimo u susret Zadarskom sveučilištu”. Bila je to jasna potpora akademske zajednice obnovi samostalnog sveučilišta, godinu dana prije donošenja Zakona o osnivanju Sveučilišta u Zadru. Na jednoj od regata posada Filozofskog fakulteta osvojila je prvo mjesto, a za kormilom je bio zadarski olimpijac i vrhunski jedriličar Tomislav Bašić. Taj je uspjeh simbolično povezao Fakultet, grad i snažnu zadarsku jedriličarsku tradiciju.

Tri desetljeća poslije suradnja se nastavlja u novim znanstvenim i tehnološkim okolnostima. Skala posebno ističe potporu rektora Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josipa Faričića održavanju savjetovanja RTA. Događanje dolazi u trenutku kada zadarsko Sveučilište pokreće studijski program mehatronike i dodatno se otvara prema robotici, autonomnim sustavima i umjetnoj inteligenciji.

Regata budućnosti

MIPRO i Sveučilište u Zadru, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu te Jedriličarskim klubom Uskok, organiziraju RTA savjetovanje i Robot – dron demo konvoj. Njime će se ponovno oživjeti temeljna ideja ELMAR-a – da more ne bude samo prostor sporta i plovidbe, nego i mjesto susreta znanosti, tehnologije, gospodarstva i obrazovanja.

Robot-dron demo konvoj krenut će 12. rujna u 8 sati iz Uskoka prema Kukljici. Na toj će se ruti demonstrirati podvodni roboti, autonomna površinska plovila i zračni dronovi, razvijeni u okviru europskih istraživačkih projekata. Riječ je o tehnologijama koje već imaju praktičnu primjenu, a povezivanjem s umjetnom inteligencijom otvaraju se nove mogućnosti u istraživanju mora, nadzoru okoliša, sigurnosti, prometu i gospodarstvu.

U Kukljici je predviđen atraktivan program otvoren građanima, učenicima, studentima, znanstvenicima i gospodarstvenicima. U okviru projekta MULTISTEM održat će se javna demonstracija “Od hoda do plesa”, posvećena robotskoj lokomociji i sposobnostima suvremenih humanoidnih robota.

Posjetitelji će moći vidjeti humanoidne robote Tonku i Jožeta te robotskog psa. Demonstrirat će se njihova sposobnost održavanja ravnoteže, hodanja, koordinacije, upravljanja višestrukim stupnjevima slobode gibanja i izvođenja složenijih pokreta.

– Cilj je na razumljiv i zanimljiv način pokazati kako se rješenja iz mehanike, elektronike, računarstva i umjetne inteligencije objedinjuju u jednom autonomnom sustavu, objašnjava Skala.

Kad strojevi uče

Posebno mjesto zauzet će podvodna robotika i zračni dronovi, uključujući rezultate projekata zagrebačkog FER-a i Centra izvrsnosti za podvodnu robotiku MARBLE. Program, međutim, neće biti samo izložba atraktivne tehnologije. Na javnoj tribini “Vizija razvoja robota i umjetne inteligencije” razgovarat će se o tome kako će robotika u godinama koje dolaze mijenjati gospodarstvo, znanstveni rad, obrazovanje i svakodnevni život.

– Kao što su osobno računalo i internet postali gotovo neodvojiv dio suvremenog života, očekujemo da će u budućnosti i robotski asistenti ući u domove, ustanove i radna okruženja. Zato je važno pravodobno razgovarati o njihovim mogućnostima, ograničenjima, sigurnosti i društvenom utjecaju, naglašava Skala.

U tom kontekstu Skala govori i o pojmovima anorganske inteligencije i anorganologije. Izrazom anorganska inteligencija opisuje inteligenciju koja nastaje u nebiološkom, tehnološkom mediju, polazeći od pretpostavke da sposobnost učenja, zaključivanja i prilagođavanja nije nužno vezana isključivo uz organsku tvar.

Takva inteligencija, ističe, ne mora biti istovjetna ljudskom umu niti podrazumijevati ljudsku svijest, ali može oblikovati modele svijeta, povezivati znanja i rješavati nove probleme. U robotici bi to značilo postupni prijelaz od stroja kao unaprijed programiranog alata prema inteligentnom partneru koji s ljudima može komunicirati, razmjenjivati iskustva i sudjelovati u donošenju odluka.

Zadar kao laboratorij

Anorganologiju Skala opisuje kao novu disciplinu usmjerenu na proučavanje svojstava i ponašanja anorganskih inteligentnih sustava, uključujući njihove procese učenja, pamćenja, prilagodbe i regulacije. Jednako važan dio tog područja bila bi sigurnosna, etička i društvena pitanja suradnje ljudi i inteligentnih strojeva, s ciljem razvoja sustava u kojemu bi se organska i anorganska inteligencija nadopunjavale.

Dugoročna je namjera MIPRO-ove aktivnosti u području robotike snažnije i trajno usmjeriti prema Zadru, a savjetovanje RTA razviti u prepoznatljiv međunarodni skup posvećen robotima, dronovima te autonomnim i kooperativnim sustavima.

– Zadar za to ima snažnu akademsku, pomorsku i tehnološku osnovu, dok novi studij mehatronike može osigurati kontinuitet kroz obrazovanje mladih stručnjaka. Želimo izgraditi suradničku mrežu sa srodnim europskim inicijativama, istraživačkim projektima, sveučilištima i gospodarstvom te stvoriti platformu za prijenos tehnologije, demonstraciju konkretnih rješenja i pokretanje novih razvojnih projekata na nacionalnoj i europskoj razini, poručuje Skala.

Sveučilišna regata ELMAR prije trideset godina pokazala je da Zadar može biti mjesto na kojemu se znanstvena vizija pretvara u vidljiv tehnološki događaj. Robot–dron demo konvoj nastavlja istim smjerom, povezujući pomorsku tradiciju s tehnologijama budućnosti i ponovno pretvarajući Zadarski kanal u otvoreni laboratorij znanja, suradnje i inovacija.

Program je prvenstveno namijenjen učenicima srednjih škola, ali i svima zainteresiranima za robotiku, umjetnu inteligenciju i suvremene STEM tehnologije. Prijave su otvorene do 11. rujna, a sudjelovanje je besplatno.