KUD Nevijana čuva i prezentira tradiciju Neviske kolede

S razlogom smo se odlučili »zalutati« u Neviđane naselje i luku na otoku Pašmanu gdje nas je s nestrpljenjem kod starog mlina čekao KUD Nevijana. Naselje Neviđane prvi put se spominje 1067. godine i nazvano je po tamošnjem Samostanu sv. Nevijane koji je stradao u Kandijskom ratu u 17. stoljeću, pa je pri osnivanju Kulturno-umjetničkog društva pala odluka da KUD nosi naziv Nevijana.

KUD i njegova koleda

– KUD Nevijana osnovan je 1997. godine. Ima nas tridesetak članova iz svih pet mjesta otoka Pašmana, iz Neviđana, Mrljana, Pašmana, Banja i Kraja, osim Dobropoljane. Uglavnom tri, četiri generacije su se već izmijenile. Marljivo radimo,vodi nas prof. Jordanko Miloš iz Biograda, dosta vremena nas je vodio i gospodin Marko Jurković, sad nas Jordanko sam vodi i uči. Odrađujemo jadransku i dinarsku zonu, pjesme i plesove i imamo program za sigurno sat vremena nastupa. Svake godine poslije Međunarodne smotre foklora u Dobropoljani organiziramo večer folklora »Susreti naroda na otoku Pašmanu«, tu u Neviđanima. Ove godine će biti 9. srpnja i u goste će nam doći KUD iz Rogoznice iz Slovenije. Mi s njima idemo večer prije u Dobropoljanu jer će se tamo smotra održati 8. srpnja. Bit će i klapa Zikva iz Pašmana i još neki KUD-ovi. Bitno je za naglasiti da imamo naše nevisko kolo i pismu (Sveti Ante koji si na konalu, podaj sriču svakomu mornaru, a najviše mojemu sokolu, koji plovi po sinjemu moru…) to je neviska pisma i imamo svoje originalno nevisko kolo, istaknula je Jasminka Kučina, predsjednica KUD-a Nevijana te dodala kako su daleko najpoznatiji smo njihovoj Neviskoj koledi.

– Neviska koleda je od 2013. zaštićena kao kulturna nematerijalna baština Republike Hrvatske, pismu izvode i ladarice, a i sam Lado izvodi našu koledu. Ta koleda je običaj koji i danas živi u mjestu Neviđane koji se ponavlja svake godine na Badnju večer, na Staru godinu i na Tri kralja, kad je zadnja završna koleda nakon čega koledari idu na veliku večeru u onu familiju koju su godinu dana prije odabrali da će im spremati večeru. Ali sva tri puta kad je mala koleda još dvije familije donesu na koledišće u centru mjesta Neviđane fritule, kroštule, rakije, vina, sokove za dicu, uglavnom, nosi se i časti se narod koji dolazi na taj običaj, kaže Kućina i dodaje kako Neviska koleda tradicionalno živi u Neviđanima, a nedavno su s njom nastupili na Županijskoj smotri u Zadru.

– Posebno mi je drago da je KUD Nevijana povodom dana Općine Pašman primio nagradu Općine za očuvanje tradicijskog običaja Neviska koleda zaštićenog nematerijalnog kulturnog dobra RH i za promicanje i očuvanje kulturne baštine općine Pašman te zahvaljujem Općini Pašman koja je prepoznala naš trud i predstavljanje baštine s otoka Pašmana, ističe Kučina.

Foto: Vesna Benić

Fuštan i traversa

KUD Nevijana nastupao je diljem Hrvatske, iza njih je stotinu nastupa i brojna gostovanja u inozemstvu, u Češkoj, Italiji, Poljskoj, Rumunjskoj. Sudjelovali su na domaćim i međunarodnim smotrama folklora. Gostovali su na ‘’Međunarodnoj smotri folklora’’ u Zagrebu, na županijskoj smotri folklora Nova Gradiška, smotri folklora »Lidas« u Pleternici, na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima. Svake godine od kad postoje nastupaju na smotri folklora Dalmacije »Na Neretvu misečina pala« u Metkoviću, na smotri folklora u Betini, Zadarskoj županijskoj smotri u Polači, te na otočnoj smotri u Dobropoljani na otoku Pašmanu.

KUD Nevijana nosi nošnju koju je prema fotografiji iz 1918. godine rekonstruirala dr. sc. Jasenka Lulić Štorić iz Narodnog muzeja Zadar, a članovi su izradu sami financirali od članarina i donacija svakog pojedinog člana KUD-a. Imaju i novih članova i to mladih koji zbog završetka škole (počeli su sezonski raditi) nisu mogli biti svi prisutni za fotografiranje. Falilo je 6 mlađih djevojaka i dva, tri momka. Mještani vole i podržavaju KUD Nevijana i uvijek su spremni pomoći kada se održava smotra folklora ili neka fešta. U mjesnom Domu imaju prostor gdje redovno održavaju probe, a dopustio im je i ravnatelj škole da se pripremaju za nastup u dvorani.

– Više, manje, na otocima su sve žene imale tamno plave fuštane, crveni škrlet, crvenu crtu na dnu, a sam fuštan je sfaldan. Ispod fuštana su podsuknje, a imamo i travesu plave boje te na nogama štamene (pletene) kalcete i crive. Imamo bijele košulje i bijele marame ukrašene sa čipkicom, a od ukrasa imamo zalistavac kojega su nosile žene za svečane dane. Isto tako dio svečane nošnje su i prsluci ukrašeni sa šarenim trakicama i kamenčićima, očenašićima, kako su govorili naši stari. Zalistavac s krugom su imale uglavnom žene sa otoka, a u gornjim krajevima zalistavac izrađen s trokutom. Muški su imali hlače i prsluke s velikim metalnim ukrasnim botunima i bijele košulje. U ono vrijeme to je bila svečana odjeća, danas nošnja, objašnjava Kučina.

Foto: VESNA BENIĆ