Novi izazovi u zdravstvenoj njezi dermatološkog bolesnika

»Suportivna njega u liječenju Stevens – Johnsonovoga sindroma i Toksično epidermalne nekrolize« i »Uloga medicinske sestre u liječenju pacijenata biološkom terapijom« samo su neke od tema o kojima se raspravlja na 3. Kongresu Udruge medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju s međunarodnim sudjelovanjem koji je jučer otvoren u Zadru pod nazivom »Novi izazovi u zdravstvenoj njezi dermatološkog bolesnika«.

Cjeloživotno obrazovanje

Udruga medicinskih sestara i tehničara Hrvatske za dermatovenerologiju kongres organizira svake četiri godine te okuplja medicinske sestre iz Hrvatske i brojne medicinske sestre iz inozemstva.

Na kongresu su predstavljena najnovija dostignuća u zdravstvenoj njezi dermatoveneroloških bolesnika, sestrinstvo dermatovenerologije danas, te date smjernice za budućnost zdravstvene njege u dermatovenerologiji. Kongres služi predstavljanju sestrinstva dermatovenerologije danas i pruža smjernice za daljnje djelovanje u struci.

Kongres je otvorila Željkica Ćubrilović, predsjednica Udruge, naglasivši kako se uz potporu Komore medicinskih sestara, Ministarstva zdravstva i Grada Zadra ovaj kongres održava s ciljem širenja znanja i vještina u liječenju i dijagnostici.

Foto: Luka Jeličić

– Posebne zahvale za sudjelovanje na kongresu idu Snježani Krpeta, posebnoj savjetnici ministra zdravstva, akademkinji Mirni Šitum i Mariju Gaziću, predsjedniku Komore medicinskih sestara. Nove mogućnosti liječenja, dijagnostičke metode i njega bolesnika postavljaju stalnu potrebu obrazovanja i usavršavanja. Kao samostalan nosilac skrbi, medicinska sestra mora biti dobro osposobljena za svoj poziv, prvenstveno se vodeći etičkim standardom obavljanja naše struke. Takav sustav ovisi u trajnoj edukaciji, koja treba gledati naprijed kroz programe kontinuirane, cjeloživotne edukacije, istaknula je Ćubrilović.

Cilj Kongresa je međusobno povezivanje svih dermatoveneroloških sestara i tehničara u RH i EU te objedinjavanje standarda rada u struci.

Mario Gazić, ispred Komore medicinskih sestara kazao je kako je skrb na odjelima dermatovenerologije poseban izazov.

– Ovaj 3. Kongres uvod je, vjerujem, u dugogodišnju tradiciju učenja i druženja, poručio je Gazić, dok je ispred Ministarstva zdravstva Snježana Krpeta, savjetnica ministra Beroša, naglasila kako će jednako kroz profesionalni i neformalni dio Konresa sudionici proći kroz povijest svoje struke, ali i grada Zadra.

– Trajna i kontinuirana edukacija u našoj profesiji cilj je kojemu godinama težimo. Kao što znate, krećemo s novim ciklusom specijalističkog usavršavanja, što će u naše klinike i ambulante unijeti novi žar, znanja i motivaciju, naglasila je Krpeta.

Foto: Luka Jeličić

Tradicija učenja

Akademkinja Mirna Šitum, predstojnica – Klinika za kožne i spolne bolesti Kliničkog bolničkog centra »Sestre milosrdnice« je, pak, naglasila kako je dermatovenerologija struka koja ima dugu povijest.

– Danas je moderna i interdisciplinarna grana medicine, čiji učinci imaju dalekosežne posljedice na psihičko i fizičko zdravlje pacijenta. Stigmatizacija i predrasude problem su s kojim se još uvijek susreću naši pacijenti, a počesto i stručnjaci koji su s njima svakodnevno u kontaktu. Naša suradnja i zajednički rad su nenadoknadivi. Zato želim da znate da od vas nitko ne očekuje poslušnost, već znanje osluškivanja potreba pacijenata i poniznost prema patnji pacijenata, poručila je akademkinja Šitum.

– Od vas se očekuje hrabrost, ali ne s vašim nadređenima, već u izazovima struke. To znam iz prve ruke, jer ne bih stigla do svojih titula bez kolega liječnika i medicinskih sestara, kazala je Šitum, podsjetivši kako je dermatovenerologija struka s kojom se živi cijeli život.

– Mi smo uvijek otvoreni za pomoć, edukaciju i učenje, poručila je akademkinja Šitum.

Anita Gržan Martinović ispred Grada Zadra je i službeno otvorila kongres naglasivši kako zadarski gradonačelnik dobro zna koliko liječnici ovise o pomoći i znanju medicinskih sestara.

– U ozračju ljepote i humanosti mi je posebno drago čuti riječi koje su me takle u srce. Zato, svi zajedno trebamo raditi na tome da, osim obrazovanja u zdravstvu, a Zadar zna i njeguje tu baštinu, budemo ljudi, blizu jedni drugima i humani na svakom koraku, zaključila je Gržan Martinović, poručivši kako krize nikada neće pobijediti duh čovječanstva.

Foto: Luka Jeličić