Petak, 22. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

16 C°

PRIMIO PISMO

Konzervirana sardina u marinadi dovela predsjednika na Dugi otok

Autor: Goran Šimunov

14.03.2024. 17:57
Konzervirana sardina u marinadi dovela predsjednika na Dugi otok

Foto: Luka Jeličić



Kao u nekoj priči jedno pismo upućeno prvom čovjeku u državi, predsjedniku Zoranu Milanoviću, a koje je uputila jedna zaposlenica tvornice za preradu ribe Mardešić iz Sali na Dugom otoku, završilo je time da je i Milanović postao dio već cijelog niza državnih poglavara koji su posjetili ovaj najveći proizvodni pogon na Dugom otoku.


– Kolegica Lucija je predsjedniku Milanoviću napisala jedno pismo, budući da smo čuli kako predsjednik voli naše konzerve sa sardinama te smo mu poslali jedan poklon paket. Lucija mu je u tom pismu napisala kako bi voljela da nas posjeti i vidi naš pogon i tako smo se dogovorili s njegovim protokolom da dođu, otkriva nam direktorica Mardešića Marina Depolo dodajući kako njihova tvornica proizvodi isključivo konzerve sardina i inćuna.


Foto: Luka Jeličić


Dvostruko dulji posjet


– Mislim da smo predsjedniku Milanović poslali našu konzervu s marinadom koja se radi po jednoj posebnoj recepturi koju mi imamo jedini na tržištu. Radi se o srdeli u marinadi od limuna bez ulja. Taj proizvod se predsjedniku sviđao, a pretpostavljam kako mu se sviđaju i ostale naše recepture, kaže Depolo koja je u društvu svojih suradnika provela hrvatskog predsjednika kroz cijeli pogon Mardešića, a koliko se svi stupnjevi proizvodnje konzervi sardina sviđaju predsjedniku i koliko doista voli srdelu možda najbolje govori kako se njegov obilazak pogona i razgovor s radnicima ove tvornice oduljio na dvostruko dulje vrijeme nego je prvotno predvidio protokol.


Foto: Luka Jeličić




– Ova tvornica je, kad sam zadnji put bio ovdje prije više od deset godina, bila u lošem stanju, tako da mi je ovakvo njeno stanje drago vidjeti. Srdela je za mene nešto posebno, to je jedno od jela koje mogu uvijek jesti, nikad mi ne dosadi, no ipak je ne bih jeo svakog dana, sa smijehom je potvrdio prvi čovjek države.


Predsjednika su i čelnici Mardešića upoznali s posebnošću ove tvornice u kojoj danas rade radnici iz čak sedam zemalja, s tri kontinenta.


– Ova tvornica je 85 posto sredstava za unaprjeđenje proizvodnje dobila iz EU-a, to je dobra strana priče s Europskom unijom, oni financiraju i novac se usmjerava u projekte na ovako, uvjetno rečeno, izoliranim područjima. Nekad je ovo područje bilo izolirano i zbog toga su ljudi odavde odlazili. Nitko od ovih stranih radnika nije u Sali došao iz gušta, već zbog toga što im treba novac. Tu sam vidio i domaće ljude, starije žene, što baš nije uobičajeno. Nije baš neka navala domaćih radnika za posao ovdje. Uglavnom ovdje rade stranci. Uvijek je bilo tako. U Komiži na otoku Visu je dugi niz godina postojala tvornica za preradu ribe Neptun, a uz koju je postojalo cijelo naselje radnica doseljenih iz Šumadije. Bili su to ljudi iz dalekog kraja, ali su manje više govorili istim jezikom. Ove radnice su tamo ostale, poudavale se, podsjetio je predsjednik koji je rekao kako smo mi priču s radnicima koji dolaze iz drugih zemalja već ranije gledali.


Foto: Luka Jeličić


Dobili EU sredstva


– Radnici u Mardešiću teško da zarade tisuću eura mjesečno, što znači kako bi, da im tvornica nije osigurala besplatan smještaj, teško izdržali mjesec. To je tako. Mora se puno proizvoditi. EU je za ovu tvornicu dala 85 posto sredstava, budući da se to uklapa u koncept onih koji drže novac jer ova tvornica ne konkurira nikome u Berlinu, Bruxellesu, Parizu, Amsterdamu… Ovo je Europskoj uniji fora, zabava i omogućava da zadržimo neke forme i običaje starog života i da se nešto zaradi. Neće EU dati 85 posto sredstava za tvornicu u Zadru, za nešto što konkurira nekoj njihovoj luci. No za europski novac se morate izboriti sami, tu igra sila, snaga, znanje. Ovo u Salima za njih je dekoracija i folklor, no ovo je nama život. Ovakvih tvornica ima malo po otocima. Najvažnije je što je ova tvornica utemeljena davne 1905. godine i bilo bi stvarno tužno da završi kao komiški Neptun, kojeg nema više, ustvrdio je Milanović, no novinarka mu je tada otkrila kako je komiška tvornica preselila u Srbiju.


Foto: Luka Jeličić


– Stvarno?! Kako se sada zove ta tvornica, sveti Đorđe, Ilija Gromovnik, našalio se hrvatski predsjednik.


Govoreći o njihovoj tvornici direktorica Mardešića Marina Depolo kazala je kako se prvenstveno bave proizvodnjom konzerviranih sardina i slanih inćuna.


– Slane inćune proizvodimo u ljetnim mjesecima, budući da se moraju proizvoditi svježi. Naši kapaciteti se dijele između inćuna i srdela. Radili smo i filetirane proizvode za francusko tržište, međutim u pitanju su samo neke ograničene serije. Srdela u Jadranu je premale veličine za filetiranje. Mislim da to nije neki osnovni pravac u kojem ćemo ići, ali imamo ideje za neke druge inovacije. Htjeli bi da proizvod ostane očišćen od glave, za kupca to nije nešto problematično, naglašava Depolo dodajući kako od kraja prošle godine rade u dvije smjene.


Foto: Luka Jeličić/Marina Depolo, direktorica tvornice Mardešić


– Povećali smo kapacitete i nadamo se kako ćemo u ovoj godini proizvesti 12, 13 milijuna konzervi. Otprilike polovicu godišnje proizvodnje izvozimo, osobito za francusko tržište, ali i druga tržišta, kao što su istočna Europa i ostale zapadnoeuropske zemlje, primjerice u Španjolsku. Prodajemo dosta i na domaćem tržištu, ali i na susjednima, u Srbiji i BiH, tako da možemo reći kako pomalo širimo tržišta, a na postojećima na kojima radimo godinama radimo inovacije. Ići ćemo u redizajn Mardešić brenda koji smo već osvježili 2019. godine. Idemo s novim formatom, vizualnim identitetom, tako da će kupci uočiti taj novi Mardešić. Malo ćemo promijeniti asortiman i dodati neke nove proizvode. Nastojimo svake godine uvesti nešto novo da ostanemo zanimljivi, zaključuje direktorica Mardešića.