Neuobičajeno predstavljanje romana "Gracija od čempresa" Želimira Periša

U nadasve neobičnom, šaljivom i nepretencioznom su predstavljanju knjige zadarskog autora Želimira Periša uživali svi koji su se našli u Guma baru. Uz Juditu Franković Brdar i Kristijana Novaka na svojim bočnim stranama, Periš je na vrlo koncizan, neusiljen i zabavan način predstavio svoj posljednji roman – “Graciju od čempresa”, ali i unutarnji svijet i promišljanja umjetnika.

Iako je “Graciju” predstavio na prošlogodišnjem Interliberu, Perišu je ona i dalje nametnuti sastavni dio svakodnevice, jer iako je dijelom njegova života već dulje vrijeme, kratko je u životu hrvatske čitalačke publike. A, upravo je taj odmak između učinjenog i predstavljenog samo jedna od “ozbiljnih” tema koje je Periš pretresao s prijateljima.

Trio fantastico hrvatske umjetnosti

Njegova “Gracija” logičan je nastavak popularne “Mladenke kostonoge”, koja je zarobila srca publike, a sastoji se od šest priča koje se protežu od srednjeg vijeka do postapokaliptičnog futura, preskačući sadašnjost.

– Utoliko će u galeriji likova, raznih grofova, knezova, opata, ali i seljaka i siromaha, iskočiti portreti u krupnom planu nekoliko buntovnica, revolucionarki, čak utopistica. Ove su priče neodoljiva i duhovita žanrovska mutacija bajke, na kojoj groteska tako lijepo raste, i satire koja im daje težinu, vezu sa suvremenošću, kritičnost, čak angažiranost, napisao je o romanu njegov urednik Kruno Lokotar.

A kao svojevrsna preteča Perišu stoji Kristijan Novak, jedan od najprodavanijih domaćih autora, čiji su romani, kako je Periš sam kazao, utjecali na stvaranje njegova opusa. S druge strane Judita Franković Brdar stoji kao Periševa budućnost, vrsna glumica koja bi znala uspješno utjeloviti i najkompliciranije likove Perševa proznog stvaralaštva.

– Umberto Eco i Audrey Hepburn nisu mogli biti s nama, tako da sam pozvao njihove lošije kopije – Kristijana, koji je prethodio svim mojim pisanjima i čije sam najveće hitove uspješno kopirao i kamuflirao u vlastiti stil, te Judita koja je došla kao “a posteriore” pisanja i koja utječe na život knjiga nakon pisanja, jer glumci najdublje i najintimnije čitaju, kazao je Periš, dodavši kako je Judita Franković Brdar jedna od naših najzačuđujućih glumica, jedinstvenog sarkastičnog erosa, točnije, prepisavši od kolege Damira Špišića.

– O Kristijanu nitko nije tako lijepo pisao, ali hvalili su njegove tekstove, jer gradi kolektivnu psihologiju, ponire u dubine psihologije i stereotipa. Autor uvjerljivo gradi složene odnose napetosti između kultura, pojedinaca i grupe, individualne i kolektivne psihologije, također nisu moje riječi, poručio je Periš.

Život glumice i književnika

Ovaj se “trio fantastico” tako, osim “Gracije” dotaknuo i života na sceni, kao i umjetničkog stvaralaštva u svijetu brze kulture. Sjetili su se nekih laskavih kritika i medijskih naslova, ali i onih koje bi najradije zaboravili, zazivajući istovremeno povratak žive kritike, koja je obrazovala i mijenjala pogled na kulturu.

Uz pametnu marketinšku strategiju za prodaju knjiga, ovaj je talk show imao sve svoje potrebne sastavnice – ozbiljno, šaljivo i promotivno.

– Evo jedne velike ekskluzivne, Novak upravo radi na novom romanu radnog naslova “Znaš da nema bliže”, naglasio je Periš, dok se Novak sjetio kako se s Perišem upoznao kada je Periš već bio objavljivan autor.

– Dok je Kristijan objavio “Črnu mati zemlju” ja sam bio relativno nepoznat i rijetko čitan autor, parirao mu je Periš, dok je Franković Brdar kazala kako se divi piscima, no kako im nikada ne bi bila u koži.

– Sa svakom pročitanom knjigom učim nešto novo i stječem pogled na neke nove dimenzije, kazala je Franković Brdar, podsjetivši kako glumci uvijek moraju imati granice, koliko god im se neki likovi sa stranica činili savršenima.

– Za Želimira bi kazao da je pisac mora znati palamuditi o svemu i svačemu, u čemu je Želimir uspješan, zaključio je Novak.

Dotaknuvši se moderne medijske kritike svo se troje složilo kako su kritike danas kratkog vijeka, često nejasne i previše neutralne ili očito prožete projekcijama nezadovoljstva vlastitim radom. no, ono što im je ipak najviše obilježilo susrete sa sedmom silom čudni su i netočni naslovi. zato smo se mi potrudili zadovoljiti njihovu potrebu za korektnim, ali šaljivim naslovom ovog članka.