Svake godine područne službe i uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), uz koordinaciju od strane Središnjeg ureda, na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku, provode analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zvanjima, te izrađuju preporuke za obrazovnu upisnu politiku. Tako je već u prosincu 2022. godine izrađen dokument pod nazivom »Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za 2023. godinu«.

Deficitarna zanimanja

Na području Zadarske županije obrazovni programi u kojima treba povećati broj upisanih i stipendiranih učenika u kategoriji dvogodišnjih ili trogodišnjih srednjoškolskih strukovnih programa su zanimanja konobara/konobarice, kuhara/kuharice, zidara/zidarice, vozača/vozačice motornog vozila, pekara/pekarice, CNC operatera/CNC operaterke, tesara/tesarice, armirača/armiračice, vrtlara/vrtlarice, bravara/bravarice, stolara/stolarice, slastičara/slastičarke, dimnjačara/dimnjačarke, instalatera/instalaterke kućnih instalacija, instalatera grijanja i klimatizacije/instalaterke grijanja i klimatizacije, soboslikara-ličioca/soboslikarice-ličiteljice, elektroinstalatera/elektroinstalaterke, elektromehaničara/elektromehaničarke, mesara/mesarice, keramičara-oblagača/keramičarke-oblagačice te staklara/staklarice. Što se tiče četverogodišnjih ili petogodišnjih srednjoškolskih programa broj upisanih i stipendiranih učenika povećana je potreba za zanimanja medicinske sestre opće njege/medicinskog tehničara opće njege, farmaceutskog tehničara/farmaceutske tehničarke i tehničara zaštite osoba i imovine/tehničarke zaštite osoba i imovine. Broj upisanih i stipendiranih studenata trebalo bi povećati na stručnom studiju računarstva i strojarstva te na sveučilišnim studijima medicine, farmacije, logopedije, građevinarstva, socijalnog rada, rehabilitacije, strojarstva, elektrotehnike, računarstva, predškolskog odgoja, fizike – nastavnički smjer, matematike – nastavnički smjer, glazbene pedagogije, likovne pedagogije – nastavnički smjer te arhitekture.

Prema evidenciji HZZ- a, kao što vidimo, najveći broj deficitarnih zanimanja u našoj županiji su upravo ona trogodišnja i četverogodišnja strukovna zanimanja, a kako ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića Tihomir Tomčić ističe, takvo stanje je već godinama. Ipak, čini se kako za povećanje upisnih kvota za ova zanimanja za sada još uvijek nema objektivnih mogućnosti.

– Ta zanimanja unutar naše ustanove, kao deficitarna, ponavljaju se gotovo svake godine. Radi se manje više uvijek o istim zanimanjima, međutim mi nažalost ne možemo povećati taj broj koji jest jer nemamo kapacitete za to, kadrovske, a ni materijalne. Škola radi u jednoj smjeni. Ne možemo naći kadrove koji bi predavali, jer se radi uglavnom o diplomiranim inženjerima elektrotehnike ili strojarstva, a njih na tržištu je jako teško naći. S druge strane, opet ne bismo mogli ni povećati broj razreda. Pravilo kod planiranja upisa jest da možete planirati onoliko upisnih mjesta koliko vam razreda izlazi iz škole. Kako su naša sva zanimanja deficitarna, onda mi imamo jako malo prostora da bismo mogli uopće povećavati upisne kvote. Preporuke HZZ-a se objave svake godine, svi pokušavaju nešto napraviti u tom smislu, ali upisna politika u RH je takva da vam se 43 posto učenika upisuje u ove četverogodišnje strukovne programe kojih je jako malo deficitarnih, tako da je to prva stvar za djelovanje, ali na tom polju se ne djeluje, ističe Tomčić te rješenje ovog problema vidi u konstruktivnom razgovoru i zaključcima koji su iz toga proizašli, nakon čega bi se poduzeli određeni koraci.

Uvoz radne snage

– Trebalo bi sjesti i zapitati se želimo li mi stvarno da nam učenici upisuju deficitarna zanimanja. Kada vidite na popisu HZZ-a suficitarna zanimanja, radi se uglavnom o četverogodišnjim strukovnim zanimanjima. U toj činjenici leži odgovor. Pitanje je samo tko je onaj tko će poduzeti adekvatne korake da bismo se svi mi prilagodili ponudi i potražnji tržišta rada. Vi imate situaciju da od onih 100 posto učenika koji upisuju srednju školu, njih oko 26 posto ide u gimnazije, 43 posto u četverogodišnje strukovne škole, tako da zapravo imate jako mali broj učenika koji upisuju spomenuta deficitarna zanimanja. Zato uvozimo 100 tisuća radnika, a uvozit ćemo ih i više, kazuje Tomčić.

Strukovna škola Vice Vlatkovića trenutačno broji 660 učenika, od čega je dio u četverogodišnjim programima, dok većina pohađa deficitarna zanimanja u trogodišnjim programima. Veliki problem kod deficitarnih zanimanja jest i otežano ili potpuno onemogućeno izvođenje praktične nastave.

– Sva ta djeca moraju ići na praktičnu nastavu u svijet rada, odnosno kod obrtnika. To je drugi, veliki ograničavajući faktor. Zašto se ne mogu upisne kvote povećavati? Jer mi nemamo ni mjesta za naukovanje učenika. Imamo zanimanja gdje bismo i htjeli, odnosno mogli upisati veći broj učenika, no ne možemo jer pojedini obrtnici nisu spremni primati učenike na naukovanje, a ukoliko niste osigurali dovoljan broj mjesta za naukovanje, vi ne možete upisivati učenike. Primjerice, taj problem nam je sada izrazito vidljiv kod stolara. To je zanimljivo, pomalo čudna priča, jer kada pogledate, imate deficitarno zanimanje, a svi ti obrtnici trebaju kvalificirane radnike, no ne žele primiti učenike, i to nekoga koga bi tri godine učili, praktično odgajali te u konačnici možda i zadržali, jer bi znali kakvog radnika dobivaju, naglašava Tomčić.

Promjena obrazovne upisne politike

Obrazovni programi u kojima bi na području Zadarske županije, prema preporuci HZZ-a, trebalo smanjiti broj upisanih i stipendiranih učenika u trogodišnjim srednjoškolskim programima su zanimanja cvjećara/cvjećarice i šivača odjeće/šivačica odjeće, dok se isto u četverogodišnjim srednjoškolskim programima preporučuje za zanimanja poslovnog tajnika/poslovne tajnice, tehničara za računalstvo/tehničarke za računalstvo, tehničara za mehatroniku/tehničarke za mehatroniku, kemijskog tehničara/kemijske tehničarke, ekološkog tehničara/ekološke tehničarke, poljoprivrednog tehničara/poljoprivredne tehničarke te kozmetičara/kozmetičarke. Broj upisanih i stipendiranih studenata trebalo bi smanjiti i na stručnom studiju ekonomije te na sveučilišnim studijima kulture i turizma te ekonomije.

Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijele bi usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjilo strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.

Provedba analize i prognoza potreba tržišta rada

Analiza i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima provela se na osnovi statističkih podataka i relativnih pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te kvalitativnih dojmova savjetnika stečenih iskustvom posredovanja pri zapošljavanju. Na temelju relativnog položaja pojedinih zvanja u prethodnom razdoblju izrađene su prognoze njihovog položaja u budućnosti. Osim toga, u obzir su uzete strategije i planovi gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na osnovi prognoziranog položaja pojedinih zvanja na tržištu rada izrađene su zatim preporuke u pogledu povećanja ili smanjenja broja upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe. Pri tome su u obzir uzeti i podaci o broju već upisanih učenika i studenata u pojedine obrazovne programe te promjene upisnih kvota za srednje škole i visoka učilišta tijekom protekle godine. Analize, prognoze i preporuke izrađene su na razini lokalnih tržišta rada kako su ih odredile područne službe i uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u ovom slučaju i naš zadarski. Iako jasne i izravne, preporuke imaju kvalitativni karakter, te se preporuča povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim obrazovnim programima, ali se ono ne određuje kvantitativno. Kako se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, opetovanom pojavljivanju pojedinih obrazovnih programa, ističu iz HZZ-a, treba pridavati sve veću težinu i uzimati ga u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka.