Na Tri kralja misno slavlje predvodio nadbiskup koadjutor Zgrablić

Povodom svetkovine Bogojavljenja, u narodu znane kao Sveta tri kralja, svečano misno slavlje u zadarskoj prvostolnici predvodio je nadbiskup koadjutor mons. Milan Zgrablić.

Sveta tri kralja – Gašpar, Melkior i Baltazar su se, prema Evanđelju došla pokloniti Isusu Kristu nakon rođenja u Betlehemu. Za mudrace u tekstu Evanđelja stoji grčka riječ “magoi” koja ima različita značenja: mudraci, učenjaci, zvjezdočitači, magičari, itd., a najvjerojatnije potječu iz Perzije. To su ljudi koji su umjeli odgonetati tajne iz predane ljudske mudrosti i vidjeti znakove u prirodi. Tražili su istinu o sebi i svemiru. Ostavljaju kuće i svoja dobra pa kreću na put i iz daleka dolaze u Betlehem.

Kako je u svojoj nadahnutoj propovijedi istaknuo mons. Zgrablić, ovaj blagdan teološki je ispravnije nazivati Bogojavljenje, a i izrekao je i razlog za to.

– Ovo je trenutak kada nam Bog sam, objavljuje sebe te pokazuje svoje lice. Ono svjetlo koje je u noći rođenja Kristova prosvijetlilo Mariju i Josipa, pastire, mudrace, prosvjetljuje danas i nas te dopire do naših srca, duše i u nama uzrokuje radost zbog Kristova spasenja, kazao je zadarski nadbiskup koadjutor, naglasivši kako je riječ Božja ona koja nas vodi poput zvijezde, novorođenom djetetu, Kristu.

– Bog se javlja u jednostavnosti upravo da ga možemo zagrliti, poljubiti, razgovarati s njim te se javlja u bilo kojem čovjeku i biću. Bogu se moramo pokloniti, što ne znači da fizički moramo pasti na koljena, nego moramo ući u intimu s njim, sužvoti se te ga vidjeti onakvim kakav jest, rekao je mons. Zgrablić.

Za ovu svetkovinu tradicionalno se blagoslivlja nova voda, kojom je nadbiskup koadjutor poškropio narod.

Mudraci su, pronašavši Isusa, pred njega stavili tri dara – tamjan kao Bogu, zlato kao kralju i plemenitu mast – smirnu kao čovjeku. Prvi spomen Bogojavljenja nalazi se u tekstu Klementa Aleksandrijskog na prijelazu iz 2. u 3. stoljeće, a prvi spomen kao službenoga crkvenog blagdana poznat je iz sredine 4. stoljeća. Krajem 4. stoljeća na Istoku se sa Zapada uvodi blagdan Božića pa Bogojavljenje gubi značenje blagdana u kojem se slave svi događaji vezani uz Isusovo rođenje i skroviti život do krštenja, ali ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca.

Danas je također započela Devetnica hodočašća župa iz cijele Nadbiskupije u pripremi za proslavu sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale, koja se slavi 15. siječnja.