Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola prvi put prezentirala svoje programe

Foto: Arif Sitnica

Učenici trećih razreda smjerova kuhar, konobar, slastičar i pomoćno osoblje, u sklopu Dana otvorenih vrata škole te Dana turizma i ugostiteljstva, koji su ove godine prvi put organizirani, prezentirali su svoje vještine stečene tijekom trogodišnjeg obrazovanja i tako javno kolegama, profesorima, ali i perspektivnim učenicima pokazali kako se polaže završni rad. Dvorište ispred škole već je ujutro mirisalo na hranu i kolače, a sve su začinili učenici konobarskog smjera sa svojim bezalkoholnim koktelima. Pridružile su im se i kolege iz četverogodišnjih zanimanja i tako ususret upisima u novu školsku godinu pokazali najbolje što nude.

Deficitarni kadar

Zadarska je Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola odavno poznata kao rasadnik marljivih kadrova za najdeficitarniju domaću gospodarsku granu – turizam. A vrijedan i napose obrazovan djelatnik u turizmu ono je što domaćim ugostiteljima i hotelijerima najviše fali, tako da brojni učenici već i prije završetka škole imaju osiguran posao. Potvrdila sam je to i ravnateljica škole Diana Radić Škara istaknuvši kako su se ove godine prvi put odlučili na Dan otvorenih vrata.

– Najveća smo regionalna strukovna škola za obrazovanje u turizmu i naši su učenici zaslužili javno prezentirati znanja koja su stekli kroz tekuću godinu. Usput učenici završnih razreda trogodišnjih zanimanja polažu i praktični dio završnog rada. Pripremili su brojna jela i deserte, a prezentirali smo i rad naše novoosnovane učeničke zadruge “Okusi školu”, kazala je Radić Škara dodavši kako u zadnjih sedam godina za trogodišnja zanimanja nemaju problema popuniti kvote.

Diana Radić Škara, ravnateljica HTUŠ-a

– S vremenom taj se broj često osipa, jer dio učenika shvati kako ipak nije za ta zanimanja. No, u svakom smo slučaju navikli da već u ljetnom roku popunimo sva mjesta. Sada je još uvijek rano reći kako će biti ove godine, no naša je škola za brojne učenike obiteljska tradicija i prilika da obrazovanjem kod nas nastave obiteljski posao i tradiciju. Obrazujemo najdeficitarniji kadar tržišta rada u našoj regiji. Oni su svjesni položaja i prilika koje imaju u ugostiteljstvu i turizmu, kazala je Radić Škara.

Mnogi učenici, kaže, nakon škole ostaju raditi kod istih ugostitelja kod kojih obavljaju praksu. Dio ih se, dodaje, na kraju ipak ne zaposli u struci, no, velika ih većina svjesno odabire ugostiteljsku školu.

Mentor i prijatelj

– Mladi su, i nakon nekoliko godina rada i usavršavanja znat će jesu li izabrali pravo zanimanje za sebe. Zarada je i dalje veliki poticaj, no fali im vizije. Još uvijek potpuno ne razumiju da se tek nakon nekoliko godina rada na osnovnim zadaćama u kuhinji ili restoranu može tražiti svoje mjesto pod suncem i kroz dodatna usavršavanja doći do vrha svoje struke. Sve to shvate s nekim odmakom nakon škole, kazala je Radić Škara, koja zajedno sa svojim kolegama već godinama na tržište rada šalje kvalitetan turistički kadar.

– Tržište rada, naročito u turizmu je takvo da osoba brzo, kroz godinu – dvije rada može shvatiti da posao u ugostiteljstvu i turizmu nije za nju, umoriti se i okrenuti nečem drugom. Isto tako, s druge, pak, strane, veliki se broj ljudi odluči prekvalificirati upravo za zanimanja u našem sektoru, pojasnila je ravnateljica te dodala kako svi njihovi učenici imaju svoje mjesto na tržištu rada iako se dosta mjesta u turizmu popunjava stranim radnicima.

Poznati zadarski chef Renato Kraljev, mentor mladim zadarskim kuharima na njihovom obrazovnom putu, rekao nam je kako im često pomaže i nakon izlaska iz škole.

– Učenike je najvažnije zainteresirati za ovo zanimanje. Svi mi kolege mentori dijelom smo tržišta rada i iz prve im ruke pokazujemo kakvo je stanje u realnom sektoru. S nekih 20 do 30 posto učenika koji bi prijašnjih godina ostali u struci, ta se brojka sada digla na 60 do 70 posto. Novac igra veliku ulogu, kao i motivacija za posao. Uvozna radna snaga, nakon obrazovanja u našoj školi zato im ne predstavlja nikakvu prijetnju, jer obrazovan učenik ne zna samo čari mediteranske kuhinje, već i običaje i mentalitet ugostiteljskog sektora, naglasio je Kraljev.

Profesionalna kuhinja i desertna karta

Na meniju su bili pohani inćuni s mariniranim povrćem, burgeri, tuljci s punjenjem od hrena i salata s orasima i celerom, salata s tjesteninom, kao i brojni deserti i kokteli.

Mladi kuhar Luka Ožaković s kolegama je pripremio ukusna jela i kazao nam kako se sutra vidi u profesionalnoj kuhinji.

– Polako svi tražimo poslove, a ja ću ljeto provesti u kuhinji jednog zadarskog hotela, kazao nam je ovaj perspektivni kuhar, koji je od djetinjstva volio biti u kuhinji. Ne boji se zato, dodaje, izazova profesionalne kuhinje, već je uzbuđen postati dijelom tržišta rada.

Profesorica i mentorica slastičarstva Kristina Lončar naglasila je kako su u slastičarstvu bitna tri velika faktora – ljubav, strpljenje i vrijeme.

– Kvalitetni kolači se ne mogu raditi brzo. To zahtijeva jako puno kreativnosti. S godinama školovanja vještine se bruse, a dobro bi nam došla i četvrta godina u školskom programu, gdje bi se osnovne vještine još bolje razvile.

Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola prvi put prezentirala svoje programe

Snimio: Arif Sitnica

31.05.2024. 16:12

Galerija

Foto: Arif Sitnica

Dok su kuhari i konobari deficitarna zanimanja u svim objektima, slastičari ipak svoje prilike imaju samo u objektima koji njeguju kvalitetnu i raznovrsnu ponudu. Svaki hotel i restoran ne odluči se nuditi desertnu kartu sastavljenu od kvalitetnih recepata, bez smrznutih proizvoda, palačinki i sladoleda, čime se često krpaju rupe u desertnim kartama.

– Prečaci nisu rješenje. Ja osobno smatram da nam to ne treba u turističkoj ponudi. Upravo zato naše učenike učimo kako u roku radnog vremena napraviti kvalitetne slastice, od početka, bez prečaca i gotovih sastojaka. S razlogom postoji konobar, kuhar i slastičar. Slastičarstvo nije samo ispeći biskvit i napraviti pitu, istaknula je lončar.

Radnik prve kategorije

– To je puno više, specijalizirana djelatnost koja ima puno mogućnosti. Dok prijašnjih godina u Zadru nije bila razvijena slastičarska kultura i kultura jedenja kolača, danas je situacija puno drugačija. Naši polaznici zato nemaju velikih problema s pronalaskom prakse, a kasnije i zaposlenja. Kod nas u školi nema instant pripravaka i gotovih proizvoda. Biskviti, kreme, dekoracije, sve sami radimo, kazala je Lončar.

Zara Vrlika, koja je nedavno pod vodstvom mentora Josipa Vrsaljka osvojila 2. mjesto na državnom natjecanju World Skills kazala nam je kako karijeru slastičara želi nastaviti, ali čeka pravu priliku.

Kristina Lončar, profesorica i mentorica slastičarstva

– Ovo sam zanimanje odabrala jer je moja mama također slastičarka. Vrlo sam brzo naučila osnove posla i vidjela kako je zanimljivo, istaknula je Vrlika.

Na kraju, mentorica i profesorica ugostiteljskog posluživanja Katarina Čučić rekla nam je kako su konobari koji su polagali svoj završni rad prezentirali znanja i vještine stečene kroz trogodišnje obrazovanje, a to su postavljanje stola i priprema koktela i buffet stola.

– Naši su konobari u toj struci jer to žele i odavno su zaposleni u svojoj struci. Na prvi se pogled može vidjeti tko je profesionalni konobar, a tko je priučen. Oni su zato na prvom mjestu po kvaliteti i već sada imaju kapacitete i znanja za rad u vrhunskim objektima. Ne da se ne moraju bojati za svoju budućnost, već mogu biti dobra uvozna radna snaga u drugim razvijenim zemljama. Stepenicu su više u odnosu na druge konobare, zaključila je Čučić, koja je brojne učenike ispratila iz škole na radna mjesta.