Srijeda, 24. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

9 C°

Ivica Pintur

Najribarskija županija u Hrvatskoj, ujedno je i jedna od najturističkijih, a mi mirimo ta dva važna sektora

Autor: Marina Vlakić

05.06.2023. 08:47
Najribarskija županija u Hrvatskoj, ujedno je i jedna od najturističkijih, a mi mirimo ta dva važna sektora


Županijska Agencija za ruralni razvoj prijavila je rekordan broj projekata za sredstava europskih fondova kojima će se podržati nove tehnologije u poljoprivredi i ribarstvu. O najnovijim trendovima, kao i oblicima pomoći poljoprivednicima i ribarima Zadarske županije razgovarali smo s ravnateljem ove ustanove, Ivicom Pinturom.


Sve je veći značaj ove agencije u razvoju poljoprivrede i ribarstva Zadarske županije, koje su njene glavne aktivnosti?


– Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije sve aktivnosti usmjerava k razvoju i podizanju kvalitete života ruralnoga podneblja naše županije. Ključne aktivnosti su zapravo pripremanje, prijava na natječaj i provedba projekata prijavljenih na natječaje EU-a koji su u skladu sa smjernicama i strategijom razvoja Zadarske županije. U trenutku svojega osnutka AGRRA je imala značajnu ulogu u edukaciji i usmjeravanju poljoprivrednika, prvenstveno kada su u pitanju mjere ruralnog razvoja namijenjene poljoprivednicima. Danas su tu ulogu preuzeli lagovi, savjetodavna služba i privatni konzultanti. Međutim, s obzirom na to da imamo na raspolaganju dva područna ureda u Benkovcu i Poličniku, plan nama je staviti ih u funkciju tako da se odredi uredovno radno vrijeme u kojem će svi zainteresirani za poljoprivrednu ili neku drugu djelatnost vezanu za ruralni razvoj moći dobiti sve relevantne informacije na jednom mjestu budući da imamo kadar koji za to educiran i ima iskustva na tom polju.


Ivica Pintur


Održivo ribarstvo




Kakav je status održivog ribarstva i poljoprivrede u Zadarskoj županiji te koja je uloga AGRRA-e na to području?


– Gledano kroz prizmu djelovanja Agencije za ruralni razvoj, održivo ribarstvo Zadarske županije možemo podijeliti na nekoliko sastavnica. Rad sa sektorom temelji se na postojećoj bazi kontakata razvijenoj kroz deset godina djelovanja Agencije. Na području Zadarske županije djeluju tri lokalne akcijske grupe u ribarstvu, a s kojima AGRRA usko surađuje, to su: Lagur Lostura sa sjedištem u Biogradu na moru, Lagur Plodovi mora u Kalima i Lagur Tri Mora u Poličniku. Laguri su osnovani u prošlom programskom razdoblju, a Agencija je sudjelovala na svim pripremnim sastancima, posebno dajući tehničku potporu osnivanju Lagura Tri Mora. Od osnivanja do danas imamo aktivnu komunikaciju i podršku lagurima koji su i osnovani s ciljem razvoja ribarskog i akvakulturnog područja, odnosno društva u cjelini. Područja djelovanja lagura čine uglavnom ruralna područja Zadarske županije, što se velikim dijelom preklapa s područjem interesa AGRRA-e, te zato i podupiremo lagure u njihovom djelovanju te im stojimo na dispoziciji kao pripomoć u djelovanju. Laguri Zadarske županije u proteklom su programskom razdoblju zbirno iskoristili 4.707.385,80 eura od 21.608.609,56 eura dostupnih na nacionalnoj razini iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo.


Kakva je sada situacija u gospodarskom ribolovu u kontekstu održivog ribarstva?


– Prema podacima Plana razvoja Zadarske županije 2021. – 2027. godine, u 2019. je Zadarska županija imala 14,4 posto ukupnog broja plovila u RH, dok je u jedinicama napora imala 29 posto ukupnih GT-a i 20,4 posto Kw, što ukazuje na segmentaciju flote prema većim ribarskim plovilima. Više od 40 posto plovila većih od 24 metra u Hrvatskoj je Zadarskoj županiji, a navedene podatke potkrepljuje činjenica da flota Zadarske županije ostvaruje više od 50 posto posto ukupnog ulova u Republici Hrvatskoj. Gledajući trend kroz pet godina, podaci za 2019. stoga se mogu smatrati relevantnim i danas.


Za napredak infrastrukture uvijek ima prostora, ali po našem skromnom mišljenju možemo biti zadovoljni jer imamo dvije specijalizirane ribarske luke, Gaženicu i Velu Lamjanu, te ukupno 46 iskrcajnih mjesta, od kojih je 27 na otocima. U ukupnom iskrcaju Zadarska županija je na više od 30 posto iskrcaja u Republici Hrvatskoj. Prema navedenim podacima vidljivo je da u Zadarskoj županiji egzistiraju veliki ribarstveni sustavi s razvijenom podrškom i kadrovski stručno pokrivenim u plivaričarskom i koćarskom ribolovu te ne zahtijevaju potporu institucije našeg tipa. AGRRA je po pitanju gospodarskog ribolova orijentirana na potporu priobalnom gospodarskom ribolovu koji su u strukturi bazirani na obrtima s jednim ili dva zaposlena.


Potpore školjkašima


Više od 70 posto uzgoja akvatičnih organizama u morskoj vodi, odnosno marikulturi u državi odvija se u Zadarskoj županiji, kakve su trenutne brojke?


– Brojke su tako visoke ponajprije zahvaljujući povoljnim geografsko-okolišnim uvjetima županije, ponajprije tvrtki Cromaris d.d. te uzgajivačima tuna koji djeluju u Zadarskoj županiji. Kroz prošlost AGRRA je a velikim sustavima u uzgoju surađivala isključivo kroz provedbu EU projekta nevezanih uz direktnu proizvodnju. Veliki sustavi dovoljno su ekipirani i organizirani da samostalno prijavljuju potpore i investicijske projekte. Djelovanje Agencije uglavnom je fokusirano na uzgajivače školjkaša koji u našoj županiji ima čak 13. Uzgajivači školjkaša u županiji su uglavnom smješteni u dva proizvodna područja, Novigradsko more i Podvelebitski kanal. Aktivnosti prema uzgajivačima se daju u savjetodavnom dijelu po pitanju proizvodnje i zadovoljavanja zakonskih propisa, te u tehničko savjetodavnom dijelu prilikom prijave potpora i natječaja. Trenutno je na županijskoj razini jednom godišnje akivan natječaj za potpore male vrijednosti u ribarstvu i akvakulturi, dok je na državnoj razini jednom godišnje aktivno dva natječaja za dobivanje državne potpore, a to su potpore male vrijednosti i državne potpore za štete na uzgajalištima dagnji.



Što je s Fondom za pomorstvo i ribarstvo, jeste li se i tu prijavljivali?


– Sudjelovali smo savjetodavno pri prijavama na natječajima za produktivna ulaganja u akvakulturi te na program pod nazivom »Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture – Kompenzacija«. AGRRA također pomaže prilikom ispunjavanja mjesečnih i godišnjih očevidnika te daje upute kako zadovoljiti veterinarske kriterije slijedivosti. Uzevši u obzir probleme koji se događaju u sektoru, kao što su pojačana predacija na uzgajalištima školjkaša i aktualni masovni pomor školjkaša koji se dogodio usred ekstremnih dotoka slatke vode u Novigradskom moru, ovom sektoru pridajemo pojačanu pažnju jer smatramo da ga treba dodatno razvijati i unaprjeđivati. Na žalost, Hrvatska godišnje uzgaja samo 1.000 tona školjkaša što ne zadovoljava niti domaću potrošnju. Samo kao napomena, u Nacionalnom strateškom planu za akvakulturu navedena je ciljana brojka uzgoja školjkaša od 5.000 tona.


Centar u Zemuniku


Kakva je uopće trenutna situacija u ribarstvu Zadarske županije?


– Kako svi vole istaknuti, Zadarska županija je najribarskija županija u Hrvatskoj. Osobito je zanimljivo uzmemo li u obzir činjenicu da je riječ o županiji izrazito turističke orijentacije, stoga Agencija u svim svojim istupima pokušava pomiriti sektor ribarstva i turizma koji se vrlo često nalaze u koliziji. Mišljenja smo da jedno ne isključuje drugo, već suprotno, ribarstvo je dio identiteta koji još treba dodatno turistički valorizirati, a ulogu ribarstva u gastro ponudi suvišno je i spominjati.


Agencija ima povijest dobre suradnje sa znanstvenim i obrazovnim ustanovama, a posebice s Odjelom za agronomiju, ekologiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru. Danas je gotovo nemoguće da znanstveni projekt bude odobren i financiran ako ne doprinosi globalnim i nacionalnim strategijama održivosti. U segmentu ribarstva, smatra se da se najveći pomaci trebaju napraviti na razini primarne proizvodnje, ulovu i uzgoju proizvoda ribarstva. Istraživanja koja se odnose na ulov divljih vrsta obuhvaćaju analize i primjenu učinkovitih mjera za sprečavanja prelova, izlova nedoraslih organizama te selektivnih ribolovnih alata, kao i promidžbu konzumacije vrsta koje su manje eksploatirane. Što se tiče uzgoja, istraživanja obuhvaćaju primjenu novih izvora hrane za ribe, poput upotrebe insekata, soje i slično, te primjenu odgovarajućih mjera tijekom uzgoja kako bi se spriječilo zagađenje okoliša, odnosno poticanje ekološkog uzgoja.


Koji su najvažniji projekti koje planirate za naredno razdoblje?


– Iznimno nas raduje skori početak gradnje Poljoprivredno-edukacijskog centra u Zemuniku Donjem koji bi s radom trebao početi za godinu dana i to u sklopu naše agencije i koji će uvelike doprinijeti promociji i razvoju poljoprivredne proizvodnje te biti potpora obrazovanju i osposobljavanju u području poljoprivrede i ruralnog razvoja. Sama izgradnja je financirana županijskim sredstvima, ali ćemo opremanje nastojati financirati europskim fondovima.


Kako u spomenutom projektu, tako i u ostalim, Zadarska županija kao osnivač naše ustanove nam pruža veliki suport na svim poljima i dosadašnja realizacija velikog broja projekata je upravo rezultat kvalitetne suradnje sa županijom kao i ostalim ustanovama i partnerima našeg prostora kojima razvoj našeg područja i podizanje kvalitete života na njemu predstavlja prioritet. U 2023. godini AGRRA je prijavila rekordan broj projekata financiranih iz fondova Europske unije. Na pozivima Erasmus+ i Interreg Italija-Hrvatska prijavljeno je ukupno 19 projekata, od čega devet na Erasmus+ program s AGRRA-inim potencijalnim budžetom od 285.000 eura te deset projekata na programu Interreg Italija-Hrvatska s potencijalnim budžetom od 2.542.000 eura.


Važna savjetodavna uloga


Koje konkretno potpore pružate kroz savjetovanja?


– Agencija subjektima pruža potporu u vidu savjetovanja za promjene zakonskih i podzakonskih akata u ribarstvu, prijavi na tekuće državne potpore u ribarstvu kao što su: Potpora male vrijednosti i Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i morskih ekosustava i režimi naknade u okviru održivih ribolovnih aktivnosti – kompenzacija za štete na ulovima koju uzrokuju sisavci. Agencija također savjetuje ribare u metodologiji popunjavanja očevidnika, m-očevidnika, e-očevidnika, prodajnih listova i slično. Većina stvari se popunjava i prijavljuje elektronski za koje tako mali sustavi nemaju znanja ni kompetencije. Aktivno se prati raspisivanje mjera iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te ribare usmjerava prema tim mjerama. Posljednje što smo radili u 2022. i 2023. godini iz Fonda je tehnička i savjetodavna pomoć pri prijavi na natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere IV.3. »Stavljanje na tržište proizvoda ribarstva i akvakulture – Kompenzacija«. Potpora se dodjeljuje korisnicima u sektoru gospodarskog ribolova na moru, akvakulture i prerade proizvoda ribarstva i akvakulture, kao bespovratna novčana sredstva u obliku kompenzacije za dodatne ili povećane troškove do kojih je došlo radi poremećaja tržišta uzrokovanog agresivnim ratom Rusije protiv Ukrajine i njegovim učincima na lanac opskrbe proizvodima ribarstva i akvakulture.


Zaštita bilja uz istodobnu zaštitu okoliša


Koja je uloga AGRRA-e u održivoj poljoprivredi i kakve projekte na tom području potičete?


– Zadatak nam je, prije svega, informirati sve bitne subjekte u poljoprivredi za novo programsko razdoblje 2023. – 2027. kroz predstavljanje ZPP-a, odnosno zajedničke poljoprivredne politike, te okolišne održivosti i poljoprivrede u EU-u, gospodarske održivosti i poljoprivrede u EU-u, istraživanja i inovacija u poljoprivredi, dugoročne vizije za ruralna područja te povezana, otporna i prosperitetna ruralna područja.


U samom kontekstu održive poljoprivrede, AGRRA će prvenstveno inicirati projekte koji za cilj imaju integriranu zaštita bilja kojom se smanjuje ekonomski i zdravstveni rizik te rizik za okoliš, travopoljni plodored koji osigurava domaćim životinjama visoku kakvoću hrane smanjujući cijenu koštanja i primjenu reciklirane hrane u stočarstvu, konzervacijsku obradu tla kojom se čuva humus i vlaga tla, smanjuje erozija vodom i vjetrom, proizvodni troškovi, energija i utrošeno vrijeme za obradu tla, čuvanje vode i vlage tla, što će postati najvažniji dio nadzora u poljoprivredi, biološku raznolikost, gnojidbu koja se temelji na primjeni domaćih gnojiva, stajskoga gnoja, gnojnice i gnojovke te leguminozne sideracije s ciljem smanjenja primjene tvorničkih dušičnih gnojiva i ekološki uzgoj.