Pušenje je odgovorno za 30 posto smrti od malignih bolesti

O štetnosti pušenja i duhanskog dima već je mnogo toga poznato, ali s obzirom na broj pušača i pogubne posljedice pušenja, tema je i dalje aktualna.

Razgovarali smo s dr. sc. Eugenijom Basioli Kasap, specijalisticom interne medicine i subspecijalisticom pulmologije o utjecaju pušenja na ljudsko zdravlje.

Vezano za ovisnost o duhanu te loš utjecaj pušenja na cijeli orgnaizam dr. Basioli Kasap istaknula je kako je najbolje – nikad ne početi pušiti.

Nikotin, dopamin i »sreća«

Veliki broj mladih puši. Imate li podatke o dobnoj granica pušača?

– Unatoč zabrani prodaje duhanskih proizvoda mlađima od 18 godina, u Hrvatskoj puši svaki peti učenik u 1. razredu srednje škole. Nažalost, mnogo je slučajeva da osnovnoškolci puše od svoje 13 godine što je jako štetno, štetnije nego pušenje odraslih. Prema anketama među mladima, dostupnost cigareta je velika, a nažalost i visoka tolerantnost roditelja u vezi s pušenjem mladih. Iako je prodaja duhanskih proizvoda maloljetnicima strogo regulirana zakonom kako u većini zemalja tako i u Hrvatskoj, roditelji koji dozvoljavaju svojoj djeci da puše ne krše zakon. Nikotin kao i kokain ili amfetamini povećava u mozgu oslobađanje dopamina, neurotransmitera koji utječe na reakcije, na osjećaje te iskustvo zadovoljstva i boli. Dakle, što je više dopamina u mozgu, mi smo ‘sretniji’. Nikotin ne djeluje tako intenzivno kao druge droge, ali već za 7 min od udisanja dima cigarete stiže do mozga, a kontinuiranom upotrebom održava koncentraciju dopamina zato stvara fizičku i psihičku ovisnost.

Kako dolazi do ovisnosti?

– Bitno je znati da to ne nastaje preko noći već kroz nekoliko faza, pripremna faza u kojoj se stvara tolerancija i pozitivan stav prema pušenju. Slijedi eksperimentalna faza najčešće u adolescenciji kada se počinje pušiti u društvu vršnjaka. Nakon toga ide faza navikavanja kada puše učestalo i redovito. Redovito pušenje dovodi do ovisnosti kada je organizam navikao na stalnu količinu nikotina u krvi. Nažalost, put od nekoliko cigareta na dan do kutije i više, stiže jako brzo, stoga je važno primijetiti prve znakove pušenja kod adolescenata i prevenirati nastanak ovisnosti. Jednom kad se razvije ovisnost oni će nastavljati pušiti iz navike pušeći automatski ako im je pri ruci, zatim da bi spriječili nelagodan osjećaj žudnje, ali i radi senzorno-motoričkog manipuliranja dok uživaju u uzimanju i paljenju cigareta, stimulaciji koju dobivaju osjećajem povećane energije te ugodnoj relaksaciji što se nagrađuju cigaretom. Upravo zbog svega ovoga najvažnije bi bilo raditi s adolescentima kako bi se spriječila tranzicija iz eksperimentiranja s pušenjem u ovisnost.

Pušenje ubija

Kakva je situacija u Hrvatskoj, što govore brojke i tko je u opasnosti zbog pasivnog pušenja?

– Pušenje je globalni javnozdravstveni i gospodarski problem. Ono ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, ubojstava, samoubojstava, droga i AIDS zajedno. Svake 8. sekunde u svijetu umre jedna osoba od štetnih posljedica pušenja. Svakodnevno u Hrvatskoj puši 32% muškaraca i 23% žena uz još 3 – 4 % povremenih pušača kod oba spola. Kada govorimo o dobnoj granici najveći je broj pušača u dobi između 25 i 64 godine iako brojka ne zaostaje i kod onih u skupini od 15 – 24 godine, osim što je broj dnevno popušenih cigareta u toj dobnoj skupini, na sreću, manji.

Dakle, svaka treća osoba u Hrvatskoj je pušač (1,2 milijuna pušača s preko 2000 konzumiranih cigareta po stanovniku godišnje, a europski prosjek je 1600). Osim tih aktivnih pušača moramo misliti i na pasivne pušače jer već i te manje količine inhaliranja duhanskog dima mogu kratkoročno nadražiti pluća i smanjiti količinu kisika u krvi te pogoršati bolesti pluća (astmu, bronhitis), bolesti srca i izazvati rak.

Tu su najugroženiji djeca, trudnice i stariji ljudi. Djeca koja žive s pušačima imaju česte respiratorne infekte, a trudnice 23% veći rizik da rode mrtvo dijete. Pušački se dim uvlači u odjeću, namještaj, zavjese i skuplja na prašini što nazivamo »pušenje iz treće ruke« i najopasnije za djecu do 6 godina.

Eugenija Basioli Kasap, specijalistica interne medicine i subspecijalistica pulmologije, Foto: DINO STANIN/PIXSELL

Koje su bolesti najčešće povezane s pušenjem?

– Najčešći uzroci smrti u svijetu su: ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, tumori i KOPB, a imaju zajednički uzrok – pušenje.

Srčano-žilne bolesti nastaju direktnim djelovanjem duhanskog dima na stjenku krvne žile, ali i stvaranjem plakova zbog porasta masnoća u krvi (ateroskleroze). Pušač mora provesti 15 godina bez cigarete da bi se rizik od srčanog udara izjednačio s rizikom kod nepušača.

Pušenje smanjuje otpornost na infekcije jer nikotinski dim uzrokuje paralizu trepetljika tako da bakterije i virusi lakše prodiru u respiratorni trakt, a kao posljedica nastaju ponavljane upale s prekomjernim lučenjem sluzi. Veći broj popušenih cigareta dovodi do razvoja kronične opstruktivne bolesti pluća i emfizema kada zbog razaranja plućnih alveola i bronhiola pluća gube elastičnost i respiratronu površinu. Prestanak pušenja smanjuje ubrzani pad funkcije pluća kao i poboljšanje simptoma plućnih bolesti u prvih 12 mjeseci nakon prestanka.

Pušenje je odgovorno za 30% smrti od maligne bolesti. 80- 90% karcinoma pluća javlja se kod pušača, ali 16 puta je povećan rizik za rak usne šupljine, 11 puta za rak glasnica, dva puta za rak mokraćnog mjehura, a povećava rizik raka jednjaka, želudca, bubrega, grlića maternice i leukemije.

Izbjegavanje komplikacija

Koje dobrobiti donosi prestanak pušenja?

– Prestanak pušenja smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća za 20-90% u usporedbi s pušačima. Razlika se primjećuje 5 godina nakon prestanka pušenja, a najveća je nakon 15 godina. Kod pušača koji puše više od 15 cigareta dnevno rizik za karcinom pluća manji je za 27% ukoliko smanje količinu cigareta za 50%.

Osim toga, kod pušača koža je suha s više bora, češće je oštećenje zubne cakline i paradontoza zbog oštećenja kapilara. Pušenje utječe na reproduktivno zdravlje dovodeći do sterilnosti ili impotencije, smanjenja lučenja estrogena i rane menopauze kao i smanjenog lučenja sjemena kod muškaraca i učestalih DNK mutacije na spermatozoidima. Kod trudnica smanjena opskrba ploda kisikom povećava rizik od pobačaja te nastanka anomalija kod djeteta, a ne smije se zaboraviti i lučenje štetnih kemikalija kroz majčino mlijeko. Pušenje dovodi do smetnje vida, čestih konjuktivitisa, ali i smanjenje oštrine čime se produljuje kočioni put prilikom zaustavljanja tijekom vožnje. Uzrokuje tremor, nesanicu, nemir, razdražljivost, usporen prijenos podražaja, pad koncentracije i smanjenje pamćenja. U probavnom sustavu uzrokuje smanjeno lučenje sline u ustima, promjene u usnoj šupljini, pomanjkanje apetita, žgaravicu, podrigivanje, upalu želučane sluznice zbog pojačanog lučenja želučane kiseline – želučani i duodenalni ulkusi. U koštano-mišićnom sustavu uzrokuje smanjenje razine kalcija i fosfora u organizmu dovodeći do osteoporoze te smanjenja ili povišenja mišićnog tonusa. Prestanak pušenja prije operacije može spriječiti postoperativne komplikacije, uključujući otežano zacjeljivanja rana i plućne komplikacije. Osim toga, dulje razdoblje prestanka pušenja prije operacije povezano je s nižim postotkom komplikacija.

Najprodavaniji proizvod na planetu

Po Vašem mišljenju kakav su utjecaj imale medijske kampanje za prestanak pušenja?

– Iako je reklamiranje cigareta zabranjeno one su i dalje najprodavaniji proizvod na planetu. Godišnje se proda 1 bilijun komada (1 000 000 000 000) s globalnom zaradom od 400 milijardi dolara što borbu s najmoćnijom industrijom, čini teškom. Financijska korist države od prodaje cigareta generalno nije isplativa, jer troškovi liječenja pušača su deset puta veći.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine umire više od 6 milijuna ljudi zbog posljedica pušenja. Polovica ih je u radnoj produktivnoj dobi, između 35. i 69. godine starosti gubeći tako oko 20 godina života. Zato mnoge države ulažu velike napore u kontrolu globalne epidemije pušenja.

Konvencija o kontroli duhana svjetske zdravstvene organizacije posvećena je kontroli sadržaja duhanskih proizvoda, zaštiti nepušača, zabrani reklamiranja ali i edukaciji i informiranju stanovništva o štetnosti duhanskog dima. Hrvatski je Sabor 2008. god. donio zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda kojim se štiti zdravlje građana, te utvrđuju mjere za smanjivanje i ograničavanje upotrebe duhanskih proizvoda. Tako je pušenje je zabranjeno u svim odgojnim, obrazovnim i zdravstvenim ustanovama uz izuzetak psihijatrijskih bolnica. Posljednjih godina započeli smo i s Nacionalnim programom za probir na rano otkrivanje karcinoma pluća kompjuterizirnom tomografijom niže doze zračenja u koji se uključuju asimptomatski pušači (30 pack/year) ili bivši pušači (u posljednjih 15 godina) u dobi od 50 do 75 godina jer petogodišnje preživljenje od karcinoma pluća u IA stadiju iznosi 61%, a kod samo malo većeg tumora u stadiju IB pada na 38% pa do 1% u IV stadiju bolesti.

Foto: Pixabay

Sprječivi uzročnik bolesti i smrti

S obzirom na postojeću situaciju, treba li snažnije raditi na edukaciji?

– S obzirom na štetni utjecaj pušenja na zdravlje i benefite koje donosi prestanak pušenja, prvenstveno bi svaki zdravstveni djelatnik trebao poticati prestanak pušenja. Stupanj ovisnosti o nikotinu prediktor je težine simptoma ustezanja i intenziteta tretmana koji će biti potreban za uspješno odvikavanje. Broj popušenih cigareta dnevno nije presudan, ali je teže prestati ako ih je više od 10. Apstinencijska kriza izaziva fizičke simptome 3 – 5 dana, ali je borba s psihičkom ovisnosti duža i teža jer treba promijeniti stil života iz pušačkog u nepušački. Većina će ljudi reći da želi prestati pušiti, ali u biti njih 70% bi željelo da nisu pušači. Oko 40% pušača pokuša prestati barem jednom svake godine, ali samo 3 – 5% samostalnih pokušaja je uspješno. Jer nije dovoljno postati nepušač nego to i ostati. Barem polovica onih koji samostalno prestaju pušiti, a četvrtina onih koji to čine uz stručnu pomoć, vrate se pušenju. Pad žudnje za pušenjem nije brz i rizik od povratka pušenju za svakog pušača nikad ne iznosi 0. Većina pušača ima relaps unutar 8 dana od prestanka. Pušenje je i dalje najveći, sprječivi uzročnik bolesti i smrti

Kada se osjete pozitivni učinci?

– Prvi pozitivni učinci prestanka pušenja osjete se za pola sata, za potpun oporavak potrebne su godine. Poslije 20 minuta krvni tlak i puls vraćaju se na normalu. Poslije 8 sati razina nikotina i ugljičnog monoksida pada za 50%, a razina kisika se podiže na normalu. Poslije 24 sata ugljični monoksid nestaje iz krvi, a pluća se počinju čistiti od sluzi. Poslije 48 sati u krvi nema više nikotina i poboljšava se osjetilo mirisa i okusa. Poslije 72 sata lakše se diše i podiže nivo energije. Poslije 2 – 12 tjedana poboljšava se cirkulacija. Poslije 3 – 9 mjeseci funkcija pluća se povećava za 10%. Poslije 1 godinu rizik od srčanog udara smanjuje se za 50%.

Puno je razloga zašto ne pušiti: dah će biti svjež, a zubi bjelji, poboljšat će se ten, kosa i izgled, hrana će bolje prijati, spoznaju se novi okusi i mirisi, bolji san, osobe postaju smirenije i opuštenije, poboljšava se koncentracija, nema više izdataka za cigarete, produžuje se radni i životni vijek.